PRIJATELJI ŽIVOTINJA: ‘Želimo Hrvatima dokazati da veganska hrana uopće nije bezukusna i skuplja od mesne’

Hrvatska udruga Prijatelji životinja pridružila se međunarodnoj inicijativi za prikupljanje milijun potpisa da se u Europi počne ulagati u tehnologiju proizvodnje mesa bez životinja. Ako sedam država EU-a prijeđe taj prag, prijedlog ide pred Europsku komisiju

Svugdje u svijetu trenutno se rade istraživanja kultiviranog mesa, ribe i mliječnih proizvoda, razvija se tehnologija za drukčiju prehranu ljudi kroz start upove, ali i velike korporacije. Slabo je poznato da su najveće korporacije na svijetu koje proizvode meso, poput Tyson Foods, investitori u start up-ove koji razvijaju kultivirano meso. To znači da oni masovno ulažu u svoju konkurenciju koja će ih jednom istrijebiti znajući da je to tehnologija budućnosti, jedini način da se dugoročno dobivaju proizvodi bioidentični mesu i ribi, a bez uzgoja životinja, i da bi bilo uzaludno odupirati se. Sveučilište u Maastrichtu predstavilo je prvu laboratorijski uzgojenu pljeskavicu u kolovozu 2013. godine, dok je 2016. javno pokrenuta prva tvrtka za kultivirano meso, Memphis Meats, za kojom su ubrzo uslijedili Mosa Meat i Super Meat. Od sredine 2020. nekoliko vodećih tvrtki za uzgoj mesa prelazi u pilot-postrojenja koja će proizvoditi prvi val komercijaliziranih proizvoda nakon regulatornog odobrenja. Godine 2020. Singapurska agencija za hranu odobrila je prvi proizvod od kultiviranog mesa na svijetu. Ubrzo nakon toga, restoran u Singapuru zabilježio je prvu povijesnu prodaju odobrenog kultiviranog pilećeg mesa, odnosno pilećih medaljona tvrtke JUST Foods.

Kod kultiviranog mesa i ribe, napravi se biopsija na jednoj životinji, procedura je bezbolna i vrlo slična tome da se, recimo, radi punkcija na ljudima ili vadi krv. Iz tog uzimanja uzorka stanice iz životinje u kulturi stanica se mogu nastaviti umnožavati i u konačnici proizvesti meso za prehranu. Ova tehnologija nije nova jer se ovako već uzgajaju stanice godinama za istraživanja, a i za uzgoj organa za transplantaciju. No ljudi se prije nisu sjetili adaptirati ovu tehnologiju kako bi se proizvela, primjerice, mišićna vlakna iz mesa ili mesna mast, koja je bioidentična onoj koja dolazi iz životinja i koja može potpuno promijeniti način prehrane naše civilizacije.

A da sve ovo nije samo futuristička tlapnja ili široj javnosti nevidljiv pozadinski znanstveni rad, pokazuje i konkretan politički korak u smjeru većeg ulaganja na razini Europske unije u proizvodnju kultiviranog i biljnog mesa. Naime, hrvatska udruga Prijatelji životinja pridružila se međunarodnoj građanskoj inicijativi kojoj je krajnji cilj prikupiti milijun potpisa da se u Europi počne ulagati u tehnologiju proizvodnje mesa bez životinja. U cijeloj Europi, osim milijun potpisa, potrebno je i prijeći zadani prag u najmanje sedam država članica da bi se ovaj prijedlog iznio pred Europsku komisiju. Prijatelji životinja, koji su predstavnici za skupljanje potpisa i jedni od pokretača inicijative, pozivaju sve da daju svoj glas potpisom putem interneta jer u Hrvatskoj treba skupiti 8500 potpisa. Vjeruju da će se skupiti toliki broj potpisa jer Hrvatska trenutačno čak i vodi po broju potpisa u odnosu na ostale države EU-a. Sve ovisi, smatraju iz Prijatelja životinja, i o tome koliko su ljudi educirani i svjesni da je iznimno bitno da svojim potpisom potpomognu uspjeh ove potrebne inicijative za opstanak svih na Zemlji i za opće dobro. Što se tiče sličnih kampanja, iz udruge Prijatelji životinja žele istaknuti golemi uspjeh građanske inicijative „Okončajmo doba kaveza”. Naime, Europska komisija obavezala se do 2027. na postupno ukidanje kaveza u uzgoju životinja na farmama diljem EU-a.

