REVOLUCIONARNO LIJEČENJE RAKA DOJKE U HRVATSKOJ: Uklanjanje tumora bez skalpela, krvi i ožiljaka

Objavljeno u Nacionalu br. 363, 2002-10-30

Dr. Ivan Drinković, radiolog, vlasnik Poliklinike za radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku, u Osijeku je prošli tjedan izveo jedinstven zahvat: među prvima u svijetu odstranio je tumor na dojci pomoću mamotoma, uređaja koji izvlači tumor vakuumom, ne ostavlja nikakve tragove i za koji nije potrebna opća anestezija

U Kliničkoj bolnici u Osijeku Ivan Drinković, radiolog i sonografolog, prošlog je tjedna prvi put u Hrvatskoj odstranio dobroćudni tumor dojke specijalnom vakuumskom metodom, dakle, bez kirurškog noža, što je među prvim takvim zahvatima u svijetu. Papilom je odstranjen starijoj pacijentici pomoću mamotoma, jednog od najsuvremenijih dijagnostičko-terapijskih aparata, koji radi pomoću posebne sonde s rotirajućom iglom, a zahvat se prati ultrazvukom. Drinkoviću je asistirao Želimir Orkić, torakalni kirurg, a ta se metoda, koja predstavlja nevjerojatan napredak u onkologiji, od postojećih najviše razlikuje po tome što ne koristi nož, pa nema reza niti obilnijeg krvarenja, a na kraju ne ostaje ožiljak.

KAKO IZGLEDA OPERACIJA MAMOTOMOM Kroz rez od nekoliko milimetara igla mamotoma uvede se u dojku i tumor se vakuumski isiše, a potom se očiste mliječni kanali i minijatirnim nožićem na igli očiste rubni ostaci tumora Kako objašnjava Drinković, predsjednik Hrvatskog senološkog društva te član radioloških društava Poljske i Amerike, postupak je bio krajnje jednostavan: minijaturnim rezom od nekoliko milimetara ušli su iglom u dojku, potom su tumor vakuumski usisali, te isjekli rotir-iglom, zatim su očistili mliječni kanal. Ako se igla zabode u središte tumora, može se skinuti tkivo od deset milimetara, a ako je tumor veći, na primjer, 20 milimetara, postupak se ponavlja, ali bez vađenja igle. “Nakon vakuumskog usisavanja tumora često se javlja hematom, jer se prerežu i žilice, pa koža dojke može pozeleniti, poplaviti ili otekne, što je normalno, ali unatoč tome ne ostaju nikakvi ožiljci”, kaže Drinković koji je zagrebačku bolnicu Merkur i profesorsko mjesto na Medicinskom fakultetu zamijenio s katedrom na osječkom fakultetu i poslom na Odjelu za radiologiju osječke bolnice.

Mamotom je dosad bio poznat u prvom redu kao aparat koji se koristio za mikroinvazivnu biopsiju dojki, što znači za histološku analizu tkiva. Dakle, upotrebljavao se u dijagnostičke svrhe. Na primjer, tako se moglo analizirati tkivo iz kvržice na dojci. Dosad su se za analizu tkiva dojke kod sumnjivih citoloških nalaza pacijentice morale podvrgnuti klasičnoj operaciji, na kojoj se kirurškim putem rezala koža i vadio uzorak, a žene su morale ostajati u bolnici najmanje tri dana. S uvođenjem mamotoma taj se postupak maksimalno pojednostavnio i ubrzao: pacijentice dobivaju samo lokalnu anesteziju, a nakon malog reza od najviše četiri do pet milimetara mogu odmah otići kući, što znači da će se analiza tkiva tumora moći obavljati u ambulantama. Mamotom proizvodi tvrtka Johnson&Johnson i u javnosti je prvi put predstavljen 1996. Prošle godine već ga je imalo 400 europskih bolnica u kojima je pomoću mamotoma napravljeno čak 19 tisuća biopsija. U međuvremenu je mamotom tehnološki toliko unaprijeđen da je postalo moguće raditi i terapijske zahvate. Tome je najviše pridonijelo usavršavanje sonde koja je sada široka sedam milimetara, što je omogućilo usisavanje i sječenje tumora. “Zapravo, to je bilo logičan razvoj događaja”, kaže Dinković.

