Milijuni pravoslavnih kršćana diljem svijeta 7. siječnja slave Božić, dva tjedna nakon što su ga mnogi kršćani na Zapadu već obilježili i započeli Novu godinu. Zemlje koje 6. siječnja slave Badnjak, a Božić 7. siječnja su Srbija, Rusija, Gruzija, Armenija, Bjelorusija, Egipat, Etiopija, Ukrajina i Kazahstan. Često se kaže da ćete ono što radite na Božić, raditi cijele godine, a evo što se prema narodnim vjerovanjima i običajima ne bi smjelo raditi na Badnje večer i Božić.

Prema vjerovanjima na Badnji dan se ništa ne iznosi iz kuće, niti posuđuje jer ne valja da ono što pripada kući bude van nje na Božić. U zoru, na Božićno jutro po badnjak idu samo muškarci. Kad odaberu drvo uzimaju sjekiru i sijeku badnjak. Drvo badnjak se siječe u tri snažna udarca i ono što sjekira tri puta ne presječe dovršava se lomljenjem rukama. Taj lomljeni dio na badnjaku se zove brada.

Na Badnji dan i Božić ne valja da se vatra u peći i kaminu raspiruje puhanjem da vjetar ne bi otresao pšenicu i da se stoka ne nadima od trave. U pojedinim mjestima, dio pepela koji je nastao od badnjaka se čuva da bi ga pomiješanog s vodom pili protiv glavobolje. Vjeruje se da ne valja na Badnje veče zaspati dok badnjak ne pregori, jer će, govorilo se, ukućani umirati bez predznaka.