Saša Zinaja

ROKSANDIĆ ‘Jugoslavenski komunisti krivi su za krvavi rat’

Umirovljeni profesor povijesti Drago Roksandić govori o svojim dvjema novim knjigama s područja ekohistorije i historigrafije te objašnjava zašto je uvjeren da se rat na ovim prostorima mogao i trebao izbjeći

Drago Roksandić, umirovljeni profesor povijesti na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, ove godine završio je dvije knjige, svaku s više od 400 stranica. Upravo mu je u Nakladi Meridijani izdana knjiga “Čovjek i prostor, čovjek u okolišu. Ekohistorijski ogledi”, a ovih dana u nakladi Srpskog društva Prosvjeta izaći će mu i “Historiografija u tranziciji”. Roksandić je bio utemeljitelj i međunarodnog istraživačkog projekta “Triplex Confinium” pokrenutog 1996. godine suradnjom znanstvenika iz Zagreba, Graza i Budimpešte. “Triplex confinium” označava tromeđu, granični prostor između Osmanskog Carstva, Habsburške Monarhije i Mletačke Republike od 16. do 18. stoljeća, a na prostoru današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

U razgovoru za Nacional za krvavi raspad Jugoslavije okrivio je jugoslavenske komuniste koji su dozvolili da im se dogodi Slobodan Milošević. Uvjeren je da je alternativa postojala, što je i dokazano mirnim razlazom Češke i Slovačke, kao i raspadom bivšeg Sovjetskog Saveza. Po njemu, komunisti su bili odgovorni jer su više od 40 godina obnašali vlast u Jugoslaviji, a imali su i dovoljno vremena nakon smrti Josipa Broza Tita, čitavo desetljeće, da se pripreme za promjene koje su dolazile.

NACIONAL: Nedavno ste objavili knjigu: “Čovjek i prostor, čovjek u okolišu. Ekohistorijski ogledi”. Nije li ta problematika neuobičajena za povjesničara?

U nas je neuobičajeno, ali se stanje stalno mijenja i to nabolje. Mali je broj hrvatskih povjesničara koji misle prostorno, a još je manje onih koji su svjesni da nema historiografskog pitanja koje ne bi bilo moguće postaviti ekohistorijski, kao pitanje povijesti okoliša. Nije to lako pa i ova knjiga sažima tridesetogodišnje iskustvo ekohistorijskog sazrijevanja. Nisam u tome usamljen. Časopis Ekonomska i ekohistorija izlazi od 2005. godine, također u Nakladi Meridijani. Međunarodno je vrlo prepoznatljiv. Uređuje ga moj mlađi kolega, profesor Hrvoje Petrić. Nas dvojica smo i uveli ekohistoriju na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 2003./2004. godine, a već deset godina ekohistorija je obvezatni predmet na ranonovovjekovnom modulu diplomskog studija na istom odsjeku. Obranjen je niz ekohistorijskih diplomskih radova, a rade se i prvi doktorati. Biološka raznolikost i kulturna raznolikost povijesno su lice i naličje iste problematike…

Pročitajte više u novom broju Nacionala…

Komentiraj