Martina Živković je ispred svoje zgrade posadila vrt, a odluka komunalnih redara o vraćanju zelene površine u prvobitno stanje pokrenula je akciju Zasadi vrt!

Tijekom pandemije Zagrepčani su višak slobodnog vremena provodili raznoliko. Neki su gledali serije i filmove koje ranije nisu stigli, neki su više vremena provodili na otvorenom, a neki su sadili vrtove. Vlasnica poznate slastičarnice Torte i to Martina Živković i njezin susjed odlučili su ispred svoje zgrade u Preradovićevoj ulici posaditi vrt kako bi uljepšali svoju ulicu za sebe, ali i za druge građane, no uskoro su se neugodno iznenadili. Na adresu Martine Živković stigla je anonimna prijava da je sadila vrt te poziv Komunalnog redarstva za očitovanje.

APSURD: “Prije spornog vrta na tom mjestu je bio komad blata”

“Je li moguće da ovo nekome smeta? Stigla je anonimna prijava u kojoj se traži kažnjavanje počinitelja sađenja u Preradovićevoj 14 i vraćanje javne zelene površine u prvobitno stanje. Komunalno redarstvo dalo mi je osam dana da se očitujem. Uz nevjericu da tako nešto može nekome smetati, ne vjerujem ni da je jedna institucija išla po tome postupati, trošiti novac na papir i poštarinu. Postupa li se po zdravom razumu ili se zaista reagira na svaku anonimnu prijavu? U razrušenom gradu, mjesec dana nakon potresa, s užitkom i od srca smo susjed Boris Novković i ja odlučili pokloniti Gradu i građanima jedan mali kutak optimizma, unijeti malo života, podignuti raspoloženje”, napisala je Martina u objavi na svom profilu na Facebooku. Nakon njene objave društvene mreže bile su prepune podrške, a inicijative Vratite magnoliju i Zagreb te zove pozvale građane na akciju „Zasadi vrt! Uredimo Zagreb sami“.

Martina Živković 

Uslijedio je revolt građana koji su također krenuli sa sadnjom vrtova

„Iz medija sam saznao da je Komunalno redarstvo gđi Živković i g. Novkoviću naložilo da vrt koji su zasadili vrate u prethodno stanje. Kako je prethodno stanje zapravo komad blata sa psećom kakicom, ta situacija učinila mi se apsurdnom. Zato sam nadležnima u Gradskoj upravi poslao dopis u kojem tražim da se ekipi u Preradovićevoj dopusti da njihov vrt tamo ostane. Ideja sadnje cvijeća kao znak podrške pojavila se među građanima koji nisu članovi neke organizacije, a onda su inicijative Vratite magnoliju i Zagreb te zove pozvale građane da zaista zasade nove vrtove. Prva takva konkretna akcija bila je sadnja vrta u Tomašićevoj ulici kod ‘džamije’”, rekao je za Zagreb News Antonio Dominik, student biologije i kemije, koji nije dobio odgovor na dopis poslan Gradskoj upravi. U postupanju komunalnog redarstva ne vidi ništa sporno sa zakonske strane jer Odluka o komunalnom redu zabranjuje svaki oblik „drugih neovlaštenih zahvata”, ali smatra da su „s ljudske strane to užasno odradili“.

“Anonimnu prijavu može podnijeti svatko, pa i sam komunalni redar koji po toj prijavi kasnije postupa. Gradskoj upravi nije problem to što građani ukrašavaju svoja dvorišta. Iako to možda nije očito, sadnjom krivih biljaka na krivom mjestu može nastati velika šteta, ali neke biljke mogu biti i vrlo opasne. Po mom mišljenju, gđu. Živković i g. Novkovića mogli su jednostavno uputiti kako da ‘legaliziraju’ svoj vrt u Preradovićevoj. Oni bi tu odradili svoju birokratsku dužnost, a vrt u Preradovićevoj tamo bi bez problema ostao. Nažalost, građani koji pred zgradom žele zasaditi vrt u skladu s propisima neće se baš dobro provesti”, rekao je Antonio Dominik.

Nakon cijele akcije on se zainteresirao za mogućnost sadnje vrta u skladu s propisima i na svoje iznenađenje  nije pronašao ništa

“Kad je slučaj vrta u Preradovićevoj dospio u javnost, zaposlenica Grada zadužena za odnose s javnošću za RTL je izjavila da će građani sve potrebne informacije pronaći na web stranici Grada Zagreba. Rekla je i da će Grad savjetovati zainteresirane građane u vezi s vrstama koje bi mogli posaditi ispred svoje zgrade, a da one tamo lijepo rastu. Ja sam onda odlučio točno ispitati kakva je procedura i mogu li dobiti ikakav savjet. Potrebnih informacija na web-stranicama Grada Zagreba, naravno, nema. Tjedan dana telefonom zovem Grad, svi se čude tome što bih ja zasadio vrt pred zgradom, nitko ništa ne zna, nitko za to nije nadležan i samo me upućuju dalje (ili se ne javljaju). Nakon tjedan dana telefoniranja, ja još uvijek nemam nikakvu ideju o tome kome se uopće trebam obratiti, kakva je procedura, koliko moram čekati odobrenje i, na koncu, moram li takav zahtjev platiti. Toliko posla da bih pred zgradom posadio nekoliko bezopasnih ukrasnih biljaka. Građani koji sami uređuju male cvjetnjake to rade sa svojim novcem i održavaju ih tijekom svojeg slobodnog vremena. Tako građani Gradu zapravo štede novac, a apsurdno je što im Grad to ni na koji način ne olakšava. Gradovi na koje se Zagreb može ugledati, kao što su Beč, Berlin ili Amsterdam, aktivno pozivaju građane da sami uređuju cvjetnjake ispred svojih zgrada. U Zagrebu za to ne možete ni dobiti dozvolu,“ zaključio je Antonio Dominik.