U Hrvatskoj stariji tip mamotoma postoji u dubrovačkoj bolnici, u svibnju ga je nabavila šibenska, a nedavno su ga kupile sisačka i osječka bolnica. U zagrebačkim bolnicama još ne postoji ni jedan mamotom; u Zagrebu jedino Ivan Drinković u svojoj Poliklinici za radiološku i ultrazvučnu dijagnostiku ima modernu i tehnološki naprednu varijantu mamotoma, kojim se može obavljati i terapija. Cijena mu je 50 tisuća eura, a nova specijalna igla, koja se može koristiti za samo jednu upotrebu, dakle, za tretman jedne pacijentice, stoji čak 330 eura. To, naravno, znatno poskupljuje postupak.

“Terapija pomoću mamotoma za sada se radi samo u nekoliko svjetskih medicinskih centara, na primjer u Nottinghamu”, kaže Drinković. “Američka grupa stručnjaka upravo se priprema za takav kurativni postupak, ali se razvijaju i alternativne nove metode tako da je Hrvatska bila među prvim zemljama u svijetu, koja se odlučila za terapiju mamotomom.”

Terapijski zahvat mamotomom može se koristiti i za liječenje raka dojke, a preporučuje se u onim slučajevima kada operacija zbog različitih razloga nije moguća, ili kada pacijentica ne želi operaciju. Metoda terapije mamotomom naprednija je od prethodnih po tome što se ne primjenjuje kompletna nego samo lokalna anestezija i s pacijenticom se u tijeku postupka može komunicirati; također nema noža ni velikog reza pa nema ni ožiljka od operacije, a u slučaju manjih tumora nije potrebna nova operacija ako su rubovi tumora zdravi. Tom metodom mogu se s većom preciznošću u dojci dijagnosticirati mikrokalcifikati, koji su najraniji znak karcinoma. Naime, karcinom se uvijek počinje javljati u kanaliću, a s njegovim rastom stanice odumiru i na tom se mjestu stvore kalcifikati. Prednost mu je i u tome što se mamotomom može uzeti veća količina tkiva za analizu, što pak omogućuje preciznije rezultate kod patološke analize. Ako patolog ustanovi da tumor nije bio maligan, postupak je završen, a pacijent izliječen. No ako histološka analiza tkiva pokaže da je odstranjeni tumor bio maligan, savjetuje se revizija postupka, i kirurško odstranjenje ostatka tumora. “Jer kirurgija je i dalje zakon za sve karcinome, ona je kraljica terapije”, ističe Drinković i dodaje da vakuumska metoda mamotomom ne potiskuje kirurgiju, nego je oslobađa nepotrebnih zahvata na pacijenticama, što je itekako velik pomak.

Uz to, Drinković koristi još jednu alternativnu, ali priznatu metodu liječenja tumora dojke: riječ je o spaljivanju metastaza kroz kožu. To je nekad radio u KB Merkur, a sada u osječkoj bolnici u kojoj se osniva centar za dijagnostiku i liječenje raka dojke, koji će uskoro početi raditi. Centar će biti jedinstven u Hrvatskoj, već su sastavljeni stručni timovi i kupljen je novi mamograf, a namjeravaju nabaviti i specijalni stereotatički aparat, koji uz slikanje može raditi i punkcije, a to će još više poboljšati preventivnu zaštitu žena. “Mislim da će osječka bolnica ubrzo izbiti u sam vrh liječenja raka dojke, jer će žena u samo nekoliko dana moći obaviti sve dijagnostičke preglede i operaciju”, ističe Drinković.

“Već sada jedini u Hrvatskoj koristimo metodu spaljivanja tumora dojke kroz kožu pomoću dva specijalna aparata – Rite i Bertcholda, a već smo spaljivali metastaze i ostale tumore. Posebnom iglom ulazimo u dojku i zagrijavamo temperaturu na sto stupnjeva, a onda spaljujemo tumor. Nažalost, to boli, ali je pacijentica pod blagom lokalnom anestezijom. Tom metodom možemo spaliti tumor promjera pet centimetara. Naravno, i ta metoda spaljivanja prikladna je samo za neke pacijentice, na primjer, za one koje se ne mogu operirati, ili boluju od kardioloških ili nekih drugih bolesti, ili imaju proširenu primarnu bolest”, govori Drinković.

