‘Slam poezija je strastvena, a njen je produkt hip hop’

 

IAKO SLAM POEZIJA U HRVATSKOJ postoji već dvadeset godina, državno natjecanje održava se tek šest godina, a najbolji ovogodišnji slam pjesnik je Hrvoje Mimica. Slam poezija nastala je 1980-ih u Americi kao izraz bunta protiv klasične poezije koja se smatrala uštogljenom, a čitaju je sami autori

Nedavno je u Zagrebu održano šesto državno prvenstvo Hrvatske u slam poeziji. Žiri je kao najboljeg proglasio Hrvoja Mimicu koji nastupa pod imenom MC Deda i koji će predstavljati Hrvatsku na europskom prvenstvu u Mariboru. Iako popularnost slam poezije raste iz godine u godinu, još uvijek je nepoznata većini javnosti. Pojam slam poezije javlja se početkom osamdesetih godina 20. stoljeća u Americi kao odgovor na elitnu poeziju koja se počela smatrati uštogljenom i nimalo zanimljivom određenom broju pjesnika, ali i publike željne poezije na drugačiji način. Slam poezija podrazumijeva da pjesnici sami izgovaraju stihove svojih pjesama pred publikom nerijetko vrlo strastveno i energično, nastojeći privući pažnju publike osim stihovima i nastupom. Oni koji su pomislili na hip hop nisu puno pogriješili jer je hip hop navodno nastao upravo kao produkt slam poezije.

U HRVATSKOJ JE ONA PRISUTNA na razne načine dvadesetak godina mada se službeno, po svim pravilima i po europskim standardima održava posljednjih šest godina zahvaljujući udruzi za promicanje eksperimentalne umjetnosti iz Splita DADAnti, čijeg smo predsjednika Franka Bušića, pjesnika i slam poetu, zamolili da pojasni što je slam poezija. „To je autorska izvedbena poezija koja se kazuje, a ne čita. Autor gestikulacijama i tonalitetom naglašava poantu i u tom smislu slam više koketira s teatrom, nego s klasičnim književnim formama. Tematski je angažirana, govori o problemima u društvu, autor iz vlastite perspektive, bez kićenja, ogoljeno progovara o stvarima koje ga muče. Iz slama se razvio hip hop. Izvedba je ograničena na oko tri minute po autoru jer nakon toga publika gubi pozornost. Uvijek je natjecateljskog karaktera. Publika i žiri bira šampiona prema osobnom senzibilitetu.“

Po Bušićevim riječima, slam poeziju u Hrvatskoj je prvi predstavio kazališni redatelj, glumac, DJ i slam pjesnik Mario Kovač koji je okupio prvi tim u Zagrebu te s okupljenim slam pjesnicima, među kojima je bio i Bušić, obišao hrvatske gradove predstavljajući taj novi oblik kazivanja poezije. Tadašnje neoficijelno prvenstvo Hrvatske održalo se u klubu Gjuro II u Zagrebu. Mario Kovač, kojega se smatra utemeljiteljem slam poezije u Hrvatskoj, ispričao nam je što njega privuklo slam poeziji i zašto je voli. „Kao kazalištarca, slam poeziji me prvenstveno privukao njen izvedbeni segment, činjenica da je to poezija kojoj glavna svrha nije završiti kao (mrtvo) slovo na papiru, već biti izgovorena uživo pred mnoštvom publike koja nije nužno i uvijek blagonaklona.“ Naglasio je da je, za razliku od pitomih i sterilnih nastupa po knjižnicama i knjižarama, klupski nastup na slam večerima poezije živi događaj. „Često dionizijski divlji i nepredvidljiv, poput dobrog punk rock koncerta“, rekao je Kovač.

