Škoro napao Kolindu, Srbe i Istanbulsku konvenciju

Miroslav Škoro sklon je podržati osnivanje komisije koja bi ispitivala što se događalo u Jasenovcu i na Bleiburgu

Predsjednički kandidat Miroslav Škoro dao je u ponedjeljak navečer intervju Velimiru Bujancu za emisiju ‘’Bujica’’ i na neki način formalizirao početak svoje predizborne kampanje. U sat vremena razgovora vođenog u prijateljskom ozračju Škoro je dao nekoliko intrigantnih izjava. Govoreći o odnosima Hrvatske i Srbije, izjavio je da u kontekstu pristupanja Srbije Europskoj uniji treba razriješiti sve prijepore vezane uz nestale i državnu granicu dviju zemalja. Škoro je o tomu rekao:

‘’Nema nastavka razgovora o ulasku Srbije u EU dok se ne riješi pitanje nestalih osoba. Svatko treba ući svugdje gdje je zaslužio, ali to prvo treba zaslužiti. Hrvatska je na putu u EU prošla trnovit put. Mi se jednako trebamo odnositi prema drugima, ne politikantski. Srbija je jako daleko od ispunjavanja uvjeta koji su nužni. Prvo moramo riješiti pitanja između nas. Badinterova komisija je utvrdila granice, a potom se opet otvorilo to pitanje. To sada treba rješavati.’’

Škoro je tijekom emisije kritizirao aktualnu hrvatsku predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović. O njoj je rekao sljedeće:

‘’Ona je Plenkovićev kandidat, iako se osobno još nije kandidirala. Ona ne traži dodatne ovlasti, niti želi biti korektiv Vladi koja nas vodi. A to je nužno. Ona nije koristila dobar dio svojih ovlasti, nije sazvala nijednu tematsku sjednicu vlade.’’

Škoro je u emisiji ponovio kako se zalaže za povećanje ovlasti predsjednika države. Govoreći o toj temi i onomu što misli da je sada važno za Hrvatsku, rekao je:

‘’Mi moramo vratiti hrvatskom narodu oteta prava, definirati neke stvari ispočetka. Promjenom Ustava 2000. država je svedena na situaciju da šef stranke s najvećim brojem glasova odlučuje doslovno o svemu. Mi to znamo i s time se mirimo. Govorim o političkoj oligarhiji u kojoj oni sebi stvore situaciju da odlučuju o svemu. Uloga predsjednika države time je svedena na nebitno, uistinu na fikus. Objektivno govoreći, predsjednik države ne radi ništa, unatoč nekim ovlastima. To treba prestati. To je razlog krize i apatije u državi… Bruxelles mi neće moći biti tutor, ako postanem predsjednik. Spreman sam potpisati ugovor o tomu što kao predsjednik trebam napraviti i odstupiti ako se nešto od toga ne ispuni. Spreman sam i raspisati referendum oko nekih pitanja, zašto bih morao prikupljati potpise za takvu inicijativu, ako je predsjednik izabran voljom najvećeg broja građana.’’

Na pitanje što misli o šefu predizbornog stožera Kolinde Grabar-Kitarović Ivanu Anušiću koga je Bujanec nazvao licemjerom jer je pobornik Istanbulske konvencije, Škoro je izravno izbjegao odgovoriti, ali je rekao sljedeće:

‘’Protiv sam Istanbulske konvencije. To je uloga predsjednika, ako je predsjednik neovisan, treba reći da narod to ne želi.’’

U jednom dijelu emisije Škoro je izjavio i da je sklon podržati osnivanje međunarodne komisije o onomu što se događalo u Jasenovcu i na Bleiburgu. Škoro je o tomu rekao:

‘’Ne treba nam nova podjela oko žrtava, iako smo kao narod već duboko podijeljeni. Treba osnovati međunarodnu komisiju da istraži što se dogodilo na svim stratištima, uključujući one u Bleiburgu i u Jasenovcu. Ići ću i na Bleiburg i u Jasenovac, ne poskrivećki. Važno je dati počast svim žrtvama.’’

Upitan što misli o Josipu Brozu Titu, rekao je da se ne može osporiti činjenica da je on predvodio antifašistički pokret, ali da je od 1945. taj pokret pod krinkom antifašizma činio strašne zločine.

Na pitanje voditelja o stanju hrvatske diplomacije, Škoro je rekao da je diplomacija poput deponija za zbrinjavanje isluženog kadra s dobrom plaćom i privilegijama koji ne rade svoj osnovni posao – gospodarsku diplomaciju. Biranim riječima govorio je o Mađarskoj, gdje je svojedobno obnašao dužnost konzula.

‘’Uvreda za Mađarsku su tvrdnje da sam ja bio trećerazredni kadar. U Mađarskoj smo imali dobrog partnera’’, rekao je Škoro. Govoreći o diplomaciji, dodao je da je u njoj početkom 90-ih postojao kadar iz bivšeg sustava i da je jedan dio tog kadra prešao u hrvatsku diplomaciju s figom u džepu. Potom je Škoro rekao kako je Franjo Tuđman i u tom kontekstu činio puno kompromisa da sačuva jedinstvo hrvatskog bića. Bujanec je tijekom emisije upitao Škoru kako će kontrolirati da ga ne pokradu na izborima, a on je odgovorio: ‘Uz božju pomoć i mlade ljude.’’ Drugim riječima, potvrdio je da strahuje za regularnost predsjedničkih izbora, o čemu je Nacional već ranije pisao. Iako je razgovor otvorio pitanjem gdje je bio na početku Domovinskog rata, rekavši da će Škoru napadati, Velimir Bujanec s njim je razgovarao gotovo u prijateljskom tonu.

Škoro mu je na to pitanje koje njegovi protivnici s desnice potenciraju kao za njega naročito neugodno, prilično kratko odgovorio da je 1989. upoznao suprugu i otišao u Ameriku. Rekao je tek da se 1992. vratio u ratni Osijek jer je smatrao da je to ispravno. Napomenuo je da mu je Tuđman ukazao povjerenje i imenovao ga konzulom te da ima tri državna odlikovanja. Kasnije je tijekom emisije rekao i sljedeće:

‘’Ne bih se spuštao na tu razinu da komentiram napade na moju suprugu. Oni dolaze iz struktura vrlo bliskih aktualnoj vlasti, poduzet ćemo pravne radnje. Što me više tuku, jači sam. Stalno se bavimo nevažnim stvarima, narod zna što treba napraviti, ali nema tko, pa sam se odlučio kandidirati.’’ Bujanec Škoru nije suočio ni s jednim pitanjem povezanim uz nedavnu eskalaciju nasilja prema građanima srpske nacionalnosti, niti ga je propitivao o brojnim drugim relevantnim političkim temama.

Komentiraj