POGLED IZBLIZA: Vlast više brine o pravima osumnjičenika za kaznena djela nego o pravima žrtava

Autor:

09.01.2018., Zagreb - Sasa Lekovic, predsjednik Hrvatskog novinarskog drustva. "nPhoto: Robert Anic/PIXSELL

Robert Anic/PIXSELL

Bivšem rukometašu koji je učestalo premlaćivao suprugu određena je tragikomična mjera zabrane prilaska žrtvi. Policajci osumnjičeni za silovanje pušteni su iz pritvora pod pretpostavkom da neće (opet) silovati. To su samo najnoviji primjeri da se i dalje ne koriste strože zakonske mogućnosti u sličnim slučajevima. Loše sudačke procjene, unatoč statistikama koje ih dovode u pitanje, mogu se izbjeći ozakonjenjem obveznog pritvora u slučajevima silovanja ili obiteljskog nasilja. Ali vlastima je draže uvoditi kazneno djelo kojim se prijeti ‘zviždačima’ i novinarima. Da bi navodno od javne sramote zaštitili osumnjičenike.

Fotografija zaista ponekad govori više od tisuću riječi.

Pa čak i od čitavog zakona.

Kao, naprimjer, jedna od jučer objavljenih u medijima.

Ona na kojoj se vidi kako nasilnik Denis Buntić ulazi u policijsku zgradu u Ljubuškom.

U sportskim hlačicama i majici.

S natikačama na nogama.

I rukama zabijenim u džepove.

Nonšalatno, kao da je u dokolici krenuo na redovnu ‘rundu’ u lokalni kafić.

Može mu se.

O žalbi na odluku da ga se ne pritvori nakon što je (još jednom) premlatio suprugu još nije odlučeno.

A njegovoj supruga je s djetetom otišla od kuće da ne ‘fasuje’ još batina ili štogod gore.

Tako da joj ne pada na pamet izazivati sreću i biti na putu nasilnom suprugu.

Jer zabrana prilaska nasilnika žrtvi na manje od 100 metara, nakon svih primjera koji su pokazali njen besmisao, doima se kao loš vic.

Koji međutim nikada ne završava komično.

A često završava tragično.

Ponekad, naravno, i riječi bez fotografije govore mnogo više od onoga što bi čovjek mogao pomisliti ‘na prvo čitanje’.

Kao naprimjer također jučer objavljena vijest da su dvojica ličkih policajaca osumnjičenih za silovanje nakon mjesec dana pušteni iz istražnog zatvora.

Razlog?

Ispitani su žrtva i svi svjedoci, čime je otklonjena opasnost utjecaja na njih.

Karlovačko tužiteljstvo još se nije izjasnilo hoće li podnijeti zahtjev za produljenje istražnog zatvora.

Svaka čast.

Sve je ‘po slovu zakona’.

Ali u oba slučaja postoji nekoliko ‘sitnica’.

Ničiji život ne bi smio zavisiti o sudačkoj procjeni opasnosti

Jedna od njih je da utjecaj na svjedoke nije jedini mogući zakonski razlog za određivanje pa tako niti za produljenje pritvora.

Među razlozima koji se u zakonu navode je – mogućnost ponavljanja (zlo)djela.

Po kojoj je to logici odlučeno da ne postoji mogućnost da osumnjičeni za silovanje nakon puštanja iz jednomjesečnog pritvora – siluju?

Jedino po onoj da je nemoguće da osumnjičeni za silovanje – siluje.

Ali po toj logici kog vraga su ih uopće pritvarali?

Tko bi bio toliko glup da za silovanje osumnjiči nekog za kog je siguran da ne može biti silovatelj?

I tko bi bio toliko profesionalno i ljudski neodgovoran da umjesto pritvora osobi prijavljenoj za učestalo premlaćivanje odredi mjeru – zabrane prilaska žrtvi.

Koja, kao što pokazuju podaci, poprilično neefikasna.

Jer ju je moguće nesmetano prekršiti.

Ali se uporno koristi.

U Hrvatskoj kao i u BiH.

Proklamirana načela u zaštiti žrtava i praksa prečesto su ‘nebo i zemlja’.

Traje e-savjetovanje o Nacrtu Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona.

Kako je premijer Plenković i najavio, u Nacrt je uvršteno novo kazneno djelo.

Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje koje se tiče sudionika postupka.

Navodno zbog toga da se, između ostaloga, izbjegne ugrožavanje postupka kao i da se osigura presumpcija nevinosti.

Dirljiva je ta briga za potencijalne počinitelje kaznenih djela.

Ako ćemo vjerovati da je zaista to motiv, a ne ‘udar’ na ‘zviždače’ i ostale moguće novinarska izvore.

A time i na medije koji bi mogli objaviti pokoju ‘pikanteriju’ koja ne odgovara vlastima.

Kako god bilo, mogli bi premijer, vlada i parlament pokazati barem malo empatije i prema žrtvama.

Pa da se, naprimjer, kao prvi korak, zakonom odredi obavezan pritvor za osumnjičene za silovanje i obiteljsko nasilje.

Ako se pokaže da su prijave lažne – postoji kazneno djelo lažnog prijavljivanja.

Za koje se, uzgred, može dobiti veća kazna nego za nasilništvo.

Ako su osumnjičeni zaista nasilnici spriječit će se neka nova premlaćivanja, silovanja i ubojstva.

 

 

 

 

 

Napomena: Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Nacionala.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.