Danas se sastalo saborsko Antikorupcijsko vijeće, koje saslušava bivše članove Uprave Ine o načinu upravljanja kompanijom. Na saslušanje Vijeća pozvani su premijer Andrej Plenković i bivši ministar gospodarstva Tomislav Ćorić, no, oni su ranije poručili da se neće odazvati pozivu.
Vijeće je na sjednicu, osim Plenkovića i Ćorića, pozvalo i bivše članove Uprave Ine Niku Dalića, Barbaru Dorić, Darka Markotića, Ivana Krešića i Davora Mayera.
Sastanak saborskog Antikorupcijskog vijeća koje će saslušati bivše članove Uprave Ine o načinu upravljanja kompanijom. Photo: Nacional
Pitanje Katarine Peović
Pitanje je postavila zastupnica Katarina Peović. “Procijenite koja je cijena naftnih derivata”.
“Razumijem pitanje, ali cijena domaće nafte nije toliko krucijalan problem. Molu nije u interesu da bude stigmatiziran. No ta cijena koju smo dogovorili, nije bila loša za Inu”, odgovorio joj je Mayer.
Pitanje Zvane Brumnića
Dolazimo do problema da ova Vlada nije sposobna upravljati onime što joj je dano na upravljanje i da odluke ne donosi u interesu državljana Republike Hrvatske, rekao je zastupnik Zvane Brumnić.
Govorite o modernizaciji rafinerije. Otkad traje ta modernizacija? Ja mislim da traje barem deset godina, rekao je Brumnić.
Vjerujete li vi da je ova Vlada svojim odlukama bila samo zla ili je bila korumpirana? Brine li Vlada o Ini ili bilo čemu što je strateški interes?, upitao je Mayera.
Vezano za modernizaciju, do prosinca 2019. godine priča o modernizaciji je bila priča. 2019. godine u prosincu je potpisan početak projekta izgradnje postrojenja za duboku preradu nafte. Taj projekt mora biti gotov za dvije godine najduže, ako ga netko sada zaustavi, morat će objasniti svim dioničarima zašto, kad je uz toliko veliku medijsku popraćenost bio pozdravljen taj projekt, rekao je Mayer.
Što se tiče revizorskih izvješća, svjesni smo mi bili jako puno tih rizika, ali još gorih rizika od prevare. Nama je puno veći rizik bio da druga država upravlja strateškom kompanijom. To nam je bio puno veći rizik od prevare. U Ini su radili ozbiljni profesionalci koji su radili za Interpol i koji su radili na prevarama, tako da je ovo vrlo čudno, da nisu otkrili ovu veliku prevaru, rekao je Mayer.
Ina je kao i država, složen mehanizam, prevare postoje, moguće su, uvijek je onaj tko je na čelu odgovoran za to, a mi smo uvijek nakon izvješća reagirali, rekao je Mayer.
Kad imate ovakve odnose među dioničarima, onda se može dogoditi da se ovakvi propusti namjerno zanemare, ali ovdje je veliki iznos u pitanju i taj novac fizički nije otišao iz kompanije van, rekao je Mayer.
Pitanje Sandre Benčić
Sandra Benčić je Mayeru zahvalila što je odgovorio na pitanje koju je argumentaciju Vlada koristila da bi opravdala ne samo predaju upravljačkih prava u ruke MOL-a, kao i činjenicu da je zatvorena rafinerija u Sisku.
“Imam dva pitanja za vas s obzirom na vaše iskustvo rada u upravi Ine. Je li moguće bilo donijeti odluku o zatvaranju rafinerije Sisak, a da ju eksplicitno premijer nije donio? Drugo, jesu li se ikada radili proračuni, izračuni potencijalnih gubitaka za Inu, a posljedično i za proračun RH, zbog činjenice da ćemo izvoziti sirovu naftu, a uvoziti naftne derivate i jesu li se ikada radile procjene mogućih gubitaka ovisno o kretanju cijena na međunarodnom tržištu?”, upitala je Benčić.
“Vezano za donošenje odluka, ne može se nijedna važna odluka donijeti bez znanja premijera, ali po pitanju stručnog pitanja netko mu mora sugerirati je li to OK, a po pitanju državnog pitanja on sam mora odlučiti je li to dobro ili nije. Ako idemo u otkup Ine, onda je logično zašto se to donosi. Situacija je kompleksna već zbog toga što se mađarska država vrlo, vrlo agresivno i protektivno odnosila i spremni su bili puno toga napraviti, pa i blokirali su nam ulazak u OECD, a razlog je bila Ina. Nismo radili analize, jer smo svjesni toga što konkretno toga domaća nafta donosi, bili smo svjesni da je za RH dobro da se Sisak zatvori zbog drugih razloga, a ako smo zaštitili cijenu u neposrednim pregovorima, onda smo zaštitili da nafta nije prodana po lošoj cijeni. Mi smo to dogovorili po onoj cijeni koja je tada bila tržišno OK. Ne možete povući crtu, član uprave jeste, vaš posao nije da se bavite politikom, ali morate razumjeti politiku jer vas postavlja šef Vlade na prijedlog ministara. Meni nije bio problem da se maknem. Postojalo je tu i boljih aranžmana, ali oni bi tek došli kasnije, što će Hrvatska napraviti s kompletnim setupom kompanije”, rekao je Mayer.
