Saborski zastupnici pozdravili su u srijedu Vladin prijedlog zakona o državnoj potpori za istraživačko-razvojne projekte čiji je cilj pružiti podršku tvrtkama koje se bave istraživanjem, razvojem i inovacijama, i to kroz poreznu olakšicu.

Zakon treba podržati jer su takva ulaganja sada mala, kaže Tomislav Žagar (NZ).

Vjerujemo da će se povećati broj poduzetnika koji ulažu u istraživanje i razvoj, očekujemo da će se povećati inovacijski kapaciteti, a znanja prelijevati na druge sektore, kaže Dragica Roščić (HDZ).

Dio oporbenih zastupnika, među njima i Vesna Pusić (Glas) problematizira činjenicu da će za potpore i projkte nadležno biti Ministarstvo gospodarstva, a ne znanosti.

Čudi da se Ministarstvo gospodarstva pojavljuje kao meritorno za ocjenjivanje znanstvene kvalitete i opravdanosti istraživačkih i znanstvenih projekta, bez sudjelovanja Ministarstva znanosti ili Nacionalne zaklade za znanost, kaže Pusić.

Smisao predloženog zakona nije znanstvena rigoroznost u procjeni inovativnosti i znanstveno-istraživačkog doprinosa, nego podrška u aktivnostima koje imaju “kakav-takav” istraživačko-inovativni karakter, to je jedan od razloga zašto je zakon ‘prenesen’ u resor gospodarstva, tumači potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva Martina Dalić te objašnjava kako će se provoditi postupak.

Poduzetnici će podnositi prijavu Ministarstvu gospodarstva s pratećom dokumentacijom (opis projekta, procjena troškova i sl.), koja će se dati vanjskim evaluatorima. Evaluatori će se birati iz baze koja postoji u Ministarstvu znanosti i baze evaluatora izgrađene za provedbe IRI projekata u Ministarstvu gospodarstva.

Ulaganja sa 1 posto dići na 1,4 posto BDP-a

Cilj je povećati ulaganja privatnog sektora u istraživanje i razvoj kako bi se postiglo da ulaganja u istraživanje i razvoj do 2020. sa sadašnjih 1 dosegnu 1,4 posto BDP-a.

Zakonom se stoga predlaže davanje potpore poduzećima za znanstveno istraživačke aktivnosti kroz poreznu olakšicu, odnosno umanjivanje osnovice poreza na dobit za stvarne troškove ulaganja u znanstveno istraživačke i razvojne projekte u gospodarstvu. Najveći iznos umanjenog poreza na dobit koji se zbog te potpore neće morati platiti iznosi 300 tisuća eura odnosno kretat će se između 50 tisuća eura za studije izvodivosti do 300 tisuća eura za temeljna istraživanja.

Uz tu, poduzeća će i dalje moći koristiti druge potpore za istraživanje i razvoj. Gornji limit na ukupnu razinu potpora, koja ovisi o vrsti projekta, iznosi od 7,5 milijuna do 40 milijuna eura po poduzetniku.

Za provedbu predloženog zakona, država je u proračunu za ovu godinu osigurala 1,2 milijuna kuna za potrebe vrednovanja prihvatljivosti istraživačko-razvojnih projekata.

Komentiraj