Uspjeh Drinkovića i ekipe Odjela za radiologiju i kirurgiju osječke bolnice važan je i zbog toga što je Hrvatska nedavno prestigla Mađarsku i sada je prva zemlja u Europi po smrtnosti raka dojke. U Hrvatskoj svake godine umire 850 žena od raka dojke, najviše u dobi od 70 do 74 godina, a taj se karcinom dijagnosticira kod čak 2600 žena. Usto, rak dojke je najrasprostranjeniji karcinom kod žena – iznosi 26 posto, a od njega umire čak 17 posto žena od ukupno svih žena oboljelih od tumora. Unatoč napretku dijagnostike i terapije, rak dojke je najčešći uzrok smrti žena u dobi od 35 do 59 godina, a najugroženije su žene sa sela i iz manjih mjesta gdje je prevencija slaba ili nikakva. Zabrinjavaju i podaci da se broj žena oboljelih od karcinoma dojke svake godine drastično povećava: 1968. stopa smrtnosti od raka dojke iznosila je 15,3 posto, a 1999. popela se na 34,7 posto. Uz sve to, od raka dojke obolijevaju i muškarci. Zbog tih alarmantnih podataka saborska zastupnica HSS-a Marijana Petir predložila je početkom listopada, po uzoru na neke europske zemlje, osnivanje posebne parlamentarne grupe za borbu protiv raka dojke. Inače, listopad je posvećen borbi protiv raka dojke. Po njezinu mišljenju, time bi se taj problem uzdigao na političku razinu, što je vrlo važno za rješavanje prevencije raka dojke. Naime, specijalistička briga o ženskom zdravlju trebala bi postati dio primarne zdravstvene zaštite jer se jedino u tom slučaju karcinom dojke može otkriti na vrijeme, a onda i liječiti. Osim toga, jeftinije bi bilo uložiti tisuću kuna po svakoj ženi u rizičnoj dobi od 50 do 60 godina, što sveukupno iznosi oko 40 tisuća žena, u preventivni program ranog otkrivanja raka dojke nego poslije utrošiti milijune za liječenje.

Drinković dodaje da se Hrvatska razlikuje od svijeta i po stopi preživljavanja. Naime, u Europi prvu godinu dana nakon operacije preživi 93 posto, a pet godina 73 posto žena; najviši prosjek preživljavanja ima Švedska gdje on iznosi čak 90 posto, najviše zato što u toj zemlji postoji odličan preventivan program za rano otkrivanje raka dojke. I Amerika ima solidan prosjek preživljavanja nakon operacije: čak 85 posto pacijentica doživi pet godina. U Hrvatskoj je taj postotak puno niži, ponajprije zato što se rak dojke detektira prekasno. Ako se uspije otkriti i operirati rak dojke od jednog centimetra, prvu godinu preživi čak 80 posto žena, no ako se otkrije tek onda kada je već narastao na dva centimetra, tada preživi samo 20 posto pacijentica. Pet godina nakon operacije preživi 63 posto žena, što je niže od europskog prosjeka. “Nažalost, u Hrvatskoj većina otkrivenih tumora ima već dva i pol centimetra”, naglašava Drinković, dodajući da se najčešće javlja u Zagrebu, a slijede Dubrovačko-neretvanska županija, Istarska i Bjelovarko-bilogorska. Kao što je poznato, najčešći uzroci raka dojke su genetski faktor, stres, pušenje, alkohol i loša prehrana. Drinković kaže da u cijeloj toj pesimističnoj situaciji ima i jedna “pogodnost”: naime, rak dojke agresivnije raste kod mlađih žena kod kojih eksplodira poput vatre, a sporije kod starijih tako da žena od 70 godina kod koje je rak dojke otkriven na vrijeme i ako je uspješno liječena, može živjeti još desetak godina.

Zbog takvog uzbunjujućeg stanja, Hrvatsko senološko društvo počelo je s pilot-projektom “Mobilna mamografija”, koji uključuje preventivne preglede žena u kriznim godinama od 50 do 60 godina. Premda zasad u Hrvatskoj postoji samo jedan pokretni mamograf, što, naravno, nije dovoljno, nadaju se da će do kraja godine pregledati oko pet tisuća pacijentica. Ideja projekta je da svaka županija nabavi po jedno vozilo, koje se sastoji od većeg kombija, mamografa i odjela za razvijanje filmova, što stoji oko 90 tisuća eura. Time bi se omogućilo masovno pregledavanje žena. Uz to, Ministarstvo zdravstva namjerava kupiti još četiri pokretna mamografa. “Takav screening je važan jer se smanjuje smrtnost žena do 30 posto, a kod žena koje se redovito kontroliraju i do 50 posto”, naglašava Drinković te dodaje da se tako smanjuju i troškovi liječenja. “Liječenje jednog karcinoma dojke stoji i do 50 tisuća eura, a jedna mamografija oko 50 kuna”, naglašava.

Komentiraj

Source:Nina Ožegović