Kako su se po pitanju prespoja ponašali raniji ministri, a kako se ponašao ministar Ćorić?, upitao je Grmoja.
Svi ministri u dogovoru s predsjednicima Vlada nisu dali Janafu konačno odobrenje da se prespoj napravi, a rukovodstvo Janafa je bilo svjesno da je taj prespoj presudan za sisačku rafineriju, a nitko to nije htio dati znajući što to nosi, rekao je Mayer.
Iz mog konteksta je bio problem, ali ja ne mogu sve artikulirati. Ja ako mislim da mi nismo dovoljno dobili tim razgovorima, to je možda politička procjena, a moja procjena kao člana uprave je da mi možda nismo dobili, ali možda i da ja nisam do kraja u pravu, rekao je Mayer.
Pitanje Karoline Vidović Krišto
Apsolutno je jasno da tu odluku ministar nije donio sam i da je to odluka predsjednika Vlade, a i jasno je i da sam premijer ne može napraviti toliko štete koliko je Sanader napravio, bez pomoći ministara u njegovom okruženju pa je apsurdno da je za sve optužen bivši predsjednik Vlade, a ne i ljudi oko njega, rekla je Karolina Vidović Krišto.
Ovakav DORH neka mene ne štiti, neka ne štiti nacionalne interese. Da radi svoj posao, da poštuje zakon, onda bi za Inu bio optužen i Stipe Mesić i Dragičević, rekla je Vidović Krišto.
Koji je razlog da RH nikada nije zatražila poništenje međudioničarskih ugovora na sudu?, upitala je Mayera.
“Što se tiče ovog konkretnog pitanja, zašto nije pokrenuto pitanje poništenja ugovora na relevantnom domaćem sudu, dosad je bila uvijek neka informacija da se čekala pravomoćna presuda. Dogodilo se da je ona jednom srušena odlukom Ustavnog suda, da je Ustavni sud vratio na ponovno suđenje. Ja ovdje ne branim nikoga, nego samo kažem da je možda postojala logika da se čeka odluka Ustavnog suda. Ona je sad donesena. To mi kao članovi uprave niti ne možemo artikulirati, to pokreće Vlada Republike Hrvatske”, rekao je Mayer.
Dodao je da ne zna zašto to Vlada nije napravila. “Iz svega što smo dosad razgovarali, nisam siguran što bih rekao, ne želim nikoga optuživati, a s druge strane nelogično mi je zašto to nije pokrenuto. Ne mogu ulaziti u razloge, nisam pravnik, ali ne vidim razloga zašto nije pokrenuto, a razloga može biti zilijun. Žao mi je, ako se moglo, da se nije pokrenulo i žao mi je, ako se može, da se ne pokrene”, rekao je Mayer.
Drugo pitanje, Barbara Dorić je kao članica HNS-a imenovana u upravu Ine. I novi član Marin Zovko također je na prijedlog HNS-a imenovan. Je li to novi način kadroviranja koje premijer Plenković primjenjuje?, upitala je Vidović Krišto.
“Kolegu Zovka poznajem i on je stručan, radio je u Plinacru. Kao osobi i stručnjaku o njemu mogu reći samo lijepe stvari, ali mislim da o njemu neće ništa ovisiti u upravi Ine, zato što se mora mijenjati kompletan odnos. Ne mogu to članovi uprave, kao što mi nismo mogli, tako neće ni oni moći. A gospođa je radila u LNG-u. Kad se mi više nismo birali, naprosto su bili izabrani novi članovi uprave, koji u jednom trenutku vjerojatno nisu pravili takve probleme MOL-u kao što smo mi pravili. Mislim da je to bio kriterij u relaksaciji odnosa, kad dođu novi članovi uprave da neće praviti probleme MOL-u”, rekao je Mayer, dodavši da su oni probleme stvarali u pokušaju da zaštite nacionalne interese te interese Ine.
Troskot: Vlada zbog Schengena i OECD-a izdala nacionalne interese
Vlada je zbog Schengena i OECD-a izdala nacionalne interese, konstatirao je Mostov Zvonimir Troskot.
Grmoja odredio pauzu
Grmoja je odredio desetominutnu pauzu.
Skandalozno je da razlog gašenja rafinerije u Sisku to da mi Mađare nagovorimo da daju zeleno svjetlo za ulazak u Schengen i OECD, rekao je Grmoja.
“Nije rečeno vi to morate napraviti zbog toga, nego je rečeno da se vodi računa i o tome. Nismo mi bili ničim ucijenjeni, ali taj je kontekst bio – vodite o tome računa. Time je članu uprave smanjen manevarski prostor, jer ne možete štititi ovaj interes jer nad glavom imate viši državni interes”, rekao je Mayer.
Pitanje Kreše Beljaka
Kad ste kretali u naftni biznis, prije 27 godina, koji je omjer snaga bilo u odnosu Ina-MOL. Tko je bio jači i koliko?, upitao je Krešo Beljak.
Devedesetih godina Ina je bila puno jača od MOL-a, rekao je Mayer.
