Saša Zinaja

SONJA ČIKOTIĆ (MOST) "Predviđaju nam siguran mandat"

Mlada Mostova saborska zastupnica Sonja Čikotić prva je iza predsjednika stranke Bože Petrova na izbornoj listi za Europski parlament. Kako Petrova ta funkcija ne zanima, osvoji li ga Most na izborima potkraj svibnja Čikotić je prva na redu. No, u Mostu su u Bruxelles odlučili poslati kandidata s najviše dobivenih glasova, makar ih bilo manje od preferencijskih deset posto koliko je zakonski prag za prednost pred ostalima pa će o zastupniku Mosta odlučiti potpora njihovih birača.
NACIONAL: Očekujete li ulazak u Europski parlament?
Ankete koje se pojavljuju u medijima nikad nam nisu bile naklonjene, jer oni koji pristanu u njima sudjelovati obično nisu iz našeg biračkog tijela. Međunarodne agencije predviđaju nam siguran mandat, a mi u kampanji idemo po još jedan. Na listi su već prepoznati i dokazani Mostovci ali i manje poznati koji su građanima bliski na različitim poljima. Tako je Ivan Matić već afirmirani ekološki aktivist i promovirat će ‘zelenu Hrvatsku’, naša Ružica Vukovac je Slavonka, dijete sa sela i zalaže se za malog čovjeka i poljoprivrednika, Ines Strenja bori se za europski standard zdravstvene skrbi, Nizar Shoukry je dobitnik nagrade ‘Ponos Hrvatske’ zbog zasluga u migrantskoj krizi… Imamo ljude s ‘kralježnicom’ koji će u Bruxellesu dosljedno zastupati nacionalne i interese hrvatskih građana.
NACIONAL: Čime ste zaslužili tako visoku poziciju na listi?
Bavim se europskim fondovima i javnom upravom, a ona je vrlo troma i neefikasna u povlačenju raspoloživih sredstava koji su bitni za približavanje naših građana europskom životnom standardu. To je bio neki ‘light motiv’ moga pozicioniranja na listi, ali na glasačkim mjestima prepušteni smo volji birača. I u medijima nastupamo ovisno o temi i prilici, a ne o mjestu na listi.
NACIONAL: Za što biste se zalagali u EU parlamentu?
Zaokuplja me težak život naših sugrađana. Petina hrvatskog stanovništva izložena je siromaštvu, 300 tisuća djece je u riziku od siromaštva, a 92 tisuće umirovljenika prima manje od 500 kuna mirovine i teško podmiruju troškove energenata. Rad u europarlamentu vidim kao priliku za pomoć građanima diljem Europe koji su u riziku od siromaštva kao i višečlanim obiteljima, posebno umirovljenicima. Jedan od modela pomoći je da im se na krovove kuća postave solarni paneli financirani iz EU kase kako bi imali besplatnu, čistu i sigurnu energiju sljedećih 25 godina. Time bi se i u Hrvatskoj smanjila ovisnost o uvozu energije, a uvozimo je oko 40 posto! Zalagala bih se i za veće stipendije studentima koji odlaze u razmjene u razvijenije zemlje EU-a, kako bi one bile razmjerne višim troškovima života u tim zemljama te za ujednačavanje plaća znanstvenika iz različitih zemalja koji rade na europskim projektima.
NACIONAL: Koliko ćete od dopuštenih četiri milijuna kuna potrošiti u kampanji?
