Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) protive se zatvaranju Markova trga, izjavio je predsjednik NHS-a Krešimir Sever.

“Treba ostaviti mogućnost prosvjedovanja i izražavanja nezadovoljstva na Markovu trgu, ali je s druge strane svakako potrebno pojačati nadzor i izmijeniti regulaciju prometa u području štićene zone, to jest neposrednoj blizini zgrade Vlade, Hrvatskog sabora i Ustavnog suda. Pritom treba uzeti u obzir kako u susjednim zgradama žive stanari kojima mora biti omogućen dolazak automobilima do njihovih domova”, izjavio je za Slobodnu Dalmaciju.

NHS se i 2005. usprotivio izmjenama Zakona o javnom okupljanju, kojima je Vlada Ive Sanadera zabranila okupljanje i prosvjede u krugu od stotinu metara od zgrada Vlade, Sabora, Ustavnog suda i Ureda Predsjednika RH, što je onemogućilo prosvjede na Markovu trgu. I Sanaderova je Vlada takvu odluku objasnila sigurnosnim razlozima.

“Mi u NHS ne bismo pristali na zabranu, kako onda, tako i danas. To bi bilo gušenje demokracije. Sanader je govorio da je to pitanje sigurnosti, a zapravo mu je bilo najvažnije zabraniti prosvjede i okupljanja pod svojim prozorom, što mu je i uspjelo. Dolaske na Markov trg ne možete ni zabraniti jer je ondje crkva sv. Marka, tamo se organiziraju svadbe, kao i u Gradskoj vijećnici u neposrednoj blizini, tu se održavaju različite manifestacije, posjeti turista, a na to je i u svojoj odluci upozorio Ustavni sud”, kazao je Sever Slobodnoj Dalmaciji, podsjetivši kako je u vrijeme prosvjeda prostor u kojemu se ljudi okupljaju najčešće ograđen metalnim ogradama.

Ustavni je sud u srpnju 2011. godine potvrdio, doduše, kako „zakonska zabrana javnog okupljanja na Markovom trgu gdje su smještani Sabor, Vlada i Ustavni sud ima legitiman cilj i razmjerna je tom cilju budući je riječ o prostoru uvelike neprikladnom za javno okupljanje“ ali da svejedno „zabrana nije nužna u demokratskom društvu jer ne postoji ‘prijeka društvena potreba’ za njezinu opstojnost“. Zakonodavcu su dali mogućnost da u idućih godinu dana izmijeni osporeni zakon i uredi ga u skladu s Ustavom, to jest da vrati mogućnost okupljanja i prosvjedovanja na Markovu trgu, što je tadašnja Vlada Zorana Milanovića 2012. godine i učinila.

Splitski dnevnik podsjeća kako su ustavni suci naveli i kako „poruke prosvjednika moraju biti u dosegu oka i uha adresata onih kojima su upućene“, pa je teško vjerovati da bi danas, kada se traže načini kako pojačati sigurnost na Markovu trgu, moglo posegnuti za odlukom koja bi zabranila izražavanje građanskog nezadovoljstva na tome prostoru.

Dodajmo i kako je izmjenama Zakona o javnom okupljanju iz 2012. godine propisano da javno okupljanje nije dopušteno najmanje deset metara od zgrade Vlade i Sabora te 20 metara od zgrade Ustavnog suda, da na Markovu trgu tijekom većeg okupljanja smije biti najviše 1500 osoba, propisano je i dopušteno vrijeme za bunt od 8 do 22 sata te točna ruta kretanja prosvjednika.