Meni tu nešto logični ne štima. Jesu Inom uvijek vladali lopovi, uvijek se potkradalo, ali da su baš toliko krali, ne vjerujem, posebno ne za vrijeme Tuđmana i posebno ne za vrijeme rata. U to se vrijeme Ina dodatno ekspandirala, zakupljivala naftna polja u Siriji, u Sibiru, rekao je Beljak, dodavši da mu nije jasno kako se kompanija koja je duplo slabija od Ine i s četiri puta manjim izgledima za rast počela komad po komad Ine uzimati.
Što je MOL, tko stoji iza otkupa austrijskog udjela u MOL-u od strane ruske kompanije? Je li taj rezon bio da se taj novac, ruski novac, Putinov novac, da se iskoristi za kupovinu strateških naftnih poduzeća u okolici Mađarske, i u Slovačkoj i u Rumunjskoj i u Hrvatskoj?, upitao je Beljak.
Moje mišljenje je da iza Mađara stoji netko puno, puno veći, počev od tvrtke tamo negdje oko Sibira, koja je preuzela austrijske udjele, a vi me ispravite ako griješim, rekao je Beljak.
“MOL je tih godina, kako ste rekli, prvo pokušao biti postupak neprijateljskog preuzimanja od strane OMW-a. MOL je tada zaštitio svoj menadžment i odlučio da bez obzira na dionice nitko ne može imati više od 10 posto glasova. MOL je tada platio ne znam koji iznos, napravljena je transakcija dogovor Putin-Orban, gdje je MOL otkupio taj svoj dio i platio puno više, ako ne i više od duplo, premijer da bi ponovno vratio u svoje vlasništvo. Surgut je prodan MOL-u”, rekao je Mayer.
Otkud MOL-u novac?, upitao je Beljak.
Orban je rekao da je MOL nacionalni interes i država je stala iza toga, rekao je Mayer.
Petrov Mayeru: Moram procijeniti da ste bili poprilično naivni
Na kraju me zanima, budući da se dogodilo ubrzanje od potpisivanje memoranduma, koji je doveo do gašenja rafinerije u Sisku, po meni, izdaja nacionalnih interesa, a vi ste rekli da ste bili u tjednom kontaktu s ministrom Ćorićem, vjerujem da vam je na nekakav način objasnio zašto se to treba napraviti i zašto se memorandum treba potpisati. Molio bih vas da objasnite kako je vama ministar Ćorić objasnio kako se izdaja treba dogoditi, rekao je Božo Petrov.
Tjedno, dvotjedno, nekad su bili češći, nekad rjeđi sastanci. Tada je bilo rečeno, ajmo napraviti sve što možemo da moderniziramo rafineriju Rijeka. Da smo prevršili rok od možda šest mjeseci, godinu dana, da nismo tada ugovorili modernizaciju Rijeke, sigurno strateški partner u jeku covid-krize ne bi dozvolio modernizaciju. Dogodila nam se pomalo i sreća. U kontekstu toga su se dogodili i događali odnosi s ministrom Ćorićem, pa tako oko rafinerije Sisak nije bilo disonantnih tonova, jer smo mi očito krivo razumjeli nešto ili možda i nismo, da Ina ide u smjeru povratka. Moja logika nekih internacionalnih pregovora spajanja obično traje dvije do tri godine. Od 2016., neka logika nama treba neko vrijeme, mi bi tamo negdje 2020. zadnje trebali imati riješenu situaciju. Tada se dugo, dugo odlučivalo koja će korporacija iz tih konzultantskih ugovora raditi proučavanje Ine i tu se nije razgovaralo o tome da to nije dobro za Hrvatsku. Teško mogu reći taj trenutak memoranduma. On je problematičan, ako ostane ovaj odnos kao sada, onda je on problematičan i možemo se vraćati na to gdje nas to vodi, rekao je Mayer.
S obzirom na vaše poslovno iskustvo, moram procijeniti da ste bili poprilično naivni u smislu pomaganja državi. Potpuno je jasno da ste dovedeni u zabludu i da od spajanja neće biti ništa, rekao mu je Petrov.
Je li jedino obećanje bilo – mi ćemo modernizirati Rijeku ili je bilo još nekakvih razloga zbog kojih se trebalo ići u prespoj i gašenje sisačke rafinerije? Je li jedini razlog bio modernizacija Rijeke?, upitao je Grmoja.
Jedini razlog na koji bismo mi pristali i jedan jedini na koji bismo mi pristali. Može ispasti da smo bili naivni, ali s obzirom na to kako stvari u Hrvatskoj funkcioniraju i traju duže nego vani, morali smo tako raditi. Opravdanje nije da Hrvati loše upravljaju kompanijama. To je nažalost činjenica, ali to moramo mijenjati. S poslovnog stanovišta nije normalno da mi to tako puštamo i da traje dovijeka, rekao je Mayer.
Zanima me je li u tim razgovorima bilo još nekakvih razloga zbog kojih bi Hrvatska trebala ići u prespoj?, upitao je Grmoja.
Ne, nije znao, ali s druge strane su bile puno jače ucjene, tražilo se pokretanje pojedinih sudskih postupaka, vukla su se i suđenja Sanaderu i Hernadiju, svašta se vuklo. Cijelo vrijeme je MOL bio nezadovoljan modernizacijom rafinerije Rijeka i oni zaista to nisu htjeli. To što smo mi tada uspjeli dobiti, da to nismo dobili, mi bi danas trebali biti osuđeni zato što smo ugrozili interes hrvatske države. To je kao u onoj dječjoj igri Hugo, izaberi jedan broj, sigurno ćeš pogriješiti. Jasno smo komunicirali podpredsjedniku Vlade, ako ovo ne prođe, da se mi sami povlačimo iz uprave Ine, rekao je Mayer.
