EPA/ROBERT GHEMENT

Rumunjska vlada preživjela glasanje o nepovjerenju

Rumunjska socijaldemokratska vlada očekivano je preživjela glasanje o nepovjerenju u četvrtak, dan nakon rumunjskog preuzimanja predsjedanja Europskom unijom, a domaći i strani kritičari zabrinuti su zbog vladinih mjera koje dovode u pitanje neovisnost pravosuđa.

Vladajući socijaldemokrati od dolaska na vlast početkom 2017., nastoje promijeniti zakone te smijeniti glavne tužitelje i suce, zbog čega je neovisnost pravosuđa pod pritiskom u istočnoj članici Europske unije.

Promjene u kaznenom zakonu i drugim zakonima, uzrokovale su pojačanu kritiku Europske komisije i američkog ministarstva pravosuđa te su izazvale najveće prosvjede u zadnjih nekoliko desetljeća.

Socijaldemokratskog vođa Liviu Dragneaua, koji je osuđen na uvjetnu kaznu zbog izborne prevare, a protiv njega je također podignuta optužnica zbog zlouporabe položaja, smatra se stvarnim šefom vlade.

Dragnea pritišće vladu premijerke Viorice Dancilu na izmjene zakona, uključivo izvanredne ukaze kojima bi se odobrila amnestija i oslobađanje od služenja zatvorske kazne.

Centristička oporba koja je u parlamentu pokrenula glasanje o nepovjerenju, rekla je da su socijaldemokrati i njihov liberalni koalicijski partner ALDE prijetnja vladavini prava i ekonomskoj stabilnosti u jednoj od najkorumpiranijih država Europske unije.

“Svaki sat potrošen s Dragneauom i Dancilom na vlasti prijetnja je Rumunjskoj”, rekao je Dan Barna, vođa opozicijskog Saveza za spas Rumunjske.

“Glasanje nije politička borba, već glasamo o budućnosti naše djece”, dodao je.

Samo je 161 zastupnik podijeljene oporbe glasao za opoziv vlade, a potrebna su 233 da bi se sakupila potrebna natpolovična većina u parlamentu.

“Neću odstupiti zato što sam sigurna da je Rumunjska na pravom putu i da Rumunji cijene mjere koje provodimo”, rekla je Dancila zastupnicima.

Vlada je u utorak obznanila plan, po kojemu će se u siječnju uvesti oporezivanje imovine banaka, ograničiti cijene goriva, porez za energetske i telekomunikacijske tvrtke te bi Rumunji imali mogućnost povlačenja iz obveznih privatnih mirovinskih fondova.

Komentiraj