‘Veliki dio vegana nije prestao jesti meso zato što im nije bilo ukusno, nego zbog etičkih, ekoloških i zdravstvenih razloga’, kaže Tin Pažur, direktor tvrtke Zenit vektor. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Lorena Herceg, koordinatorica projekata u udruzi Prijatelji životinja, istaknula je da znanstvena zajednica i ekološke organizacije godinama upozoravaju da je postojeći sustav proizvodnje hrane na Zemlji neodrživ, osobito s obzirom na očekivani porast ljudske populacije na 10 milijarda do 2050. Kaže da je uzgoj životinja radi jedenja mesa nevjerojatno rastrošan način proizvodnje hrane – za kilogram mesa potroši se 15.000 litara vode, a za kilogram žitarica 100 litara vode. Također, potrebno je gotovo 100 puta više zemlje da bi se proizveo gram bjelančevina iz govedine ili janjetine, u odnosu na gram graška. Kada bi se goleme površine na kojima se uzgajaju usjevi za tov životinja prenamijenile za prehranu ljudi, smatra naša sugovornica, dobili bismo obilje hrane kojim bi se mogao početi rješavati problem krize s hranom.

„Uzgoj životinja odgovoran je i za eroziju tla, uništavanje šuma, zagađenja vode, tla i zraka, izumiranje vrsta i globalno zatopljenje. Uklanjanjem mesa, mlijeka i jaja iz prehrane možemo smanjiti naš ugljični otisak za čak 70%. Osim toga, meso je i najmanje ekonomična hrana: cijena jednog kilograma mesnih bjelančevina veća je dvadeset puta od cijene jednake količine biljnih bjelančevina, zbog čega države subvencioniraju industriju mesa, mlijeka i jaja. I Svjetska zdravstvena organizacija navodi potrebu za ‘prenamjenom poljoprivrednih subvencija u održivu i zdravu proizvodnju hrane’. Sve to su vrlo jaki razlozi za promišljanje čime nadomjestiti globalnu potražnju za mesom. U mnogim državama već poduzimaju mjere za smanjenje konzumacije mesa, mlijeka i jaja. Francuska ohrabruje svoje građane da eliminiraju proizvode životinjskog podrijetla barem jednom tjedno. U Berlinu studentske menze gotovo više ne nude mesna jela, a danska vlada najavila je da će usmjeriti nevjerojatnih 168 milijuna eura u proizvodnju hrane biljnog podrijetla, u skladu s Pariškim sporazumom čiji je cilj smanjenje emisije stakleničkih plinova. Na tržištu je već široko dostupno biljno meso koje, zahvaljujući začinima, ima vrlo sličan okus i teksturu kao meso životinja, a proizvedeno je od biljnih proteina, najčešće graška ili soje. Dostupno je u gotovo svim trgovinama i proizvode ga i hrvatski proizvođači.“

Prema istraživanju iz 2019., navodi Lorena Herceg, do 2040. će 35 posto mesa biti kultivirano meso, dok će oko 25 posto biti veganske zamjene za meso. Procjenjuje se da će kultivirano meso koristiti znatno manje prirodnih resursa, zemlje i vode, emitirati manje stakleničkih plinova te smanjiti krčenje šuma povezano s poljoprivredom, gubitak biološke raznolikosti, otpornost na antibiotike, korištenje pesticida, izbijanje zoonoza i klanje životinja.

‘U Berlinu studentske menze gotovo više ne nude mesna jela, a danska vlada najavila je da će usmjeriti 168 milijuna eura u proizvodnju hrane biljnog porijekla’