O prijevozu nafte
Tomislav Ćorić je rekao da je izvoz hrvatske nafte isplativije nego prijevoz u Rijeku, a cijenu je odredio MOL. Zanima me je li se na upravi analiziralo ili odlučivalo o nekom drugom, po Inu povoljnijem scenariju od izvoza hrvatske nafte u Mađarsku, rekla je Ahmetović.
Vaša konstatacija ima potpuno utemeljenje, međutim, do njega nismo došli iz razloga. Naime, odluka ne dolazi na Upravu Ine. Mi smo tada, kolega Krešić i ja inzistirali da to mora doći do uprave. Prijedlog od strane MOL-a i nije bio tako nekorektan, ali tu se ne radi o tako velikim količinama. MOL je jedna relativno dobro uređena kompanija, koja kotira na burzi i svjesni su da prijevoz nafte u Mađarsku ne može ići po totalno neuređenim cijenama. Oni su odredili cijenama na temelju jedne međunarodne nafte koja najviše odgovara hrvatskoj nafti. Oni su došli s prijedlogom da to bude ta cijena nafte minus kotacija dva na burzi. Bila je +0,5. To je bio početak 2020. godine, tada ni prvi kontingent nije krenuo, jer je sisačka rafinerija radila. Mi nijednim aktom kao uprava nismo donijeli odluku da se sisačka rafinerija gasi. U onom trenutku kad je bilo dogovoreno, ta nafta je bila relativno po međunarodnim standardima, ali ja ne znam kako je dalje išlo. To se, naravno, može provjeriti, rekao je Mayer.
To smo mi kao članovi uprave razmatrali, ali nismo to tada tražili niti smo više imali priliku jer nismo htjeli ugroziti drugi dio procesa, rekao je Mayer.
Mayer: Uprava nije znala za cijene naftnih derivata
U izlaganju ste govorili da se prilikom odluka koordinirate s Vladom. Ono što bi trebao biti rezultat i ovih sjednica Vijeća i svega što imamo saznanja oko Ine i MOL-a jest raskid suradništva, koje je i Vlada Andreja Plenkovića 2016. slavodobitno najavljivala, rekla je Mirela Ahmetović.
Mene zanima, tko odlučuje po kojim cijenama Ina dobavlja derivate iz MOL-a. Kad je nabavljala derivate iz MOL-a, tko je odlučio po kojim cijenama? Je li tu postojalo pregovaranje, je li cijena fiksna ili se odlučuje po formuli? Je li cijena benzina ista, viša ili manja od troška koji bi Ina imala da to sama radi u svojoj rafineriji?, upitala je Ahmetović.
“Morat ću napraviti ogradu, ali ću vam pokušati odgovoriti. To je javni dokument sa suđenja Ivi Sanaderu, ja sam upravo to objašnjavao i tada me sudac Turudić oslobodio davanja poslovne tajne i tada sam rekao da nažalost to ne dolazi na upravu, iako smo mi držali sve vrijeme da to nije banalan podatak. Mi smo za to inzistiranje da takav podatak mora doći na upravu Ine vrlo često bili komentirani da nismo kapacitet za članove Uprave kad inzistiramo da takve stvari dođu na upravu. Kolege su objašnjavali da ovako velike korporacije sve puštaju na niže razine. Ja sam radio u puno većim korporacijama pa sam znao da to nije tako. Mi smo tražili da se tako uredi i u Ini”, rekao je Mayer.
Ovi poslovni procesi nisu se namjerno htjeli mijenjati i dolazimo do onoga kad je jedan državni dužnosnik rekao da nije bitno tko Inom upravlja nego je bitno ostvaruje li Ina dobit na kraju godine. To su smiješne teze. Ako je pregovarano i ako je cijena nečega danas bila tržišno 100, a oni su na 20 ugovorili s nekim, to u svim korporacijama svijetle crveni gumbi. A to nisu ne znam kako skupe stvari. Takav neki program košta milijun, dva, tri eura. U Exxonu je program koštao 800 milijuna dolara. Kod nas da takav program bude od ne znam koliko milijuna dolara, ali mora postojati interes da se takvo što dogodi, rekao je Mayer.
Pitanje Željka Jovanovića
“Otkud će sad dolaziti derivati u RH i tko će profitirati na tome?”, upitao je Željko Jovanović.
U moje vrijeme bi se vidjelo što se može, po kojoj se cijeni mogu dobiti derivati od MOL-a. Uzimalo se, po mojim saznanjima, i od negdje drugdje ponude. Mogu pretpostaviti, ali ne bi bilo fer da kažem da se sigurno od MOL-a uzima. I moram napomenuti jednu stvar, iako to nisam pitan, ali volio bih napomenuti da recimo rafinerija nafte Sisak ne radi, onda bi tehnički relativno normalno bilo da se derivati čak i izvezu, ali u našem konkretnom slučaju to je drugo pitanje, rekao je Mayer.