 

 

‘AUTOR SLAM POEZIJE naglašava poentu i više koketira s teatrom. To je tematski angažirana poezija, autor govori o problemima u društvu’, pojašnjava Franko Bušić

 

 

DANAS DRŽAVNO PRVENSTVO U SLAM POEZIJI organizira udruga DADAnti i to na poziv Europske slam federacije. Tako je ta udruga zadužena za odabir kandidata koji na europskom prvenstvu predstavljaju Hrvatsku. Prvo državno prvenstvo Hrvatske održano je 2015. godine u suradnji sa zagrebačkom udrugom URK. Bušić nam je ispričao kako je izgledao nastanak hrvatskog državnog prvenstva u slam poeziji. „Do organizacije prvenstva je došlo slučajno. Pozvani smo Mario Kovač i ja, kao prvi slemeri u Hrvatskoj i zato što smo imali organizacije koje su mogle napraviti oficijelni događaj u koji se ulaže državni i međunarodni novac institucija kao što je Ministarstvo kulture. Mario vodi program KUM – Kazalište u Močvari, a ja sam predsjednik udruge DADAnti. Za razliku od KUM-a, udruga DADAnti ima uredno registriranu djelatnost organiziranja ovakvih događaja, a ja sam s tadašnje hrvatske slam scene bio jedini član strukovne književne udruge, Društva hrvatskih književnika, s iskustvom u umjetničkom menadžmentu, pisanju i pravdanju projekata te sam najlakše mogao ishodovati potrebna sredstva od državnih institucija i jedinica lokalne uprave i samouprave. Nema ničeg tajnovitog ni spektakularnog tipa prvi slemer, najbolji slemer itd. Jednostavno sam u birokratskom smislu bio najpogodniji za utemeljenje manifestacije koja će biti dugoročno održiva. Danas bi to kao već uhodan projekt mogla preuzeti i neka druga udruga i voditelj projekta.“

Udruga DADAnti osnovana je kao udruga za promicanje eksperimentalne umjetnosti općenito za razvoj scene u Splitu i animiranje mladih. Organizirali su večeri poezije, koncerte, izložbe stripa i mail arta. U početku u galeriji Praktika kluba Kocka u Splitu, kasnije na području cijele Hrvatske. Smatrali su, istaknuo je predsjednik udruge Bušić, da je mladima dosadna konceptualna i postkonceptualna umjetnost pa su njihov rad definirali kao produžetak moderne, točnije utemeljili ga na tragu povijesnih avangardi 20-ih godina 20. stoljeća.

OVOGODIŠNJI POBJEDNIK U SLAM POEZIJI je Hrvoje Mimica, koji uz svoj redovan posao dostavljača u sportskim objektima grada Zagreba strastveno njeguje slam poeziju – iako nije bio svjestan da su njegovi nastupi na kojima je uz pratnju bubnjeva izgovarao svoje stihove zapravo slam poezija, za koju je prvi put saznao tek prošle godine, kada je o njoj pročitao nekoliko redaka na Facebooku te se odmah prijavio na peto državno prvenstvo. „Kako sam imao dva krasna benda Srž i Tao šank i navikao na javne nastupe po klubovima i žamor publike, impresionirala me ta tišina za vrijeme nastupa prošle godine na prvenstvu slam poezije. Ta tišina me je toliko zanijela, tako mi je dobro išlo, tako sam uživao u toj pozornosti da sam zaboravio tekst i počeo improvizirati, što se svidjelo publici, ali se odrazilo na ocjene žirija. Poslije i za vrijeme natjecanja atmosfera je sjajna i vesela i publika te podržava. Osobito je to bilo vidljivo ove godine kad je to vodio Mario Kovač, a bilo je i odličnih pjesama i izvedbi“, ispričao nam je Mimica kojeg zagrebačka publika već dobro poznaje po njegovim zabavnim nastupima, ali i neobičnom scenskom imenu MC Ružan MC Glup MC Star zvan Deda.

