Sabor zbog Dana antifašističke borbe zasjeda od ponedjeljka, u utorak dolazi posebna gošća

Autor:

07.11.2018., Zagreb - Prazna sabornica."nPhoto: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

Zbog Dana antifašističke borbe, koji je u četvrtak, 22. lipnja, Hrvatski sabor idući će tjedan, umjesto od srijede do petka, zasjedati od ponedjeljka do srijede, a na dnevnom redu naći će se izmjene Zakona o socijalnoj skrbi te Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika.

Radni tjedan zastupnici će otvoriti raspravom o Prijedlogu deklaracije o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932.-1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom.

Inicijativu za to pokrenuli su klubovi HDZ-a i vladajuće koalicije te zastupnik Hrvoje Zekanović a podržala Vlada. Predloženom deklaracijom Hrvatski sabor priznaje holodomor kao zločin nad ukrajinskim narodom, zbog prisilno izazvane gladi koju je smišljeno i organizirano proveo komunistički staljinistički režim u Ukrajini u razdoblju 1932-1933. godine.

Procjenjuje se da je između četiri i šest milijuna Ukrajinaca umrlo tijekom holodomora (gladomora) zbog gladi koju su izazvale sovjetske vlasti.

Rasprava o izmjenana zakona o socijalnoj skrbi

U ponedjeljak će zastupnici po hitnom postupku raspraviti i izmjene i dopune Zakona o socijalnoj skrbi, prema kojima se proširuje krug korisnika za koje se može ostvariti pravo na status roditelja  njegovatelja i njegovatelja. To pravo se prema prijedlogu proširuje na osobe s poremećajem autističnog spektra četvrtog stupnja.

Proširuje se i obuhvat korisnika prava na status roditelja njegovatelja i njegovatelja i na bračnog i izvanbračnog druga, te na životnog ili neformalnog životnog partnera roditelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom.

Naknada se povećava s 800 posto osnovice na 1000 posto za osnovnu kategoriju (jedno dijete s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom), s 900 na 1200 posto za dijete s teškoćama u razvoju ili osobu s invaliditetom koja se ne može uključiti u programe i usluge u zajednici, te s 1200 posto osnovice na 1500 posto za dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom.

Omogućava se i ostvarivanje primitaka po osnovi drugog dohotka za one koji imaju status roditelja njegovatelja a status roditelja njegovatelja produžava nakon smrti djeteta s teškoćama u razvoju te nakon smrti osobe s invaliditetom na najduže do 10 mjeseci od dana smrti.

Predsjednica Europskoga parlamenta Roberta Metsola u Saboru

U utorak će saborska sjednica početi govorom predsjednice Europskoga parlamenta Roberte Metsole, a nastavit će se raspravom o izmjenama i dopunama Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika koje se donose po hitnoj saborskoj proceduri. Izmjenama i dopunama tog Zakona utvrđuje nova, 13 posto veća osnovica za izračun njihovih plaća.

Osnovica bi se tako povećala sa 625,20 eura na 706,50 eura bruto, a izmjenama zakona predlaže se i povećanje koeficijenta za izračun plaća sudaca prvostupanjskih sudova (općinski, trgovački i upravni sudovi) te zamjenika općinskih državnih odvjetnika s 3,54 poveća na 4,21.

Uvodi se i obveza ažuriranja popisa pravosudnih dužnosnika, a visina iznosa naknada za odvojeni život propisuje se u eurima. Procijenjeni trošak provedbe zakona za pet mjeseci ove godine ukupno iznosi 9,6 milijuna eura, a za iduću te 2025. godinu iznosit će 23,2 milijuna godišnje.

Zastupnici će raspraviti i izmjene i dopune Zakona o radu koje predlaže saborska zastupnica Radničke fronte Katarina Peović, kojim se zalaže za bolje uređenje rada radnika na digitalnim platformama.

Zastupnici će radni tjedan u srijedu završiti izjašnjavanjem o amandmanima na predložene zakone te raspravom o Izvješću radu Odbora za predstavke i pritužbe za 2022. godinu.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.