Milijun i dvjesto tisuća. To su sredstva iz redovitih prihoda Mosta, a od donacija očekujem simboličan iznos. Novac ćemo utrošiti u promotivne materijale, majice s natpisom ‘Zemlja borbe vrijedna’, u letke i druge sitnice. Jedino će HDZ moći potrošiti sav dopušten iznos. Koliko im je bilo važno dominirati u kampanji nad svima ostalima, vidjeli smo i po načinu na koji su progurali Zakon o političkim aktivnostima, izbornoj promidžbi i referendumu. Da ih u maratonskoj saborskoj raspravi nismo razotkrili braneći svojih 888 amandmana, prošlo bi im to u tišini. Zakon je stupio na snagu isti dan kad je objavljen u Narodnim novinama, a predsjednica je tek tad od premijera dobila zeleno svjetlo da smije raspisati izbore. Voljela bih da istom takvom brzinom rješavaju probleme građana krizu zdravstva, kolaps mirovinskog sustava, energetsko siromaštvo, mizerne dječje doplatne i rodiljne naknade…
Sada će HDZ okupirati sav medijski prostor kako bi, kako kaže Plenković, ‘važne europske teme približili hrvatskim građanima’. Organizirat će, dakle, javne tribine, okrugle stolove, snimiti dokumentarni film kako bi poučili građane o funkcioniranju institucija EU-a? Bit će to gola propaganda i opet će na svakom koraku ‘iskakati iz paštete’. Vidjeli smo na nedavnim izborima u Lici kako poziciju vladajućih koriste kao prednost; nema ministra koji nije ondje bio, putovali su službenim automobilima, prekrili medijski prostor i obećavali građanima brda i doline s pozicija izvršne vlasti.
NACIONAL: Kako ocjenjujete izbornu listu HDZ-a koju predvodi mladi Karlo Resller? Predsjednik Plenković to ističe kao pokazatelj kadrovske obnove i povjerenja u mlade.

Zagreb: Sabor nastavio sjednicu raspravom o konačnom prijedlogu zakona o željeznici 21.03.2019., Zagreb – Sabor je 11. sjednicu nastavio raspravom o Konacnom prijedlogu zakona o zeljeznici. Miro Bulj, Sonja Cikotic, Nikola Grmoja.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Njihov odnos prema mladima vidi se po tomu što je Plenkovićeva Vlada odvojila 70 milijuna eura za predsjedanje Vijećem EU-a, 4,2 milijuna kuna platila je za sedam mjeseci najma novih automobila, a onda traži diplomirane mlade ljude ili one na završnim godinama fakulteta kako bi bili časnici za vezu i to bez naknade. Jedino im nudi plaćen javni prijevoz po Zagrebu. Vidimo i kako subvencioniraju stambene kredite samo kreditno sposobnima, dakle stalno zaposlenima, omogućuju im stručno osposobljavanje za tri tisuće kuna, obećavali su 180 tisuća novih radnih mjesta, a samo u Njemačku je otišlo 110 tisuća sposobnih, stručnih i marljivih ljudi. A prilikom predsjedanja Vijećem EU-a koristit će mlade kao besplatnu radnu snagu. Traže obrazovane, stručne, spremne na intenzivan rad i govornike više stranih jezika, a platit će im samo mjesečni pokaz da imaju kako doći na posao. Tragedija!
NACIONAL: Kako se nosite s obvezama u kampanji jer viđamo vas diljem Hrvatske, majka ste dvoje djece, a i u petom ste mjesecu trudnoće? Kako ćete spojiti te dužnosti uđete li u EU parlament?
Kampanja je vrlo intenzivna i puno putujem. Ne bih to mogla bez pomoći sestre, majke i supruga koji su preuzeli obiteljske obveze. Volim svoj posao, radim ga sa strašću, a majčinstvo me ispunjava kao osobu i uvjerena sam da sve to mogu uskladiti.
NACIONAL: Čime biste uvjetovali ulazak Srbije u EU?
Poštovanjem vladavine prava i osnovnih civilizacijskih uzusa. Naša zastupnica Ines Strenja je to dobro rekla u raspravi o prijedlogu Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu: ‘Sine moj, ne znam gdje ti je grob, gdje da ti svijeću odnesem, a živa ne mogu k tebi’. Uvjet bi sigurno bio zatvaranje poglavlja 23. i 24. i ne bi bilo popusta dok ne riješimo pitanje nestalih.
NACIONAL: Zašto ste protiv uvođenja eura u hrvatski platni promet?
Ne želimo ući u eurozonu kao u EU – na koljenima. Moraju postojati osigurači poput višegodišnjeg rasta produktivnosti i smanjenje dohodovnog jaza između Hrvatske i razvijenih članica Unije. Zabrinuti smo i stanjem talijanskog i španjolskog gospodarstva, što bi u sljedećoj recesiji moglo uzdrmati eurozonu ozbiljnije nego Grčka. Ne želimo dijeliti teret izvlačenja Talijana i Španjolaca iz gliba. Zato je važan trenutak planiranja uvođenja eura u Hrvatsku. Vlada i HNB žele to što prije, bez stvaranja glavnih pretpostavki za dugoročnu stabilnost našega gospodarstva. Most će zato tražiti referendum o tom pitanju kako bismo potaknuli i javnu raspravu u kojoj će biti sučeljeni svi argumenti i protuargumenti.
