Potpisnici apela kažu da ih je Plenković izbacio iz Znanstvenog Savjeta, Vlada to demantira

Hrvatski znanstvenici i doktori, njih 26, uputili su u nedjelju apel u kojem su istaknuli da su uboko zabrinuti širenjem koronavirusa u Hrvatskoj. U apelu su pobrojali svoje preporuke za suzbijanje epidemije u Hrvatskoj.

Među potpisnicima apela našli se i petero znanstvenika koji su članovi vladinog Znanstvenog savjeta. Kako u ponedjeljak doznaje Večernji list, predsjednik Vlade Andrej Plenković donio je odluku o izbacivanju tih petero znanstvenika iz savjeta.

Riječ je o Andreji Ambriović Ristov, Nenadu Banu, Petri Klepac, Branku Kolariću i Igoru Rudanu. Tim potezom izbačena su tri epidemiologa te je sada u savjetu, kao epidemiolog, ostao samo ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.

‘Ne znam detalje, ali sam čuo da je to istina. Nije na meni da to sada komentiram, bolje je da to objasne premijer i članovi Znanstvenog savjeta”, izjavio je za Dnevnik.hr Ivan Đikić.

Informaciju o izbacivanju iz Savjeta za Jutarnji list je povrdio jedan od izbačenih članova koji je rekao da ga je nazvao predstojnik Ureda premijera i koordinator Znanstvenog savjeta Zvonimir Frka Petešić i zahvalio se na sudjelovanju te rekao kako on i četvero kolega više nisu članovi Savjeta.

Vlada demantira

Vlada je u ponedjeljak navečer u priopćenju demantirala neslužbene informacije koje su počele kružiti medijima, a prema kojima je premijer Andrej Plenković donio je odluku o izbacivanju iz vladinog Znanstvenog savjeta petero znanstvenika, potpisnika pisma apela upućenog javnosti i Vladi Republike Hrvatske, Andreju Ambriović Ristov, Nenada Bana, Petru Klepac, Branka Kolarića i Igora Rudana.

“Slijedom pojave netočne informacije da je predsjednik Vlade donio odluku o izbacivanju petorice članova Vladinog Znanstvenog savjeta, držimo nekorektnim da se objavljuju takvi navodi i članci bez prethodne provjere njihove točnosti. Predsjednik Vlade nije donio takvu odluku. Zahvaljujemo onim članovima Znanstvenog savjeta koji su ovu netočnu informaciju prenijeli medijima. To je sigurno bio ,,epidemiološki”, a ne politički potez.

Predstojnik ureda predsjednika Vlade Zvonimir Frka-Petešić kontaktirao je danas gospodina Kolarića, gospođu Ambriović-Ristov i gospodina Bana, dok gospodin Rudan i gospođa Klepac nisu uzvratili poziv. Rekao im je da je međusobno povjerenje narušeno i da suradnja, koja je i dosad bila na dobrovoljnoj bazi, nema smisla ako pojedini članova Znanstvenog savjeta u subotu poslijepodne obave višesatne razgovore s njime o aktualnoj epidemiološkoj situaciji i restriktivnim mjerama. Potom, bez ikakve prethodne najave, u nedjelju prijepodne upućuju apel hrvatskoj javnosti, koji po sadržaju to nije, i kojim se neskriveno proziva Vladu i Stožer civilne zaštite, i to bez navođenja ikakvih konkretnih prijedloga o mjerama koje treba poduzeti u borbi protiv COVID-19 i iznose političke optužbe.

Vlada od početka epidemije transparentno upravlja krizom, na način da je javnost o svemu informirana. Uvažavamo i slušamo struku u cijeloj njenoj širini s nerijetko oprečnim stavovima, i kroz konzultacije sa Znanstvenim savjetom u njegovoj interdisciplinarnosti i kroz rad Stožera civilne zaštite RH. To ćemo činiti i dalje, uvažavajući i različita mišljenja epidemiologa i znanstvenika.

No podsjećamo, Znanstveni savjet savjetuje, a Stožer stručno razmatra te i druge, ne-epidemiološke parametre i saznanja, te predlaže mjere, a Vlada odlučuje i provodi ih, za što ima odgovornost i demokratski legitimitet”, stoji u priopćenju iz Vlade.

Apel znanstvenika

U nastavku u cijelosti pročitajte apel kojeg su znanstvenici, zabrinuti širenjem drugog vala pandemije i velikim brojem žrtava, uputili javnosti.

“Obraćamo se javnosti duboko zabrinuti širenjem drugog vala pandemije u Republici Hrvatskoj i velikim brojem žrtava o kojima svakodnevno doznajemo u javnim glasilima. Odlučili smo javno obznaniti naše preporuke u prevladavanju ove teške javno-zdravstvene i društvene krize u Hrvatskoj.

