Hrvatski sabor u srijedu zasjedanje nastavlja raspravom o prijedlogu državnog  proračuna za iduću godinu, a trebala se održati i sjednica saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor, no kako je u ponedjeljak istraga protiv Ivice Todorića postala pravomoćnom sudbina tog povjerenstva je neizvjesna jer vladajući traže prestanak njegova rada, dok oporba smatra da može nastaviti s radom.

Prijedlogom proračuna za iduću godinu Vlada predviđa da će ukupni prihodi biti na razini od 129 milijardi kuna, što je 6,1 posto više u odnosu na aktualni proračun. Ukupni rashodi bit će 133,3 milijardi kuna ili 5 milijardi viši.

Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto.

Porezni se prihodi slijedeće godine očekuju na 3,4 posto višoj razini od ovogodišnjih, pri čemu bi samo prihodi od PDV-a trebali porasti za 7,3 posto, na 49,6 milijardi kuna.

Posebni porezi i trošarine planirani su u iznosu od 15,4 milijarde kuna. Porez na dobit projicira se na 8,3 milijarde kuna, doprinosi se planiraju u iznosu od 24,3 milijarde kuna, a pomoći, u čemu je najveći udio EU sredstava, planirane su na 13,8 milijardi kuna.

Ostali prihodi planirani su u iznosu od 14,9 milijardi kuna, od čega su 800 milijuna kuna planirani prihodi od prodaje nefinancijske imovine.

Ukupni rashodi su planirani u iznosu od 133,3 milijarde kuna, što je 5 milijardi kuna više od originalnog proračuna za 2017. godinu.

Rashodi koji se financiraju iz izvora koji utječu na deficit pritom rastu za 1,27 milijardi kuna, dok je povećanje od ostalih izvora, prvenstveno od EU fondova, 3,5 milijardi kuna.

Rashodi za zaposlene u 2018. će iznositi 27,9 milijardi kuna ili 1,4 milijardi kuna više, a glavni razlog rasta su izmjene kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike te viša osnovica u javnim službama.

Materijalni su troškovi planirani na 13,2 milijarde kuna, 627 milijuna kuna više, poglavito zbog povećanih izdvajanja za državne ustanove, dok se financijskih rashodi, trošak kamata i servisiranje dugova smanjuju za više od 700 milijuna kuna u odnosu na ovu godinu.

Subvencije bi trebale iznositi 6,6 milijardi kuna, od čega najviše, 2,9 milijardi kuna, otpada na poljoprivredu.

Pomoći se projiciraju u iznosu od 16,5 milijardi kuna, što je povećanje za oko 350 milijuna kuna. Naknade građanima i kućanstvima iznosit će 47,8 milijardi kuna ili 1,6 milijardi kuna više, a rast se najviše odnosi na mirovine.

Ostali rashodi, mahom sredstva za povlačenje novca iz EU fondova, predviđeni su u iznosu od 7,5 milijardi kuna, a kapitalna ulaganja od 4 milijarde kuna.

Komentiraj

FOTO:HINA/ POOL/ Damir SENČAR
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.