“Istraživanja pokazuju da bi kultivirano meso koristilo zemlju od 60% do 300% učinkovitije od peradi, a od 2000% do 4000% učinkovitije od govedine. Također, izbjegava se rizik od fekalne kontaminacije i ne zahtijeva natrpavanje životinja u ograničenim prostorima. Očekuje se da će se komercijalna proizvodnja odvijati u potpunosti bez antibiotika, a vjerojatno će rezultirati manjim brojem slučajeva bolesti zbog nedostatka rizika od zoonotskih pandemija. Moglo bi se koristiti i uklanjanje alergena ili bjelančevina povezanih s rizikom od raka u određenim oblicima mesa. Proizvodi od takvoga mesa mogli bi se i obogatiti vitaminima kojih nema u konvencionalnom mesu ili kreirati za personaliziranu prehranu određenih populacija. Za razliku od konvencionalnog uzgoja govedine, za uzgoj kultivirane inačice troši se 95 posto manje zemlje i 78 posto manje vode, za čak 93 posto smanjuje se zagađenje zraka te se ispušta 92 posto manje otrovnih kemikalija i 92 posto manje ekvivalenta CO2. U kultiviranom mesu nalazi se spas za ekološku katastrofu nastalu zbog mesne industrije, zbog čega sve više okolišnih organizacija i organizacija za zaštitu životinja promovira takvo meso. Takva proizvodnja preusmjerila bi se s proizvodnje mesa pa stočarska industrija već sada jakim lobijem pokušava opstruirati razvoj ove inovativne i spasonosne tehnologije. Bez obzira na to, predviđa se da će tijekom sljedećih nekoliko desetljeća laboratorijsko meso i izravni izvori biljnih bjelančevina zauzimati značajan tržišni udio od 1,7 trilijuna dolara industrije mesa od životinja i ribolovne industrije.”

U lipnju 2021. Hrvatski sabor donio je „Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu” kojom se potiče veća potrošnja namirnica biljnog podrijetla. Lorena Herceg ističe da bi vlade, uključujući hrvatsku vladu, trebale financirati istraživanje i poduzetništvo u ovom području, stvarati znanstvene inovacijske centre te poticati istraživanje, razvoj i izgradnju privatnog sektora usredotočenog na alternativne metode proizvodnje mesa. S tim u vezi kaže:

“Prije dva mjeseca hrvatska tvornica NUTRIS u Novom Senkovcu blizu Slatine svečano je otvorila prvu europsku tvornicu za proizvodnju proteina iz boba i krumpira. Riječ je o investiciji vrijednoj 220 milijuna kuna s ciljem ulaganja u hranu budućnosti, a to je industrija hrane na biljnoj bazi, jedna od najbrže rastućih industrija u svijetu. Očekuje se da će tržište proizvoda biljnog podrijetla do 2025. doseći vrijednost od 77,8 milijardi dolara. Zato tvrtka planira proširenje postojećeg pogona do 2025. te izgradnju inovacijsko-tehnološkog NUTRIS.parka™ do 2030., pri čemu surađuje s više od 250 poljoprivrednika i zapošljava 50 stručnjaka. Cilj im je do 2025. doseći kapacitet proizvodnje od 70.000 tona visokokvalitetnih sastojaka za prehrambenu industriju, u suradnji s više od tisuću obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te otvoriti još stotinjak novih radnih mjesta. Proteini iz boba koje proizvode nalaze se u biljnim burgerima, biljnom mlijeku, namazima i sportskoj prehrani. Iz tvrtke navode da će u sljedećih 30 godina svijet trebati 60% više hrane i da su s ubrzanim porastom stanovništva, inovacije u poljoprivredi nužne kako bi se zastarjeli modeli poslovanja prilagodili izazovima 21. stoljeća.”

‘Veganstvo nije i ne treba biti skupo. No treba uzeti u obzir činjenicu da su industrije mesa, mlijeka i jaja obilato državno subvencionirane’, kaže Tin Pažur

A u Hrvatskoj postoje i tvrtke specijalizirane za biljno meso. Jedan od takvih brendova je i vegefino koji postoji već 8 godina, ali ga je tvrtka Zenit Vektor preuzela 2020. Proizvode veganske ćevapčiće, pljeskavice, faširance, odreske od grilanog sejtana, tofu na nekoliko načina i salame – kulen i češnjovku, ali i vrlo popularnu verziju dimljenog sejtana – šunkicu, koju rade sezonski prije blagdana.

Direktor tvrtke Tin Pažur odgovorio je na pitanje je li istina da je veganstvo, što se nerijetko naglašava skupo, i koliko im je vremenski zahtjevno proizvoditi biljno meso.