Mayer o imenovanju članova uprave Ine
Članovi povjerenstva su bili gospodin Ćorić, Validžić i mislim gospodin Vuković, koji je bio pravnik u ministarstvu, rekao je Mayer o sastanku.
Prvi problem je da imamo stratešku kompaniju kojom upravlja druga država. Članove uprave biramo na temelju natječaja. Moj je trajao 11 minuta. Dao sam CV, upoznali smo se i u 11 minuta sam trošio vrijeme da kažem da neke stvari ne smijem govoriti zbog poslovne tajne. Trebao sam govoriti i predstaviti se ljudima, reći im o sebi, a ne smijem im reći o sebi, a oni ne smiju ni slušati što govorim. To je jedna apsurdna situacija. Ja se sad predstavljam ministru, koji me zna već tri godine, rekao je Mayer.
Petrov traži stanku
Ovo sad što je Mayer iznio bilo je ujedno i moje pitanje. Imamo situaciju u kojoj u RH strateška energetska tvrtka Ina u potpunosti u rukama Mađara, a nonsens cijele priče je da Mađari nemaju 50 posto i nemaju nikakvog razloga upravljati tvrtkom, a u potpunosti upravljaju i to uz pomoć naše Vlade, rekao je Božo Petrov.
Što je najgore od svega, Vlada je u javnosti plasirala jednu priču, a iza je radila potpuno suprotno. Govoreći o otkupu Ine, dovela je u zabludu javnost i ljude koje je dovela u Inu, radeći doslovno u dosluhu s Mađarima. Meni je neprihvatljivo da Vlada ljude koje je imenovala u tu tvrtku niti ne obavijesti o ključnom dokumentu koji će utjecati na budućnost strateške kompanije, rekao je Petrov.
Ključna rečenica koju je i Mayer rekao upravo je da je Vlada poticala potpis dokumenta s kojim smo ugasili rafinerije i predali svoje energetsko poslovanje u ruke tuđe strateške kompanije, rekao je Petrov.
Pitanje Dalije Orešković
Prvo pitanje proizlazi iz vašeg izlaganja, a to je da u ovakvim kompanijama koje se tiču i energetike i strateški su važne, da bi kriterij imenovanja ljudi u NO-ove i upravu trebao biti iskustvo u naftnom poslovanju, a istovremeno i radno iskustvo u Ini i da nisu nažalost svi članovi uprave i NO-a imenovani uz kumulativno poštovanje oba kriterija pa me zanima možete li reći koji to članovi te kriterije nisu ispunjavali, pitala je Orešković.
“Kriterij tada kad smo mi bili izabirani, da su uglavnom članovi uprave vrhovnih tijela jedne kompanije, osobitko kad govorimo o biznisu, imaju iskustva u naftnom biznisu i iskustva u kompaniji za koju se bira. Obično se rijetko kad dogodi da čovjek nema nikakve veze s naftnim poslovanjem, uz ogradu ako je član uprave pravne struke, ne mora nužno imati iskustva samo u naftnim kompanijama, i financijski stručnjaci koji dolaze iz drugih kompanija”, rekao je Mayer.
Što se tiče imena, Mayer je rekao da zna za neke ljude, ali ne bi govorio o imenima. “Načelno bih rekao da mi kao država jako dugo nemamo prave kriterije za izbor ljudi u državne korporacije”, rekao je Mayer.
Drugo pitanje tiče se afere u kojoj je Damir Škugor oštetio Inu za milijardu kuna. S obzirom da ste vi u trenutku imenovanja bili član uprave Ine, imate li saznanja kako je teklo imenovanje, tko je predložio, na temelju kojih kriterija, Damira Škugora kao direktora trgovačkog društva Inine tvrtke kćeri i jesu li članovi Ine iz kadrovske službe imali podatke da je Škugor već potpisivao štetne ugovore o prodaji plina ispod tržišne cijene talijanskoj tvrtki, čime je Ina oštećena za dvadesetak milijuna eura?, upitala je Orešković.
U cijelom nizu godina od 2011. pa do 2020. godine dosta su se često mijenjala korporativna pravila što dolazi na Upravu, a što ne. Krajem godine dobili bismo listu od 70-80 imenovanja, nekad i 150 imenovanja, gdje bi se produžavalo ili mijenjalo članovima uprava ili Nadzornih odbora njihovi mandati. Puno smo puta tražili, nismo bili zadovoljni time jer su uglavnom bile suhoparne ime i prezime i CV, pa temeljem toga vi ne možete ući u ime od svakoga i očekujete od ljudskih resursa da vam oni daju analizu. Mi kao kompanija tada nismo imali takvu sofisticiranu analizu da bismo imali osjetljivije podatke o osobi, nego suhoparnu analizu CV-ja. Tada kad se to događalo, sigurno nas nitko nije upozorio da je bilo problema s gospodinom Škugorom. Ja sam ga upoznao 2017. ili 2018. godine, što je bilo nakon ovoga događaja što ste rekli, rekao je Mayer.
