STATE DEPARTMENT: “Utjecaj Covida 19 na hrvatsku ekonomiju nije potpuno negativan”

Premda će pandemija nanijeti “ogromne gubitke” hrvatskom turizmu, utjecaj Covida 19 na gospodarstvo nije potpuno negativan, jer je Vlada ubrzala digitalizaciju mnogih javnih službi, a to će vjerojatno i ubrzati, ocjena je State Departmenta iz Izvještaja o investicijskoj klimi, koji prenosi Radio Slobodna Europa (RSE).

Američki izvještaj kaže kako je članstvo u EU “poboljšalo ekonomsku stabilnost i otvorilo nove mogućnosti za trgovinu i ulaganja”. „Hrvatska ima pristup značajnoj količini raspoloživih fondova EU, ali mnoge direktne koristi od ulaska u EU tek predstoje“, dodaje se.

Vlada je obećala poduzeti „zakonodavne i administrativne korake kako bi smanjila prepreke ulaganjima, usmjerila administraciju i javnu upravu te efikasnije programirala fondove EU“. No, reforme se sporo provode, konstatira izvještaj.

Pohvaljuje se premijer. „Premijer Andrej Plenković bivši je član Europskog parlamenta i nagovijestio je posvećenost širokim strukturnim reformama u skladu s preporukama EU i globalnih financijskih institucija. Njegova vlada surađuje sa Svjetskom bankom i drugim međunarodnim institucijama na poboljšanju lakoće poslovanja u Hrvatskoj i privlačenju investicija“.

Pandemija je izazvala golem pad, a “Vlada je krajem travnja procijenila da će BDP pasti za najmanje 9,4 posto u 2020.”

„Turizam direktno doprinosi 12 posto hrvatskog BDP-a, pa i do 20 posto kada se uključe neizravni doprinosi. Očekuje se da će turistički sektor pretrpjeti ogromne gubitke zbog krize Covid 19“, navodi se.

Ponavljaju se dugogodišnji problemi: hrvatsko je gospodarstvo opterećena velikom vladinom administracijom, lošim državnim poduzećima i niskom regulatornom transparentnošću, što doprinosi lošem učinku i relativno niskoj razini stranih investicija.

„Nakon desetljeća rasta od završetka rata 1995, investicijska aktivnost u Hrvatskoj znatno je usporena u 2008. godini i ostala je niska usprkos izlasku ekonomije iz recesije krajem 2015. godine, relativno snažnom rastu u 2016. i nastavku umjerenog rasta do 2019.“, navodi State Department.

Navodi se i da je bankarski sustav u Hrvatskoj dobro podnio globalnu finansijsku krizu, ali da je bio opterećen troškovima pretvaranja zajmova u švicarskim francima u euro koje je Vlada naredila 2015.

Prije pandemije, vlada je održavala proračunski deficit u granicama koje je preporučila EU, ali u 2020 očekuje 6,8 posto.

Četvrti paket ekonomskih reformi, koje je vlada najavila u ožujku ove godine, mogao bi “stvoriti održivi ekonomski rast i razvitak, povezati obrazovanje s tržištem rada i održati javne financije”, ali i dalje je potrebna značajna strukturna reforma.

„Iako vlada nastavlja postupno poboljšavati poslovno okruženje, njezin primarni fokus ostaje na sprečavanju gubitka radnih mjesta u državnim poduzećima i ‘strateškim“ sektorima'”, prenio je RSE izvještaj State Departmenta.

Komentiraj