Više tisuća građana Bihaća okupilo se u ponedjeljak na središnjem gradskom trgu u znak potpore generalu Atifu Dudakoviću i dvanaestorici bivših časnika koji su u petak uhićeni zbog ratnih zločina počinjenih 1994. i 1995. nad srpskim civilima i vojnicima te Bošnjacima koji su bili bliski strukturama Fikreta Abdića.

Skup su organizirale vlasti Unsko-sanske županije i predstavnici bošnjačkih braniteljskih udruga, a  okupljeni su nosili natpise potpore osumnjičenima za ratne zločine. Slični skupovi organizirani su i u Mostaru, Zenici i Tuzli.

“Skup svi zajednički organiziramo i tako smo pružili podršku našem generalu i njegovim suborcima”, izjavio je ministar za pitanja branitelja i ratnih vojnih invalida u vladi Unsko-sanske županije Dževad Malkoč.

Po nalogu Državnog odvjetništva BiH, pripadnici državne policijske agencije (SIPA) uhitili su u petak 13 bivših časnika Petog korpusa Armije RBiH na čelu s ratnim zapovjednikom generalom Dudakovićem.

Sud Bosne i Hercegovine odbio je u nedjelju zahtjev državnog odvjetništva za pritvaranje te naložio puštanje na slobodu svih osumnjičenih za ratne zločine počinjene u zapadnoj Bosni.

Oni se terete za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima i vojnicima te pripadnicima postrojbi Autonomne pokrajine zapadne Bosne Fikreta Abdića tijekom 1994. i 1995.

Ovaj slučaj izazvao je oštre reakcije bošnjačkih političara i javnosti u Bosni i Hercegovini, a bošnjačke političke stranke i mediji okarakterizirali su Dudakovića i ostale uhićene kao heroje, dok je istodobno srpska javnost u BiH tvrdila kako su u pitanju zločinci.

Pripadnici nekoliko hrvatskih braniteljskih udruga iz BiH podnijeli su prošle godine Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske zahtjev za Dudakovićevim procesuiranjem zbog zločina koje je počinio kao pripadnik tzv. JNA na području Zadra 1991., a obitelj generala Hrvatskog vijeća obrane iz Bihaća Vlade Šantića ga smatra odgovornim za njegov nestanak i ubojstvo u ožujku 1995.

Hrvatskoj javnosti Dudaković je ostao upamćen i kao zapovjednik 5. Korpusa Armije BiH koji se rukovao sa zapovjednikom 1. Gardijske brigade HV-a Marijanom Marekovićem u mjestu Tržačkim Raštelima kojim je na kraju oslobodilačke akcije Oluje označeno i oslobađanje zapadne Bosne koja je bila u potpunom okruženju srpskih snaga tri i pol godine.

Komentiraj