“Veganstvo nije i ne treba biti skupo. No treba uzeti u obzir činjenicu da su industrije mesa, mlijeka i jaja obilato državno subvencionirane, a nedavno je i PDV smanjen upravo na takve proizvode. To dovodi do dojma da su veganski proizvodi skuplji nego ostali, no zapravo mi svi preko poreza plaćamo dio proizvodnje prehrambenih artikala koji sadrže sastojke životinjskog porijekla, što nije slučaj s veganskim proizvodima. Samim time se to osjeti na konačnoj cijeni proizvoda, no ta razlika nije realna, što ćemo uskoro svi mi shvatiti jer neke države počinju ukidati te subvencije dok neke, primjerice Novi Zeland, uvode posebne ekološke poreze stočnoj industriji koja emitira velike razine metana, koji je puno gori za okoliš od CO2. Veganske proizvode nije pretjerano komplicirano napraviti, no mi smo trenutno u fazi da nismo automatizirali velik dio proizvodnih procesa jer to zahtijeva poprilična ulaganja u strojeve. Samim time je vrijeme izrade proizvoda povećano, npr. za češnjovku nam trebaju 3 radna dana – prvi dan se ona kuha, drugi dehidrira i dimi, a treći pakira i spremna je za prodaju.”

Kaže da postoji stabilan rast interesa za njihove proizvode.

“On se prije svega očituje za vrijeme turističke sezone, kada je obala puna stranih gostiju koji sve više i više traže takve proizvode. Zato u ovo doba godine najviše surađujemo s restoranima, hotelima i objektima brze prehrane na Jadranu, no cilj nam je okrenuti se prvenstveno domaćem tržištu. Zato smo često prisutni na lokalnim sajmovima prehrambenih proizvoda gdje putem degustacija pokušavamo ljudima pokazati da veganski proizvodi nisu bezukusni i da mogu parirati svim drugim proizvodima. Primjećujemo trend porasta interesa u zadnjih godinu dana, potrošači sve više uviđaju prednosti takve prehrane i malo pomalo mijenjaju navike. Da poslujemo negdje u inozemstvu, potražnja bi sigurno bila puno veća, već u Beču imate potpuno veganske supermarkete, no i u Zagrebu je u zadnje vrijeme primjetan trend otvaranja veganskih restorana, tako da se stvari definitivno mijenjaju na bolje i nije nam žao što smo se upustili u ovaj posao.”

Volonterka Gordana Šore, Tin Pažur i Lorena Herceg, voditeljica projekta u Prijateljima životinja. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Što se tiče peticije, načelno nema ništa protiv laboratorijskog mesa, ali htio bi vidjeti energetsku računicu. Naime, ističe, kod takvog uzgoja je bitno pokazati kako ti inkubatori u kojima se uzgaja ne troše previše energije, ako troše, onda su ti proizvodi energetski neefikasni, samim time nisu ni pretjerano ekološki, unatoč tome što su etični. Velik dio vegana, pa tako i on, nisu prestali jesti meso zbog toga što im nije bilo ukusno, nego zbog etičkih, ekoloških i zdravstvenih razloga, tako da bi takvo meso probao, ali drugo je pitanje bi li ga redovito jeo, a smatra da ne jer se od mesa odvikao bez problema, a pozitivne promjene u organizmu je vidio, kaže, u roku od tjedan dana i sumnja da bi ga vratio u prehranu.

Molekularna biologinja Inja Radman, Splićanka koja trenutno živi u SAD-u, smatra da će za pedesetak godina mesna i mliječna industrija potpuno propasti, ali ne preko noći i ne dok vlade subvencioniraju 80% troškova proizvodnje takvih proizvoda.

U njezinom start upu New Culture razvili su metodu za proizvodnju mliječnog sira – a počinju s mozzarellom za pizzu – bez mlijeka i uzgoja životinja. Ovako je objasnila kako je to moguće:

“U mlijeku postoji protein kazein koji omogućuje pravljenje sira i koji daje većinu svojstava mliječnim proizvodima koje obožavamo, primjerice topljenje, rastezanje, okus, osjet u ustima i na jeziku. Zanimalo nas je možemo li evoluirati mikrobe poput kvasaca ili bakterija da proizvode kazein bez ijedne životinje. Među prvima na svijetu smo se bavili ovim problemom i uspješno proizvodimo bioidentičan kazein onome iz životinja u mikrobima. Ovo je jako važno jer svi obožavaju sir, pogotovo u zapadnom svijetu – sir je jedini mliječni proizvod konstantno u porastu konzumacije. Ali sir je među 3 najštetnija prehrambena proizvoda na svijetu po pitanju štete okolišu: količina ugljičnog dioksida koja se proizvede, plodnog tla koje se koristi i vode koja se koristi za proizvodnju sira čine sir nenormalno neodrživim. Nažalost, veganski ili biljni sirevi su jako neukusni i dio vegana ih ne jede. Mi to mijenjamo našim sirom – svi koji su kušali našu mozzarellu dosad kažu da ne bi znali da ne jedu ‘životinjski’ sir da im nismo rekli, potražnja za proizvodom poput našega je ogromna. Ne radi se više samo o veganima, 40% mlađe populacije odbija jesti proizvode koji direktno onečišćuju naš planet i uzrokuju klimatske promjene. Uzgoj životinja jedan je od glavnih uzroka klimatskih promjena kroz koje prolazimo i ako želimo što ostaviti djeci u nasljeđe, moramo što prije prestati ovisiti o životinjskom uzgoju za prehranu ljudske vrste.”

‘U mnogim državama poduzimaju se mjere za smanjenje konzumacije mesa, mlijeka i jaja. Francuska ohrabruje svoje građane da eliminiraju proizvode životinjskog porijekla’

Inja Radman kaže da činjenice pokazuju da je industrijski uzgoj životinja jedan od glavnih uzroka klimatskih promjena, a posebice uzgoj krava – u zapadnom društvu oko 15% štetnih plinova dolazi iz industrijskog uzgoja.

“To znači direktno da su svi proizvodi koji dolaze od krave – meso i mliječni proizvodi – najštetniji prehrambeni proizvodi za planet i totalno su neodrživi. Usto, industrijski uzgoj životinja nije nikakav ‘prirodan’ način prehrane kako to neki znaju ukazati, jer nema ništa prirodno u tome da se životinje drže u zločinačkim uvjetima, hrane antibioticima i hormonima, niti u tome da odrasli ljudi konzumiraju hranu koja je namijenjena bebama potpuno druge životinjske vrste. Što se tiče zdravlja pojedinca, jako se dobro zna da crveno meso i prerađeni mesni proizvodi doprinose problemima srca, hipertenziji, a mogu biti i jedan od uzroka razvoja karcinoma. Isto tako se zna da kolesterol nije dobar ni za koga i da hormoni i antibiotici koje jedemo kroz životinje mogu utjecati na naše zdravlje. S druge strane, životinjski proizvodi su izvrstan izvor ‘kompletnog proteina’, što znači da možemo dobiti svih 9 esencijalnih aminokiselina. To možemo postići i kroz striktno biljnu prehranu, ali moramo kombinirati razne izvore biljnog proteina”, objasnila je ova mlada znanstvenica.

Ističe da je prije svega znanstvenica i da se vodi činjenicama, a ne svojim neobjektivnim “mišljenjima” pa kaže:

“Apsolutno je moguće postići potpunu prehranu, dapače najzdraviju moguću, isključivo iz biljnih namirnica. Ono što je bitno dodati tome jest da bi to bilo moguće, vegetarijanci, vegani ili bilo tko tko želi jesti zdravije i bolje za okoliš, mora provesti puno vremena pripremajući obroke i planirajući obroke i prehranu. Ovo nije ništa novo sportašima i fitness entuzijastima koji to već rade, samo ne znaju nažalost da ne trebaju životinjske proteine u svojoj prehrani. E sad, većina nas – uključujući mene – u današnjem užurbanom životu i društvu ne provodi dovoljno vremena optimizirajući našu prehranu i zato za većinu ljudi koji jedu isključivo biljnu prehranu, makar neki makro ili mikro nutrienti su u manjku. Svakako vitamini D i B12, željezo i cink su često u manjku i moraju se uzimati preko dodataka prehrani. U tom smislu prehrana iz bioidentičnih, kultiviranih namirnica, poput kultiviranog mesa i sira će olakšati ljudima da dobiju dovoljno proteina, ali slično kao i prehrana iz životinja može biti štetna ako se s njome pretjera i ako bude bazirana na procesuiranim šećerima i zasićenim mastima. To nikad nije zdravo, nebitno o tome iz kojeg izvora dolazi.”

Komentiraj