NACIONAL: Nedavno ste na saborskom Odboru za obitelj, mlade i sport branili prijedlog izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama, no vladajuća većina odbila ga je s pet, prema četiri glasa ‘za’. Čime ćete u Saboru nastojati pridobiti većinu za njihovo izglasavanje?
Željeli smo ženama omogućiti izbor između statusa majke s trećim djetetom i povratka na posao uz zadržavanje mjesečne potpore od 2.328 kuna, a plaćen roditeljski dopust mogli bi imati i bake i djedovi. To bi potaknulo i demografsku obnovu, a svi se slažemo da je ona imperativ opstanka našeg naroda. Predložili smo da se svakoj rodilji zajamči naknada od 3.991 kune do kraja prve godine života djeteta. One čija je plaća veća, zadržale bi i veću naknadu. Svaka koja rodi treće dijete ili blizance, po povratku na posao dobivala bi dodatnih 2.328 kuna potpore do njihove navršene treće godine. Time bi se poticala radna aktivnost i mogućnost napredovanja žena na poslu, a kao materijalno neovisne lakše bi, u slučaju potrebe, napustile i nasilnog partnera. Osim toga, zakonski treba ujednačili potpore u cijeloj zemlji, jer neki gradovi poput Splita daju i 50.000 kuna za treće dijete, a to ne mogu plaćati primjerice Orahovica, čak niti Osijek koji je regionalno središte.
NACIONAL: Zašto je većina u saborskom Odboru odbila predložene promjene Zakona?
Članica Željka Josić i pomoćnik ministrice Murganić, Ivica Bošnjak, rekli su kako su već pojačali određene mjere i više ne mogu zbog fiskalnih učinaka. A sve bi to stajalo 400-tinjak milijuna kuna godišnje, što je samo 0,13 posto državnog proračuna. Bez provedbe takvih mjera uskoro nam neće imati tko puniti zdravstveni i mirovinski fond i doći će u pitanje održivost sustava. Ta sam rješenja predstavila i struci, a kao domišljate i učinkovite posebno ih je pohvalio demograf Stjepan Šterc..
Zagreb: Most predstavio listu kandidata za europarlamentarne izbore 27.03.2019., Zagreb – Predstavljanje liste kandidata Mosta nezavisnih lista za europarlamentarne izbore. Bozo Petrov, Sonja Cikotic, Ivan Prskalo, Ines Strenja, Ruzica Vukovac, Robert Podolnjak, Ljubica Ambrusec, Nizar Shoukry, Ivan Bekavac, Mato Tomljanovic, Ivan Matic, Miro Bulj.
Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Većini u Odboru koja je odbila predložene mjere rekla sam da se mogu sramiti što štede na tako važnim stvarima, dok im ravnatelj Središnje državne agencije za financiranje i ugovaranje, Tomislav Petric, priznaje da je potpisao 689 odluka o nepravilnom trošenju europskih sredstava koje će sve nas stajati pola milijarde kuna! Za plaćanje tih pogrešaka imamo novca, a za demografsku obnovu ne.
NACIONAL: I kako su reagirali?
Šutjeli su.
NACIONAL: Zbog neodgovornog trošenja novca iz europskih fondova često prozivate ministricu Gabrijelu Žalac, koja vas potom zna grubo izvrijeđati i na osobnoj razini. Kako se nosite s time?
Ne iznenađuje me. Teško je obrazložiti zašto je, primjerice, u Planu nabave za sustavno strateško upravljanje predvidjela 5,7 milijuna kuna, a onda šest puta mijenjala Plan i povećala iznos na 9,8 milijuna. Nakon tih promjena samo je jedna tvrtka mogla zadovoljiti uvjete natječaja. Državna komisija poništila je natječaj i naložila Ministarstvu da žalitelju isplati 45 tisuća kuna jer je otvoreni postupak ograničila na samo jednog klijenta. Potom je ministrica predmet ponovno stavila u Plan nabave, ali sada je stajao 13 milijuna kuna! Posao je dodijeljen za samo devet tisuća kuna manje od maksimalno određenog iznosa pa sam od Ministarstva financija zatražila očitovanje o nadzoru trošenja proračunskih sredstava. Odgovorili su mi da će to provjeriti kada im dođe na red.
