Odvjetnik Čedo Prodanović komentirao je slučaj na koji je upozorio šef HSS-a Krešo Beljak koji je kazao kako je predsjednik Sabora Gordan Jandroković poslao policiju gospodinu koji ga je preko telefona nazvao “Njonjo”.

Beljak je na saborskom aktualnom prijepodnevu kazao da je jedan HDZ-ov simpatizer tražio od jednog drugog HDZ-ovca Jandrokovićev broj kako bi ga nazvao i čestitao Dan domovinske zahvalnosti. Kad ga je nazvao, kazao je Beljak, Jandroković ga je sasuo salvom uvreda i spustio slušalicu, a već idućeg dana simpatizer je dobio poziv od policije i završio na obavijesnom razgovoru u svojstvu osumnjičenika za kazneno djelo prijetnje.

“Pitanje je predstavlja li nazivanje nekoga njonjom ugrozu i ako da, kako utvrditi koji je taj ugrozitelj i koje će se metode koristiti. Njonjo može biti vrijednosni sud, a u tom slučaju predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, može podnijeti privatnu tužbu”, rekao je Prodanović, dodavši da se u cijelu situaciju uključila država, “kao stariji brat”.

Također, dodaje kako se u ovom slučaju en radi o kaznenom djelu već o zloupotrebljavanju policije, da bi se zaštitilo duševno stanje predsjednika Sabora.

“Ja ne vjerujem da gospodin Jandroković ujutro kad pije kavu kaže svojim dečkima iz sigurnosti: ‘Znate li tko me je danas zvao i što mi je rekao?’. On je o tome obavijestio svoje organe sigurnosti, očito jer se osjeća ugroženo. Čim je on to našao za shodno obavijestiti, pokrenuo se represivni aparat, koji je imao niz drugih metoda na izboru prije nego što bi krenuo na represivniji način, što inače policija ne radi. Nije tako ažurna. Ovo nije ugroza štićene osobe. Ne treba se aktivirati cijela država da bi zaštitila predsjednika Sabora, jer on nije ugrožen”, rekao je Prodanović.

“Radi se o uvredi, ustvari, uz ogradu da se može procijeniti kao vrijednosni sud. Političari su baš zbog svoje pozicije dužni imati viši prag tolerancije prema uvredama. Ta pozicija u sebi subsumira i određeni rizik od javne kritike i vrijeđanja, a ne možete vi na svaki mig kritike reagirati kao uvrijeđena mlada”, rekao je Prodanović za N1.

Bizarni slučajevi hrvatskog pravosuđa

Komentirao je nekoliko bizarnih slučajeva u hrvatskom pravosuđu. Jedan od njih je i smanjenje kazne silovatelju, jer mu je braniteljski status uzet kao olakotna okolnost.

“To ne piše ni u jednom zakonu, ne postoji katalog olakotnih okolnosti, ali u zakonu su normirani neki elementi olakotnih okolnosti. Postoje okolnosti koje se tretiraju olakotnima, pa i braniteljski status. Može li se uspostaviti olakotna okolnost branitelj-silovatelj? Ja mislim da se ni branitelji ne bi složili da se njihovom kolegi iz rata tolerira da čini najstrašnije djelo”, rekao je Prodanović.

U ovom slučaju uopće ukazivati na braniteljski status ja mislim da je neprimjereno, dodao je.

“30 godina nakon NOB-a da bi se netko pozivao na partizanski status i da mu se to prihvatilo ne mogu zamisliti. Ovo predugo traje”, rekao je Prodanović.

O predsjedniku Vrhovnog suda

Na pitanje može li novi predsjednik Vrhovnog suda išta promijeniti, Prodanović kaže kako je šef VSRH-a simbolička figura, koja ulijeva određeno povjerenje u pravosuđe i u funkcioniranje pravosudnog sustava.

“Mrčela je rekao da pravosuđe ne treba revolucionara, i ja smatram da ne treba Martin Luther da napravi reformu, ali je pitanje hoćemo li ostati na utabanim lošim stazama ili ćemo nešto mijenjati. Predsjednik suda kao osoba koja će se pojaviti može poduzeti i kao osoba i kao čovjek koji će aktivirati resurse i može sigurno unijeti određene promjene, određenu energiju u jednu više-manje uspavanu sredinu”, rekao je Prodanović.

“On može poduzeti mjere i organizacije, može poduzeti mjere kontrole nižih sudova, može inicirati propise, raditi na edukaciji na kojima će biti prisutni i vanjski profesori. Jedna proaktivna djelatnost suda može pokrenuti mehanizme pravosuđa koji su se malo uspavali”, rekao je Prodanović, dodavši da je osnovni uzrok loše percepcije pravosuđa njegov loš rad te da javnost to zna ili kroz vlastita iskustva ili kroz medije koji izvještavaju i o bizarnim slučajevima.