Pitanje Mirele Ahmetović
Tražim da mi se razjasni u kojoj mjeri hrvatski članovi uprave mogu pratiti poslovanje najveće energetske kompanije u Hrvatskoj. Jeste li upoznati s odlukom Vlade RH 2013. o imenovanju pregovarača s društvom Ina, a sve u pogledu uspostavljanja kvalitetnijeg i boljeg upravljanja tim poduzećem i temeljem tog imenovanja naručene studije od strane jednog od vodećih svjetskih konzultanata iz naftnog biznisa kako bi se utvrdilo stvarno stanje iz međudioničarskog ugovora? Drugo, jeste li upoznati sa studijom koju je izrađivao Lazard?, upitala je Ahmetović.
“Upoznat sam, čak smo u nekom dijelu surađivali u toj studiji koliko nam je zakon dozvoljavao. Ta analiza je služila kao podloga RH za obje internacionalne arbitraže”, rekao je Mayer.
Dodao je da je prvo MOL pokrenuo arbitražu protiv RH, a potom je RH pokrenula arbitražu protiv MOL-a.
Upoznat sam sa studijom Lazard, surađivao sam sa suradnicima predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, surađivali smo i po pitanju arbitraže. Konačnu studiju Lazarda nisam vidio tako da ne mogu komentirati, rekao je Mayer.
“Ovo pitanje sam postavila iz razloga što javnosti želim dati do znanja da su hrvatski članovi uprave imenovani uz obvezu prema Zakonu o trgovačkim društvima, ali i moralnu i političku, da štite interese Republike Hrvatske i u punoj ste mogućnosti tražiti sve podatke o poslovanju Ine”, rekla je Ahmetović.
Potpuno se slažem s vama da članovi uprave imaju apsolutnu odgovornost za upravljanje društvom, bez obzira na to imali podatke ili ne, rekao je Mayer.
O sadržaju memoranduma
Na pitanje koliko dugo se pregovaralo o sadržaju memoranduma, koji je posljedično značio gašenje sisačke rafinerije, rekao je: “Taj memorandum o Janafu je potpisan 2018., a prije toga se dosta pregovaralo. Pregovarali smo s ministrom, s kolegama iz MOL-a… Memorandum se pojavio dosta iznenada, ono što je meni bilo iznenađenje je da je tada prvi put donesena odluka o uputama članovima Uprave Janafa da naprave ta prespoj, jer samim time prestaju argumenti zašto rafinerija Sisak nužno mora raditi”.
“On je za mene bio iznenađenje jer sam ga vidio dan, dva prije nego je potpisan”, dodao je Mayer. “Kad smo potpisivali memorandum, bila je takva komunikacija od strane ministra Ćorića, koji je rekao pustimo sad to, to će biti oke, znate kakav je smjer kompanije. Smjer je bio da se ide prema povratu u hrvatske ruke”, rekao je. “Ovdje je problem da imate susjedni interes, susjednu državu, s našom strateškom kompanijom”, dodao je.
Mayer o plaći u Ini
“Članovi uprave Ine imaju četiri puta manje plaće od onoga što je gospodin Zekanović rekao, a ja od 2020. godine nisam član Uprave Ine”, rekao je Mayer.
Prije dolaska u Inu spominjali ste gdje ste radili i jeste li tamo imali nekakvu smiješnu plaću pa ste zbog toga došli u Inu?, pitao je Grmoja.
“U Exxonu sam imao puno veću plaću nego u Ini. Moja je odluka bila da želim doći i nastaviti živjeti u Republici Hrvatskoj. Ponuđeno mi je bilo da dođem pomoći Republici Hrvatskoj raspetljati ovaj čvor koji imamo sada. Cijeli život, 27 godina radim u naftnoj industriji, cijelo vrijeme osim jedne pripravničke pozicije, nakon 4 i pol godine postao sam izvršni direktor OMW-a”, rekao je Mayer.
Zekanović i Bulj umalo se potukli
Kako javlja N1, Zekanović i Mostov Miro Bulj umalo su se potukli u hodniku za vrijeme pauze. Počelo je naguravanje, ali odmah su ih razdvojili.
Zekanović i Bulj se umalo potukli u hodniku. Krenulo naguravanje, odmah ih razdvojili #N1info #politkahr
— Elvir Mesanovic (@Elvir_Mesanovic) October 18, 2022
Pitanje Hrvoja Zekanovića
E, moj gospodine Mayeru, što ste vi uopće dolazili ovdje, nije mi jasno. Kažete da ne želite ulaziti u političke igre, a ovdje ste upravo to. Sad ste u jednom političkom cirkusu i nije mi jasno zašto ste došli, kad javnosti niste dali nijedan odgovor na pitanja o korupciji. Primate li vi legalno novac iz proračuna oko dva milijuna kuna godišnje i je li istina da ste u 11 godina primili oko 22 milijuna kuna legalnog novca?, upitao je Zekanović Mayera.
Zašto vi 11 godina nikada niste našli hrabrosti da kažete kako nešto ne valja? Je li vaš razlog dolaska ovdje to što vas je Plenković nabio iz Ine? Jeste li vi kao član Uprave Ine imali suradnju s ministrima Mosta?, nastavio je Zekanović.
Grmoja ga je upozorio da ne vrijeđa čovjeka.
To nisu pitanja, to je vaš performans, rekao je Grmoja.
“Kolika je vaša plaća?”, nastavio je Zekanović s pitanjima.