Pitala sam ministricu Žalac i kako to da Središnje državno tijelo koje Vladi RH priprema prijedlog Zakona o otocima, pored svih zaposlenih stručnjaka traži vanjskog partnera za izradu stručne studije i za to nudi 195 tisuća kuna? Izmijenila je Plan nabave u kojem je ta stavka bila prekrižena. Od Ministarstva sam tražila i popis korisnika euro-sredstava i utvrđenih nepravilnosti prije više od mjesec dana, ali još nisam dobila podatke. Vlada kasni i s izvješćem o korištenju sredstava EU-a. Zadnje smo dobili za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2017. godine, a Vlada bi morala Saboru podnositi izvješće svakih šest mjeseci. No, za kašnjenje sankcija nema.
NACIONAL: Bili ste dva puta u koaliciji s HDZ-om. Jeste li pokušali provesti te programe?
Pokušali smo, ali smo spriječeni. Naš akcijski plan iz prosinca 2016., Europska komisija odobrila je u veljači 2017. Za depolitizaciju i reformu javne uprave osigurali smo 880 milijuna kuna, ali Vlada ga ne provodi i taj novac ne troši. No, nije zaboravila lani nabaviti tisuću novih automobila za svoje potrebe…
NACIONAL: Što ste kanili promijeniti tim akcijskim planom?
Htjeli smo izjednačiti standarde usluga građanima u cijeloj zemlji i za svakog službenika utvrditi za koji je dio poslovnog procesa odgovoran. Putem informatičkog sustava znali bismo koliko je svako radno mjesto opterećeno i koliko je ljudi stvarno potrebno u sustavu. Ukinuli bismo radna mjesta koja ne bi zaprimala dovoljan broj zahtjeva stranaka, a pojačali ona koja su opterećena. Svatko tko ne bi dobro radio svoj posao, morao bi otići iz javne uprave. U državnu upravu primali bi se nakon opsežnog testiranja najkvalitetniji kadrovi raspoređeni u 40-ak profila. Ministarstvo uprave mora taj Plan provesti ili reći javnosti da ne želi promjene. Projekt je trebao zaživjeti u trećem kvartalu 2017., a još nije ni ugovoren! Ne žele uvesti niti sustav kvalitete i kompetencijski okvir. Ministar Kuščević u veljači 2018. ta je dva projekta potpisao i ugovorio za njih 53 milijuna, a do kraja 2018. potrošeno je samo 181 tisuću kuna.
Vlada ne želi ukinuti ni županije kako bi zadržali utjecaj na male općine i ruralni prostor, gdje HDZ dominira rješavajući komunalne probleme za nekoliko desetina ili stotina tisuća kuna. Zato je Kuščević radije ukinuo urede državne uprave, kako se ne bi moralo utvrditi da su županije neefikasne. Cijelu prošlu godinu Vlada je ‘ukidala’ agencije s javnim ovlastima, a sve su vraćene pod okrilje ministarstava iz kojih su potekle. Njihovi voditelji postali su načelnici sektora, ukupan broj državnih službenika nije se smanjio i ništa se nije postiglo u racionalizaciji sustava. Da Vlada ne misli reformirati javnu upravu vidi se ne samo po broju ministarstava s više od 150 dužnosnika, nego i po tomu što je u proračunu za 2018. godinu za plaće u javnom sektoru bilo planirano 27,9 milijardi kuna, a ove godine još više – 29,1 milijardu kuna! Znači, broj stanovnika rapidno pada, nikad se nije rađalo manje djece niti je više mladih i stručnih ljudi napustilo Hrvatsku, a troškovi javne uprave ubrzano rastu. U travnju 2017. ostavili smo pripremljen Zakon o agencijama koje danas djeluju bez jasnog pravnog okvira. Tu su rješenja njihove racionalizacije i djelovanja po jasnim pravilima, a u Nacionalnom planu reformi za 2018. vladajući nam najavljuju donošenje tog zakona u travnju 2019. godine. Mi smo u Ministarstvu uprave angažirali najbolje stručnjake za javnu upravu poput Ivana Koprića, Vedrana Đulabića, Ane Marije Muse… Ministar Kuščević danas sve zna sam i nitko mu ne treba.