Novinar i glazbeni kritičar Ivan Laić jedan je od pionira slam poezije u Hrvatskoj koji je i prije saznanja o slam poeziji održavao samostalne pjesničke nastupe. „Ponekad sam čitao stihove u pratnji glazbe, a nekad bih imao i goste poput Kovača koji me odmah pozvao na prvi slam u Zagrebu. Taj put se nisam proslavio rezultatom, ali kasnije sam osvajao interna prvenstva i upoznao ljude s kojima i danas volim otići na put“, ispričao nam je Laić i objasnio što je po njegovu mišljenju presudno za vrhunskog slam poetu. „Što je presudno za vrhunskog glazbenika? Mnogo je tu čimbenika, a pravilo ni jedno. Pjesnički talent, duhovitost i karizma svakako su bitni, ali ključ je u izvedbi. Naravno, nikad nije lako stati sam pred publiku i iznositi vlastitu intimu, ali onaj tko to može izvesti sa samopouzdanjem, sa stavom i s mudima sigurno će privući pozornost. Kod najboljih se uvijek lako vidi zašto su najbolji.“ Naglasio je u razgovoru da je oduvijek bio alergičan na manifestacije kao što su jutra ili večeri poezije, na kojima se okupljaju razni uštogljenici i patetični stihovi se deklamiraju isto takvim glasovima i zamagljenim pogledima, napominjući da je slam poezija ponudila drugačiji oblik izražavanja, urban, suvremen, britak i zabavan koji se može slušati u zadimljenom klubu. I Franko Bušić slično misli. „Kod slama kao i kod hip hopa nije dovoljna intelektualna odluka da se nečim bavite. Prije bih rekao da su to forme s kojima se čovjek susretne i prepozna ih kao prirodnu metodu izražavanja. Inače je loš, ma koliko god se trudio.“

PRVI POBJEDNIK DRŽAVNOG prvenstva u slam poezijibio je Željko Barišić iz Splita. Pobjednik drugog i petog prvenstva bio je Dino More, ranije poznat kao Dino Škare, a danas poznatiji kao Dino Tremens ili MC Dino iz Zagreba. Treće prvenstvo osvojio je Roberto Vodanović, slemer i glazbenik iz Zadra, a četvrto je bilo iznenađenje, pojavila se mlada djevojka iz Splita, Stilda Roguljić, školovana u slam radionici u Zadru.

Unatoč sređenim organizacijskim pitanjima, financijskim sredstvima i nemalom broju odličnim hrvatskih slemera, nastupi slam pjesnika zbog epidemije koronavirusa teško se održavaju. Publika koja stvara atmosferu se prorijedila, a uvjeti nastupa su više nego nepovoljni. Ali Bušić se s ekipom trudi prilagoditi novoj situaciji. „Potrebno je snaći se i prilagoditi se. Mi u DADAntima smo već ranije počeli raditi na novom konceptu ‘Umjetnost na ulice’. Naša ciljana publika više nisu studenti ni intelektualna elita, nego slučajni prolaznici. Ako im se svidi ili ih zaintrigira, nakon toga dalje istražuju. To je sublimirana edukacija. Mislim da je i sudbina slama povratak ulici. Slam je i bio ulična forma prije nego što ga je umjetnički i ugostiteljski menadžment servirao društvenom establišmentu. Primjerice, 7. svibnja, u jeku prvog vala korona-krize, tri člana udruge DADAnti na Trgu braće Radić u Splitu unisono su, ne skidajući maske, svoju poeziju kazivali spomeniku Marka Marulića. Komentari slučajnih prolaznika uvijek nas razvesele“, rekao je.

EUROPSKO PRVENSTVO OVE GODINE treba se održati u Mariboru, ali zbog situacije izazvane koronavirusom još uvijek nije poznat datum održavanja, međutim ovogodišnji prvak Hrvatske u slam poeziji Hrvoje Mimica ne krije svoj optimizam. „Kako sa svojim navijačima putujem vlakom u Maribor na europsko prvenstvo, nadam se da neće biti nereda, bengalki i sukoba, a nakon pobjede očekujem već od Krapine špalir do punog Trga bana Josipa Jelačića, na kojem će razdragani ljubitelji poezije do dugo u noć uzvikivati moje repersko ime MC Ružan MC Glup MC Star zvan Deda“, rekao je za Nacional.

Komentiraj