“Molio bih vas da me pustite da odgovorim do kraja pa onda komentirajte”, rekao je Mayer. “Prvo, ja više nisam član uprave Ine pa više ne znam otkud teza da ja svake godine primam plaću. Ja od 2020. nisam član uprave Ine”, rekao je Mayer.
Zekanović mu je upadao u riječ pa ga je Grmoja izbacio sa sjednice. Nakon toga je Grmoja proglasio pauzu od 10 minuta, jer je “HDZ poslao provokatora koji želi ometati rad Vijeća”.
Mayer: Odluka mađarske strane o zatvaranju rafinerije Sisak logična
“Ono što vi ne možete reći, a ja mogu, a to je da iza MOL-a stoji Mađarska, mađarske obavještajne službe i mađarske institucije”, rekao je Grmoja, dodavši da je Mayer 2014. godine spriječio nepovoljnu odluku za Hrvatsku rušenjem kvoruma. “Dokad se taj instrument koristio i kada se prestao koristiti?”, upitao je Grmoja.
“Ne kažem da je gašenje rafinerije Sisak bila u interesu Mađarske, s njihove strane je to bilo potpuno logično. S hrvatske stane je bilo potpuno drugačije”, rekao je Mayer.
Rafinerija je bila zastarjela, ali njeno gašenje je naštetilo gradu i fakultetima, to je dugoročno loša odluka, rekao je.
“Naš prijedlog je bio da radi do modernizacije rafinerije Bar”, rekao je i dodao da nakon toga više nisu rušili kvorum, nego da su tek nekoliko puta prijetili tim instrumentom.
Iskaz Davora Mayera
Sve što je Krešić rekao, na identičan sam način prošao i ja i sigurno još neko vrijeme nakon ovoga iskaza neću davati izjave u medijima, nego ću surađivati sa službenim tijelima ove države, rekao je Mayer na početku, dodavši da ne može govoriti o poslovanju Ine, jer je vezan poslovnom tajnom.
O sebi je rekao da je inženjer kemijske tehnologije s dodatnim edukacijama u struci i da je tijekom godina radio u domaćim i internacionalnim kompanijama. U Upravu Ine imenovan je u vrijeme Vlade Jadranke Kosor, 2011. godine, u vrijeme kad je Hrvatska ulazila u EU i kad su trajali pretpristupni pregovori, rekao je.
“Htio bih naglasiti, što svi prisutni znamo, da je energetika strateško političko pitanje i pitanje nacionalne sigurnosti jedne države. Proces dekarbonizacije u svijetu trajat će sigurno tridesetak godina, a uspjet će one države koje ugljičnovodične kompanije budu imale u svom vlasništvu. Republika Hrvatska, nažalost, nema pod potpunom kontrolom sektor nafte od 2009. godine”, rekao je Mayer, dodavši da članovi uprave strateških energetskih kompanija moraju imati doticaj s politikom.
U svim zemljama je kriterij da u naftnim korporacijama rade ljudi iz naftnog biznisa, samo kod nas to nije uvijek slučaj, dodao je.
Hrvatska od 2009. nema potpunu kontrolu nad naftnom kompanijom, kao što to ima nad HEP-om, rekao je.
Danas imamo da Mađarska upravlja strateškim interesom Republike Hrvatske, rekao je Mayer, dodavši da je to temeljni problem iz kojega su se nizali ostali problemi.
“Energetika je geopolitičko pitanje, Ina je geopolitičko pitanje”, rekao je Mayer.
Mi, nažalost, kao država svoje stručnjake odbacujemo. Oni odlaze kako se mijenjaju politike i dolazimo do problema da nam pregovore vode političari, a ne stručnjaci. Dolazimo i do pitanja tko zaista jest naftni stručnjak, a tko nije, rekao je Mayer.
“Memorandum je slika i prilika problema u INA-i, ali nije ih uzrokovao nego ih je samo zakomplicirao. Strateški partner je još iz ugovora 2003. bio u obvezi sačuvati rafinerije i modernizirati one u Rijeci, a to se, nažalost, nije dogodilo”, rekao je.
2014. je MOL izašao s ultimativnim prijedlogom zatvaranja rafinerije Sisak, rekao je.
“Dobili smo prijedlog od danas do sutra, kontaktirali smo odmah tadašnjeg ministra, imali smo ponoćni sastanak, informiran je bio i tadašnji premijer i jedina opcija je bila da srušimo kvorum, što nije bilo popularno u korporacijama. 2016. na Badnjak Plenković obznanio da Hrvatska ide u vraćanje Ine, sve što se dogodilo nakon toga je bilo razmišljanje da moramo kupiti neko vrijeme da ne oštetimo kompaniju. RH u ovom odnosu u Ini već godinama je u situaciji da pregovora s ekipom koja ima ogromno iskustvo i oni su u upravljačkoj strukturi MOL-a, a mi naše stručnjake redovito odbacujemo, kako se mijenja politika, tako se odbacuju i oni”, rekao je Mayer.
Naglasio je i da je četvrti predsjednik Uprave Ine od 2009. godine mađarski državljanin. “Ne radi se nacionalizmu, nego o tome da je Ina strateška kompanija, a da mađarski državljanin odgovara mađarskim zakonima”, rekao je.
Strateška korporacija mora biti vođena vrlo mudro i pažljivo, rekao je Mayer. Ovdje imamo problem strateške korporacije s jedne strane i države s druge strane, dodao je.