Željeli bismo se ograditi od svih izjava koje su temeljem pogrešnih podataka uvjeravale javnost tijekom mjeseca studenog da će epidemija u Hrvatskoj stagnirati ili umanjivati intenzitet, te da nam strože mjere nisu potrebne ili da nisu učinkovite. Ograđujemo se i od procjena da je virus na bilo koji način oslabio, jer one nisu u skladu sa znanstvenim spoznajama.

Kada se utvrdi da je širenje zaraze izmaklo kontroli, potrebno je preventivno i bez odgode aktivirati najoštrije mjere kontrole epidemije koje su u Hrvatskoj politički i ekonomski moguće. Time se poštuje načelo prevencije, tj. sprečava se pojava velikog broja zaraženih, umjesto da ih se mora liječiti, uz preopterećenje bolnica zaraženim osobama.

Nužno je osigurati kvalitetne i transparentne informacije o širenju zaraze. To znači da trebaju postojati jasni kriteriji kako testirati osobe pod sumnjom na zaraženost, kojim testovima, gdje se sve u državi provode ti testovi, kako se pribrajaju “vjerojatni slučajevi”, te na internetu trebaju biti javno dostupni svi ti podaci.

Također je potrebno ustrojiti javno dostupan registar broja zaraženih, broja osoba u samoizolaciji, broja hospitaliziranih osoba, bolnica gdje su osobe hospitalizirane, te raspoloživih kapaciteta pojedinih bolnica za zbrinjavanje COVID-19 bolesnika uz točan broj postelja za liječenje bolesnika kojima je potrebno intenzivno liječenje i respiratora. Nadalje, broju umrlih u bolnicama od COVID-19 treba svakoga dana pribrojiti i broj umrlih izvan bolnica. Ti podaci trebaju biti javni i sasvim vjerodostojni.

U uvjetima intenzivnog širenja zaraze i gubitka kontrole nad epidemijom, potrebno je znatno više i odlučnije testirati, kako bi se udio pozitivnih u ukupnom broju testiranih smanjio na niže od 5% sa sadašnjih 30-tak %. Odvajanjem zaraženih i njihovih kontakata od nezaraženih osoba znatno ćemo brže suzbiti epidemijski val.

Zdravstvenim ustanovama i epidemiološkim službama diljem Hrvatske treba u razdobljima intenzivnijeg širenja zaraze organizirati znatnu pomoć u osoblju i sredstvima, kako bi se uložio najveći mogući napor u otkrivanje i izoliranje zaraženih, te pravilnom liječenju oboljelih.

Zalažemo se i za uvođenje jasno definiranog sustava “semafora”, te regionalizaciju, kako bi se potaklo stanovništvo u pojedinim sredinama da održava zarazu pod kontrolom svojim ponašanjem i time izbjegava uvođenje automatiziranih i unaprijed propisanih mjera. Tražimo određivanje ključnih epidemioloških parametara na osnovu kojih se uvode ili ukidaju određene protuepidemijske mjere, kako bi se smanjila neizvjesnost u društvu.

Potrebno je unaprijediti komunikaciju o pandemiji, kako bi se povratilo povjerenje u osobe koje upravljaju krizom. Razumije se da, kao stručnjaci, ne preporučujemo odluke u kojima ista pravila ne bi vrijedila za sve u društvu, ili gdje se mjere politiziraju i prilagođavaju pojedinim društvenim skupinama. Potrebno je razumjeti da je ovo problem cijelog hrvatskog društva i pogođeni smo svi zajedno, te se samo velikom solidarnošću i zalaganjem cijelog društva možemo oduprijeti ovom velikom izazovu.

Iznad svega, potrebna je iskrena i transparentna komunikacija s javnošću oko toga što su nam u svakom trenutku prioriteti, te jasna pravila koja vrijede za sve jednako.

Potpisani:

Prof. dr. sc. Andreja Ambriović Ristov, Prof dr. sc. Nenad Ban, Doc. dr. sc. Ilija Brizić, Prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, Prof dr. sc. Ivan Đikić, Prof. dr. sc. Stipan Jonjić, Doc.dr.sc. Vanda Juranić Lisnić, Dr. sc. Petra Klepac, Dr. sc. Vanja Klepac-Ceraj, Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, Doc. dr. sc. Vladimir Krajinović, Doc. dr. sc. Marko Kutleša, Prof. dr. sc. Pero Lučin, Dr. sc. Krešimir Luetić, Prof. dr. sc. Igor Mezić, Prof. dr. sc. Bojan Polić, Prof. dr. sc. Kristijan Ramadan, Prof. dr. sc. Igor Rudan, Doc. dr. sc. Marija Santini, Prof. dr. sc. Mihaela Skobe, Dr. sc. Saša Srića, Prof dr. sc. Igor Štagljar, Prof. dr. sc. Goran Tešović, Prof. dr. sc. Andrej Trampuž, Dr. sc. Boris Ujević, Dr. sc. Domagoj Vučić.”

Komentiraj