Pošta nije odobrila žig s Titom: “Homoseksualci i partizani u Zagrebu nisu jednako dobrodošli”

Autor:

25.05.2019., Kumrovec - Proslava Dana mladosti i radosti u Kumrovcu,  rodnom selu Josipa Broza Tita okupila je velik broj posjetitelja iz cijele bivse SFRJ. Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Davor Puklavec/PIXSELL

Hrvatska pošta (HP) nije odobrila izradu prigodnog žiga s likom Josipa Broza Tita što je bio zahtjev Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) i Saveza društava Josip Broz Tito Hrvatske za filatelističku izložbu u sklopu obilježavanja 130. obljetnice Titova rođenja.

Prigodni poštanski žig je uobičajen za neke manifestacije i događanja, a njime se htjelo dopuniti obilježavanje 130. obljetnice Titova rođenja filatelističkom izložbom u prostorima SABA-e u zagrebačkoj Hatzovoj ulici koja će biti otvorena 1. prosinca. Žig s Titovim likom trebao je biti u upotrebi u samo jednoj pošti, onoj u zagrebačkoj Jurišićevoj i to na samo jedan dan. No, ni to nije bilo odobreno od Hrvatske pošte, ističu antifašisti.

“Njihov razlog odbijanja je bio taj da je Josip Broz rođen u svibnju, a mi tražimo žig u studenome. To nam je rečeno telefonskim pozivom. Probali smo objasniti da mi 130. obljetnicu Titova rođenja obilježavamo cijelu godinu, a ne samo jedan mjesec te da je žig sastavni dio filatelističke izložbe i koristio bi se samo jedan u jednoj pošti. No, uskoro smo izgubili svaku nadu”, kazao je za Hinu predsjednik SABA-e Franjo Habulin.

Dodaje i kako ne smatra da odbijenica HP-a nužno ima političku pozadinu, ali da su možda ipak u pitanju neki drugi razlozi. Upitan, pak, za komentar politike Hrvatske pošte u izdavanju prigodnih žigova i dopisnica, kao što je bila HP-ova prigodna dopisnica za ovogodišnju 20. obljetnicu zagrebačkog Queer festivala, Habulin je iznio svoj zaključak.

“Nisam baš siguran da su homoseksualci i partizani u Zagrebu jednako dobrodošli. Moderno je pozivati se na ljudska prava, a u skladu s tim – lakše se odobrio zahtjev LGBT zajednice nego zahtjev za žig za izložbu poštanskih maraka s likom Josipa Broza Tita”, kazao je Habulin.

Komentirao je i dio zahtjeva u kojem se predlagalo da se Titov žig koristi u jednodnevnoj otpremi pošiljki iz pošte u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici, upravo onoj koja je 1941. bila meta diverzije zagrebačkih ilegalaca – komunista i antifašista.

Naime, oni su u zgradi pošte postavili i detonirali eksplozivne naprave koje su ubile ustaškog redarstvenika, a ranile pet ustaških agenata, dva njemačka vojnika i jednog oficira. Pritom, nitko od poštanskih službenika i građanskih osoba nije stradao. No, Habulin kroz smijeh navodi da bi i to moglo biti “alternativno” objašnjenje posljednje HP-ove odbijenice.

“Evo, evo vam sada… Dignuli ste poštu u zrak, sada vam ne damo žig”, kazao je Habulin naglasivši da se šali nakon čega je ponudio i ozbiljni zaključak.

“Razlozi su ipak neke druge vrste koje si ja ne mogu protumačiti. Ljudi u pošti bi morali reći zašto ne Titu. Ime Josipa Broza Tita u Zagrebu nije zabranjeno, iako se zaobilazi”, zaključio je Habulin.

Predsjednik Saveza društava Josip Broz Tito Hrvatske Jovan Vejnović rekao je da ga odbijenica HP-a ne iznenađuje dodajući da je svjestan društvene atmosfere u kojoj živimo.

“To možda i nije stav mnogih ljudi koji sjede u Hrvatskoj pošti. To je stav koji im je priopćen te je Pošta u skladu s općim društvenim kretanjima ‘logički’ to morala i prihvatiti”, kazao je Vejnović.

Bivši predsjednik Hrvatskog filatelističkog saveza i Grupacije Alpe-Adria Filatelia i jedan od samo petnaest dobitnika nagrade Europskog filatelističkog saveza za doprinos europskoj filateliji Ivan (Ivica) Librić za Hinu je kazao kako smatra da je zahtjev antifašista HP-u bio toliko benigan da nije očekivao da će biti ikakvih problema.

“Napravili smo i dogovorili da to bude žig s Titovim likom sa spomenika u Kumrovcu i na kojem bi pisalo samo 130. obljetnica rođenja Josip Broz Tito 1892.-1980. Taj zahtjev, recimo tako, HP nije odobrila”, rekao je Librić.

Kazao je i kako je zanimljivo da je Srbija nedavno – 27. listopada ove godine izdala poštansku marku s Titovim likom obilježavajući, kako se navodi na marci “50. godina diplomatskih odnosa između Republike Srbije i Republike Bangladeš”.

Srbija si prisvaja da je ona već tada kao država, a ne republika bivše Jugoslavije, sklopila izvjesne diplomatske odnose i pritom to ilustrira s Titovim likom, kazao je Librić. Iako Srbija još i sada izdaje Tita na poštanskim markama, Titov žig je u Hrvatskoj pošti, prema svemu sudeći, i dalje problem.

“Zahtjev je bio podnesen početkom studenoga, no nismo dobili čak ni odgovor da je zaprimljen. Onda se urgiralo, a telefonom se dobio odgovor da se ne može odobriti”, kazao je Librić.

Hina je od Hrvatske pošte dobila odgovor elektroničkom poštom u kojem se navodi da su antifašisti zakasnili.

“Prigodni poštanski žig se izrađuje povodom neke obljetnice, primjerice na datum ili u mjesecu kad je netko rođen ili okrugle obljetnice nekog događaja na određen datum. U ovom slučaju zahtjev je glasio da se izradi prigodni poštanski žig pod nazivom ‘130. obljetnica rođenja J. B. Tita’. S obzirom da je obljetnica rođenja J. B. Tita bila u svibnju, a ne u prosincu, predlagatelji su sa zahtjevom zakasnili”, zaključili su u HP-u.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.