Mayer došao na saslušanje
Na sjednicu Antikorupcijskog vijeća došao je Davor Mayer, bivši član Uprave Ine.
Davor Mayer, bivši član Uprave Ine. Photo: Patrik Macek/PIXSELL
Zekanović: Ovo je igrokaz-cirkus
“Dok sam ja predsjednik ovog Vijeća neće biti zaštićenih, neće biti onih koji se ne smiju propitivati”, rekao je Grmoja.
“Ovo tijelo je legalno, međutim, ono što radi trenutno krši zakon i to je ono što je jako bitno. Da ne budemo u rukavicama, neka hrvatski građani, glasači znaju, da je ovo jedan igrokaz, cirkus u režiji gospodina Jovanovića, gospođe Orešković i kolega iz Mosta. Ja želim da vi zauvijek budete na čelu tog Vijeća, jer tim tijelom predsjedaju oni koji su u oporbi”, rekao je Zekanović Grmoji.
Željko Jovanović traži ispriku premijera
Sabor kao najviše tijelo u RH ne može biti mjesto nelegalnih i nezakonitih radnji. Budući da smatram da radimo apsolutno zakonito, tražim ispriku premijera. Ovo je sumrak razuma predsjednika jedne Vlade koji zastupnike optužuje za nezakonit posao. Doživjeli smo i to da predsjednik stranke i predsjednik Vlade, koji odgovara Saboru, optužuje jedno saborsko tijelo za nezakonit rad, rekao je Jovanović.
Zekanović traži nova saslušanja
Hrvoje Zekanović traži da se na saslušanje na Vijeću pozovu Tomislav Panenić i Božo Petrov iz Mosta.
“U ovom cirkusu tražim da se traži saslušanje Bože Petrova i ministri iz Mostove kvote koji su radili na gašenju sisačke rafinerije, Panenić i Dobrović”, rekao je Zekanović, dodavši da je saslušanje premijera Andreja Plenkovića nezakonito.
Grmoja je rekao da to može predložiti na točki “Razno”.
Počela sjednica
“Ovo je jedini način koji Hrvatski sabor ima da raspravimo stvari koje su nam važne”, rekao je predsjednik Antikorupcijskog vijeća, Nikola Grmoja, i otvorio sjednicu.
Gadno se posvađali Peović i Zekanović
Zastupnici Hrvoje Zekanović i Katarina Peović sučelili su svoje stavove pred kamerama N1 televizije u Saboru.
Peović se na početku osvrnula na prozivke da u oporbi sjede ruski špijuni.
“Svaki dobar špijunski film treba jednu rusku špijunku. Ta priča sa špijunima je jedno upozorenje da je HDZ savladao manipulacije montraže i da apsolutno sve može svakome montirati. Ono što je važno jest zašto to rade – da bi prikrili afere – prvenstveno Inu. Ja ću upozoriti na još jednu veliku stvar, a to je Zakon o radu i to rade u tjednu kad pregovaraju sa sindikatima javnih službi”, rekla je Peović.
Zekanović je Peović predbacio činjenicu da Radnička fronta nije htjela glasati za deklaraciju o Ukrajini u Saboru.
Žestoki okršaj Grmoje i Habijana
Mostov Nikola Grmoja i HDZ-ov Damir Habijan sučelili su stavove pred kamerom N1 Televizije.
“Premijer se ne želi odazvati pozivu jednog saborskog tijela koje ga poziva na saslušanje, ne samo to, nego i vrijeđa sve članove tog Vijeća, naziva to nekakvim egzibicionizmom”, rekao je Grmoja, dodavši da je jasno da je namjera sakriti istinu u Ini.
“To je nastavak političke nekulture dijela oporbe. To je nastavak destruktivne politike jedne bezidejne oporbe, koja Bože sačuvaj da dođe na vlast jer ako se ovako ponašaju, što bi bilo da su na vlasti”, rekao je Habijan.
Grmoja najavio dolazak bivših članova Uprave Ine
Grmoja je u ponedjeljak još najavio da će na saslušanje pred Antikorupcijskim vijećem doći netko od bivših članova Uprave Ine, ali nije htio precizirati o kome se točno radi. “Ne bih organizirao ni sazivao sjednicu da nemam garanciju da će barem netko doći. Definitivno će netko od članova Uprave Ine doći na to saslušanje”, rekao je Grmoja.
Tijelo čiji je službeni naziv Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, prije desetak je dana saslušalo bivšeg direktora Janafa, Uskokova optuženika Dragana Kovačevića.
Sabor: Sve je spin Nikole Grmoje
Predsjednik Antikorupcijskog vijeća Nikola Grmoja (Most) optužio je vladajuće da su plenarnu sjednicu Sabora, koja je izvorno bila planirana za srijedu, namjerno pomaknuli na utorak kako bi fokus javnosti skrenuli sa sjednice Antikorupcijskog vijeća na Plenkovićevo izvješće o radu Vlade. No, iz Sabora su odgovorili da odluka o sjednici u utorak nema veze sa sjednicom Antikorupcijskog vijeća i da je to samo još jedan spin Nikole Grmoje, objašnjavajući odluku premijerovim međunarodnim obvezama i godišnjicom Vlade.
Komentari