U intervjuu za Net.hr docentica kaznenog prava Sunčana Roksandić Vidlička komentirala je stanje u Uljaniku u kojem policija obavlja izvide.

Možemo li slučaj Uljanik usporediti s nekim drugim u dosadašnjoj hrvatskoj praksi? Koji od dosadašnjih slučajeva gospodarskog kriminala kojim se bavio Uskok možemo smatrati najsličnijim ovoj slučaju?

“Nesumnjivo se radi o velikom slučaju, radi se o velikom broju zaposlenih, o slučaju koji je bitan, vjerujem, iako nije moja struka, za gospodarsku sigurnost Hrvatske, za cjelokupni razvoj, u konačnici za budućnost cijele države. Gonjenje svakog gospodarskog kaznenog djela iziskuje poznavanje poslovanja te tvrtke. To je nesumnjivo kompleksan posao za poslovne sustave kakav je Uljanik.

Teško je ovako, u fazi izvida, kada ne znamo što se točno razmatra, uspoređivati s drugim kompleksnijim slučajevima s kojima se bavio USKOK. Kada govorimo o kaznenoj odgovornosti važno je utvrditi je li to netko radio s namjerom, je li bilo propusta od strane Uprave ili Nadzornog odbora, itd. Ovakvi slučajevi iziskuju dubinsko poznavanje poslovanja tvrtke, trgovačkog prava i cijelog zakonskog okvira bitnog za gospodarski subjekt, a onda i kaznenog prava koji kažnjava propuste u gospodarskom poslovanju”, rekla je docentica za Net.hr.

U javnosti se često potezala usporedba s Agrokorom. Govorilo se da je to “novi Agrokor”, ili da je ovo – teži slučaj od Agrokora.

“I u ovom slučaju se opet vraćamo do pretvorbe i privatizacije, a bilo bi sjajno kada bismo konačno mogli podvući crtu i krenuti graditi novo, zdravo gospodarstvo i imati, što manje, ali ipak samo “obična” gospodarska kaznena djela, odnosno takva bilo u stjecaju sa službeničkim kaznenim djelima ili počinjena u udruženju kakva postoje u svim zapadnim državama.

I u slučaju Uljanika se opet povlači pitanje temelja, jesu li temelji tvrtke nakon pretvorbe i privatizacije dobro postavljeni jer su se evidentno problemi samo gomilali i ne rješavali pravodobno, ako je suditi opet po istraživačkom novinarstvu, pogotovo od 2012. godine. Ali, to su samo još nagađanja koja prelaze pravnu analizu. No, nisu sve pretvorbe i privatizacije provedene na jednak način i nisu sva trgovačka društva propala zbog jednakih pogreški, a posebno valja istaknuti: imamo i trgovačka društva koja nisu propala zbog nečije kaznene odgovornosti nego zbog problema u poslovanju ili nedovoljnog adaptiranja na nove poslovne uvjete. Imamo i sjajnih primjera koja posluju izvrsno.

U ovom trenutku možemo preliminarno govoriti da je to još jedan slučaj neuspjele pretvorbe i privatizacije, ali je potrebno puno više analiza za koje su kompetentni ekonomski stručnjaci domeni. Ono što mogu reći je da ne možemo još govoriti da je firma propala zbog kaznenih djela Uprave ili Nadzornog odbora ili sindikata ili nekog trećeg. To mora tek biti utvrđeno.”

Sada i predsjednik Uprave i članovi NO nude svoje mandate na raspolaganje, a tvrtki prijeti blokada. Pojednostavljeno rečeno, s jedne strane su radnici koji možda neće dobiti više niti jednu plaću a s druge strane menadžment koji je dobivao visoke plaće, bonuse i stekao je značajnu materijalnu korist. Ako će se dokazati korupcija i zloupotreba položaja u gospodarskom poslovanju, ima li osnova za tužbe za naknadu štete?

“Na žalost, ako tvrtka neće više imati za plaće, ako će se nastaviti blokada računa, vrlo je izgledno da će tvrtka završiti u stečaju. U stečaju se radnici mogu naplatiti, ali neprimjereno je prognozirati što i kako će biti moguće. Kazneni postupak je ultima ratio, samo jedan – definitivno najrepresivniji – postupak za zadovoljenje pravičnosti. Naravno da postoje i drugi mogući postupci. Primjerice, građanski postupak za namirenje štete i čitav niz drugih pravnih mogućnosti koje stoje na raspolaganju oštećenoj strani.”

To znači da bi radnici i svi koji se smatraju oštećenima mogli krenuti s posebnim tužbama prema onima koje smatraju da su ih oštetili?

“Ako postoje pravne pretpostavke, i ako postoji uporište u činjenicama, da, radnici mogu ići s tužbama za namirenje štete. I ako kazneni postupak završi bez kaznenog progona, oštećene osobe imaju mogućnost podizanja tužbe.”

Mogli bi tužiti i predstavnike Sindikata koji su bili u Nadzornom odboru a za koje tvrde da su ih obmanjivali?

“Da, mogli bi. Za dobiti spor bitno je imati činjenice na svojoj strani i podlogu u pravu, a često i dostupnost pravnog zastupanja. Za to se treba dobro pravno pripremiti i znati točno što se traži i imati uporište u zakonu. Ja ne mogu komentirati direktno što bi se konkretno moglo u ovom slučaju jer niti imam saznanja o činjenicima niti želim komentirati konkretno slučaj Uljanik u fazi u kojoj kazneni postupak nije niti formalno započeo. Na načelna pitanja mogu odgovoriti”, rekla je Roksandić Vidlička za Net.hr.

Komentiraj