Plenkoviću savjetuju da kao reizabrani šef stranke postavi obračun s klijentelizmom kao strateški cilj HDZ-a

Nacional otkriva zašto su Plenkovićevi zagovornici uvjereni da će opet postati stranački šef već nakon prvog kruga izbora i što smatraju ključnim za pobjedu na parlamentarnim izborima kako bi se spriječile zamjene teza da HDZ gubi popularnost zbog ideoloških zastranjivanja

Više bliskih suradnika iz vrha stranke premijeru i predsjedniku HDZ-a Andreju Plenkoviću već je počelo davati sugestije kakav bi pobjednički govor nakon unutarstranačkih izbora trebao održati i što bi moglo dugoročno odrediti političku sudbinu HDZ-a i njega na čelu te stranke.

To možda ponajbolje ilustrira s kolikom dozom optimizma Plenkoviću bliske osobe iz vrha stranke dočekuju unutarstranačke izbore u HDZ-u. Visoki politički izvor iz vrha stranke o tomu je za Nacional izjavio sljedeće:

“Plenković vjeruje da bi mogao biti izabran na novi mandat za predsjednika HDZ-a već u prvom krugu. To se sada čini prilično izvjesnim. Moguće je i da će za jednog od četiri potpredsjednika HDZ-a na koncu ipak proći i Davor Ivo Stier. Ali to je sada sekundarno pitanje. Za njegovu konkurenciju ključni je izazov kako će uspjeti prikupiti desetak tisuća potpisa potpore, koliko je potrebno da im kandidature budu valjane. Zasad se čini da bi u tomu bez većih problema mogli uspjeti Kovač, Stier i Penava. Drugi predsjednički kandidati poput Karamarka i Rojsa mogli bi se već u toj fazi suočiti s nepremostivim preprekama.”

Iz istog kruga visokih stranačkih izvora Nacionalu su otkrili što Plenkoviću sugeriraju da uvrsti u svoj govor nakon po njima izvjesne pobjede na unutarstranačkim izborima, kao i zašto misle da je to važno. Oni smatraju da je ključno da Plenković progovori o viziji HDZ-a i da precizno naznači kakav bi trebao biti njegov profil, a potom i profil države koju on namjerava voditi u još jednom premijerskom mandatu nakon nadolazećih parlamentarnih izbora. Taj izvor o tomu dodatno kaže:

“Plenkoviću su već sugerirali da mora jasno naznačiti koji su strateški ciljevi HDZ-a koji on želi voditi u još jednom mandatu, a to bi trebalo pretočiti i u strateške ciljeve u državi. A to je prvenstveno obračun sa svim vrstama klijentelizma. I tu se dolazi do ključnog trenutka – prema većini već viđenog, ključni nositelji klijentelizma i spornog načina ponašanja unutar stranke dolaze iz njenog desnog krila. Rijetki su oni koji su Plenkoviću bliski, ali tijekom mandata aktualne vlade njih se postupno rješavao. Ali upravo je to koštalo i još uvijek narušava imidž stranke – to ponašanje koje on odlučno osuđuje i na koncu politički sankcionira njegove protagoniste. Iako se čini da on u tim situacijama često oklijeva, na koncu njegova reakcija ne izostaje. Ali to nije slika onoga što on želi vidjeti kao poželjan način ponašanja, nego upravo suprotno. Upravo te sumnje u klijentelizam i korupciju ključni su faktori koji negativno utječu na stranački imidž. To će predodrediti i ishod parlamentarnih izbora. A ako HDZ ne formira vladu, bit će opet napada na novo vodstvo, buke i zahtjeva za izvanrednim stranačkim izborima. Pa bi se mogle slušati razne zamjene teza. Zato je za Plenkovića ključni izazov da se o tomu i jasno odredi.”

Sumnje u korupciju i klijentelizam ključno negativno utječu na imidž stranke, a to može odrediti i ishod parlamentarnih izbora. Ako HDZ ne formira novu vladu, opet će se tražiti smjena vodstva stranke

Neki iz Plenkovićeve blizine upozoravaju da njegovi ključni unutarstranački oponenti koji bi mogli biti gubitnici nadolazećih unutarstranačkih izbora zasad mogu samo čekati mogući poraz HDZ-a na parlamentarnim izborima kako bi se vratili u ozbiljnu političku orbitu unutar stranke. Među njima u tom kontekstu spominju prvenstveno Milijana Brkića. O Brkiću Plenkoviću blizak izvor kaže:

