Rada Borić: “Građani Zagreba sami će odlučiti o novim nazivima ulica i trgova”

Rada Borić govori o novom načinu djelovanja Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova u Zagrebu, na čijem je čelu odlukom Skupštine Grada Zagreba

U prošlim sazivima Gradske skupštine Grada Zagreba puno je polemika vođeno o radu i odlukama Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova. U novom sazivu Skupštine za predsjednicu ovog Odbora izabrana je Rada Borić, aktivistica za ženska prava i političarka, članica stranke Nova ljevica. Rada Borić za ZgNews govori na što treba obratiti pažnju prilikom imenovanja zagrebačkih naselja, ulica i trgova, a što do sada nije bila praksa.
ZgNews: I u prošlom sazivu Gradske skupštine bili ste članica Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, sada ste na njegovu čelu. Što smatrate spornim u dosadašnjem načinu donošenja odluka ovog Odbora i što treba mijenjati u njegovom daljnjem radu?
Smatram da u odluke Odbora nije u dovoljnoj mjeri uključivana stručna i opća javnost. Mislim da je važno vratiti ulogu vijeća gradskih četvrti u procese uključivanja građana u definiranje kriterija i prijedloga za imenovanje ulica i trgova.
ZgNews: Odluke o imenovanju naselja, ulica i trgova u većini slučaja su bile donošene po naputku i partikularnim interesima bivšeg gradonačelnika Bandića ili su bile produkt političke trgovine. Vi, dakle, smatrate da je vrijeme za širi konsenzus o nečemu što također predstavlja i govori o identitetu Grada Zagreba?
Apsolutno, smatram da je upravo uključivanje lokalne zajednice, uvažavanje posebnosti svakog kvarta i potreba građana jedini način da se eliminira arbitrarnost i politiziranje u postupcima imenovanja. Ljudi koji žive na određenom području i čine određeni kvart i zajednicu moraju sudjelovati u prepoznavanju ali i oblikovanju identiteta vlastitog kvarta: to je važno ne samo zbog principa, već i zbog jačanja povezanosti građana sa svojim kvartom i razvojem njegovih posebnosti.
ZgNews: Smije li se građanima naprasno nametati imena naselja, trgova i ulica u kojima žive?
Nametanje promjena imena ili nametanje novih naziva ulica bez konzultacija uvijek rezultira otporima, nezadovoljstvom ali i osjećajem otuđenja od identiteta kvarta. Međutim i proces sudjelovanja građana ne smije biti samo formalan: ne smije ostati samo na razini davanja jednoznačnog odgovora ili stava da ili ne, već mora postojati proces deliberacije, informirane rasprave koja mora biti stavljena u kontekst rasprave o načinu na koji vidimo svoj kvart u povijesnoj perspektivi i u budućnosti.
ZgNews: Prema podacima Gradskog ureda za katastar u trideset godina neovisnosti gotovo 1600 zagrebačkih ulica dobilo je novo ime, a u posljednjih deset godina njih 333. Koje su promjene imena po vama sporne, odnosno do kojih nije smjelo ili trebalo doći i zašto?
Mislim da bi bilo pogrešno kretati u reviziju imenovanja koja su rađena do sada; umjesto toga moramo građanima i kvartovima vratiti mogućnost promišljanja vizije i identiteta kvarta pa unutar toga i pitanje naziva ulica i trgova. Samo takva kontekstualizirana rasprava može eliminirati vođenje političkih borbi preko imena ulica i „pokazivanje mišića i vratiti taj proces tamo gdje mu je i mjesto. Tu je važan još jedan argument: svaka promjena naziva izaziva dodatne troškove građanima: od promjena identifikacijskih dokumenata do promjena koje poslovnih subjekti moraju napraviti. Sve to je dodatan administrativan trošak građanima i poslovnim subjektima za koje smatram da im zaista sada ne treba.
ZgNews: Tko sve i kako može predložiti osobu za koju smatra da bi njezino ili njegovo ime trebalo obilježiti neku površinu u Zagrebu, kako ide ta procedura? 
Pisane prijedloge za uvrštenje pojmova, datuma odnosno imena osoba u Fond imena Odboru mogu podnositi: gradski zastupnici i klubovi gradskih zastupnika te radna tijela Gradske skupštine Grada Zagreba, gradonačelnik Grada Zagreba, vijeća gradskih četvrti i vijeća mjesnih odbora, političke stranke, vjerske zajednice, vijeća i predstavnici nacionalnih manjina, obrazovne, znanstvene, kulturne i druge ustanove i pravne osobe, građani i udruge građana. Nakon što Odbor usvoji ili da neki prijedlog, on ide na očitovanje vijeću gradske četvrti koje se u roku od 30 dana mora očitovati, a ako to ne učini u tom roku onda se smatra da je očitovanje prihvaćeno. Već i ta procedura pokazuje da je okrenuta naopačke: smatram da bi prijedlozi trebali biti decentralizirani i nastajati kroz deliberaciju aktera na razini vijeća gradskih četvrti te se kao prijedlog upućivati Odboru, a ne obratno.
ZgNews: Koliko u Fondu imena iz kojeg se imenuju javne površine u Zagrebu ima prihvaćenih prijedloga i je li potrebna svojevrsna klasifikacija predloženih imena? 
Naime, na istom se mjestu nalaze imena političara, vjerskih poglavara, glazbenika, umjetnika, sportaša, pisaca, filozofa, liječnika, profesora, znanstvenika, povjesničara, istaknutih Zagrepčana, sudionika NOB-a i Domovinskog rata, stranih državljana i mnogih drugih — Janko Bobetko, Walt Disney, Ivica Račan, Sigmund Freud, papa Ivan Pavao II., kardinali Franjo Kuharić i Alojzije Stepinac, Hans-Dietrich Genscher, Olga Hebrang, Nada Dimić, Ante Paradžik, Đurđica Barlović, Miroslav Šutej, poginuli snimatelj Žarko Kaić, Dražen Vrdoljak, dvoje mladih Zagrepčana, tragično preminuli Luka Ritz i djevojčica Lea Deutsch, žrtva holokausta.
Smatram da je prvenstveno važno postaviti kriterije i to na temelju vizije identiteta grada i pojedinih kvartova; isto tako moramo razmišljati i o aspektima koji su do sada zanemarivani: ako pogledate nazive ulica i trgova, vidjet ćete da tamo nema žena koje su obilježile povijest ovog grada ili zemlje. Već se i kroz same nazive ulica vidi koliko je snažan patrijarhalni pogled na društvo, znanost i politiku, kako se „zaslužnost najčešće atribuira onima koji su bili na pozicijama moći, dok su u potpunosti zanemarene osobe i događaji koji su imali dubinski utjecaj na razvoj društva, ali nisu vezani uz političke ili društvene položaje i funkcije. Potrebno je promijeniti paradigmu „zaslužnosti iz one koja proizlazi iz funkcija i pozicija moći u onu koja prepoznaje osobe i događaje koji su izvan standardnih obrazaca imale značajan utjecaj na ljude i zajednice u ovom gradu

Komentiraj