Marasova antireklama u Saboru
NACIONAL: Odobravate li predizborno reklamiranje Gordana Marasa u sabornici, na poklopcu svog lap-topa na saborskoj klupi, zbog čega mu je predsjedavajući izrekao opomenu i prekinuo sjednicu?
Kolega Maras nije time prekršio niti jednu odredbu Poslovnika Hrvatskog sabora. S druge strane, vladajući godinama koriste izravne televizijske prijenose Saborskih sjednica za osobnu i promidžbu HDZ-a. Vidjeli smo kako to rade uoči nedavnih izbora u Lici. Neka DIP o tomu odluči, Maras se može žaliti pa ćemo vidjeti kako će to završiti.
NACIONAL: U međuvremenu će proći kampanja, a Sabor će se pretvoriti u veliki predizborno-marketinški aparat. Na taj način zastupnici bi mogli reklamirati vlastite tvrtke ili tuđe proizvode i to naplaćivati proizvođačima. Tada bi u Saboru jedni reklamirali pivo, drugi paste za zube ili marku automobila?
Vladajući već sada dominiraju javnim prostorom i zloupotrebljavaju ga u predizborne svrhe, a s obzirom na novac kojim raspolažu i koji će dobiti od brojnih donatora – koji od njih, naravno, ništa zauzvrat ne očekuju… – pregazit će sve ostale. Marasova naljepnica u Saboru u tom kontekstu je benigna. Osobno ne bih tako postupila. Dovoljno mi je da građani vide za što se u Saboru zalažem i po tomu me procjenjuju. Ne vjerujem da će Maras dobiti ijedan glas više zbog te naljepnice. Brine me što su bitni zakoni pali u drugi plan i time se građanima šalje loša poruka.
Ispustili 300 milijuna kuna
Čiovski most trebali smo obnoviti u operativnom razdoblju 2007.-2013., kada smo raspolagali financijskom omotnicom za ulaganje u promet vrijednom 236 milijuna eura. Ali, ugovorili smo samo 196 milijuna i propustili iskoristiti još 40 milijuna eura, odnosno 300 milijuna kuna. Taj novac mogli smo koristiti do kraja 2016., dakle punih devet godina nismo ga povlačili za obnovu cesta, željezničkih pruga, mostova… Obnova Čiovskog mosta procijenjena je na 207 milijuna kuna, a u tome razdoblju utrošili smo samo 75 milijuna. Ostale troškove prebacili smo u razdoblje 2014.–2020. te za toliko smanjili sredstva koja smo mogli utrošiti u obnovu druge prometne infrastrukture.
Vlada ‘fazira’, mi plaćamo
Za modernizaciju željezničke pruge Dugo Selo-Križevci vrijednu 1,3 milijarde kuna, u prethodnom razdoblju iskoristili smo 150 milijuna. Ostatak smo, kako u Vladi kažu, ‘fazirali’, prebacili u sljedeću fazu. Novac kojim smo za to mogli iskoristiti izgubljen je. Ministar Oleg Butković ne odgovara mi već tri, četiri mjeseca na pitanje kada će zatvoriti operativni program 2007.-2013., a ni državni tajnik Tomislav Mihotić nije mi odgovorio na sjednici Sabora prije dva tjedna. I u tom programu očekujem mnoštvo nezakonitosti i nepravilnosti. Upravni sud je prije šest mjeseci poništio odluku Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, kojom je posao obnove dala konzorciju tvrtki na čelu s DIV-om. Njima će ugovor ostati, a ostali ponuditelji vjerojatno će krenuti u sporove i tražiti naknadu štete. Nepravilnosti se i dalje guraju pod tepih, pogoduje se odabranima, a javna uprava i dalje nam je troma, neefikasna i poligon za stranačko uhljebljivanje.

Komentiraj

Source:Goran Flauder