“On je u dodatnoj nevolji jer su se Kovač, Stier i Penava već javno izjasnili, a njega nema ni u kakvim službenim kombinacijama. Plenković će ga teško za bilo što predložiti, niti javno podržati. Kako je on sada zamjenik predsjednika stranke, već bi kandidatura za stranačkog potpredsjednika za njega bila degradacija. A većina stranačkog vodstva svjesna je njegove devastirane reputacije zbog uloge u aferi SMS, bez obzira na njen dosadašnji pravosudni ishod. U takvoj situaciji za Brkića je možda ponajbolje da se pritaji i vidi kakav će biti razvoj situacije. U sličnoj je situaciji i Kolinda Grabar-Kitarović. Ali ako za nekoliko mjeseci HDZ ne uspije formirati novu vladu, sve se ponovo okreće i sigurni smo da će opet isto desno krilo stranke ponavljati istu priču – da je stranka skrenula s kursa i slično i da je to glavni razlog neuspjeha. A ključni je problem sasvim drugdje. To ponajbolje ilustrira ovo što se zbiva s Milanom Kujundžićem.’

Marginalna pozicija u kojoj će se unutar stranke vjerojatno naći Milijan Brkić i Kolinda-Grabar Kitarović mogla bi se za njih pretvoriti u novu priliku doživi li HDZ neuspjeh na parlamentarnim izborima

Izvori iz vrha stranke bliski Plenkoviću zato smatraju da je ključno napraviti jasan retorički zaokret koji bi, kako oni misle, mogao prevenirati potencijalni uzlet onih koji bi na unutarstranačkim izborima s pravom trebali biti marginalizirani. Ali ta marginalna pozicija mogla bi se za Kolindu Grabar-Kitarović i Milijana Brkića prometnuti i u novu priliku doživi li stranka neuspjeh na parlamentarnim izborima. Jer Brkiću su pripisivali da lobira za Kolindu Grabar-Kitarović kao stranačku predsjednicu koju bi on čvrsto podržao i u njenom se timu kandidirao za zamjenika predsjednika stranke. Međutim, za nju su unutarstranački izbori došli prebrzo pa je odlučila da na njima ni u kojem obliku neće sudjelovati, što je Brkiću poremetilo planove. Kao i javna podrška Olega Butkovića Plenkoviću jer se jedno vrijeme upravo Butković spominjao kao mogući Brkićev kandidat za stranačkog predsjednika. Unutar stranke zasad se očekuje i to kako će se postaviti Andrija Mikulić, Petar Škorić ili Tomislav Ćorić koje smatraju bliskima Brkiću. Nacional je još prošlog tjedna podsjetio da su za neke stranačke perjanice naročito osjetljiva izvješća o njihovu doprinosu na nedavnim predsjedničkim izborima. Na temelju tih izvješća očekuju se završne ocjene stranačkog vodstva o tomu hoće li se, kako i kada donijeti odluka o najavljenom obračunu s odgovornima za poraz Kolinde Grabar-Kitarović. A to je prostor koji vodstvo stranke može koristiti za arbitriranje i utjecaj na izborni proces na unutarstranačkim izborima, što za Brkića također može biti izazovno jer se on uključio u najosjetljivijem dijelu kampanje, ali je, prema procjenama više izvora unutar HDZ-a, izazvao kontraefekt i mobilizirao birače nesklone njegovu načinu političkog funkcioniranja da iziđu na izbore i podrže Zorana Milanovića. Sve to dodatno komplicira pozicije brojnih stranačkih dužnosnika i ide na ruku Plenkoviću.

U takvom ozračju zbivaju se razna preslagivanja i vode neslužbeni pregovori oko podrške. Još uvijek se ne zna hoće li se i za koje pozicije unutar stranke natjecati Plenkoviću bliski Davor Božinović i Gordan Jandroković. Da se aktualni predsjednik Sabora i glavni tajnik HDZ-a Jandroković vjerojatno uključio u razne pregovore uoči unutarstranačkih izbora, pokazuje i njegov sastanak s Domagojem Miloševićem koji se zbio u ponedjeljak popodne, u restoranu Dubravkin put u Zagrebu. Milošević se također u različitim kontekstima spominjao kao jedan od pripadnika ozbiljne oporbe Plenkoviću u redovima HDZ-a. Taj sastanak može se tumačiti na više načina: ili je Milošević tražio način kako da se približi Plenkoviću, ili je Jandroković pokušao nagovoriti Miloševića da odustane od podrške Kovaču, Stieru i Penavi te podrži Plenkovića. Iako se to trenutno čini najmanje vjerojatnim možda je čak Jandroković ispipavao teren kako bi se on, po tko zna koji put, „presložio“ u novi tabor. Ako je u pitanju ovo posljednje, to bi onda bio možda i najbolji znak da su oni koji Plenkoviću već pišu pobjedničke govore – malo uranili.

Komentiraj