HINA/ Daniel KASAP

Vlada jednoglasno usvojila Istanbulsku konvenciju

Na početku današnje sjednice Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne događaje. Zahvalio je svim službama koje su radile na sprečavanju katastrofalnih posljedica poplava.

“Danas je Svjetski dan voda. Zahvaljujem ministru Ćoriću i Hrvatskim vodama na podršci koju daju u županijama koje su u proteklo vrijeme suočene s poplavama”, rekao je Plenković podsjetivši da što prije treba pronaći smještaj za ljude koji su u Hrvatskoj Kostajnici ostali bez svojih kuća zbog klizišta”, rekao je na početku.

Naglasio je potom kako je proteklih dana najvažnija politička tema u zemlji Istanbulska konvencija. “Trebamo reći nekoliko riječi koje mi se čine bitnim da hrvatska javnost treba biti svjesna kad bude zauzimala stavove o temi”, rekao je Plenković.

Istaknuo je kako je ova konvencija prihvaćena u okviru Vijeća Europe. “Sloboda, demokracija, ljudska prava i vladavina prava – to su četiri noge stolice koja se zove Vijeće Europe”, objasnio je.

“Ova Konvencija bavi se groznim društvenim problemom, nasiljem u obitelji, i to je problem europskog društva. U vrijeme HDZ-ove vlade 2007.-2009. počeo je rad na ovoj Konvenciji i u njoj su sudjelovali hrvatski stručnjaci. U vrijeme SDP-ove vlade ta je Konvencija potpisana, u siječnju 2013. i na snazi je od 2014. za sve države koje su je potpisale”, pojasnio je.

Potom je ponovno podsjetio kako je SDP-ova Vlada mogla ratificirati ovu konvenciju, ali to nije učinila. “A danas su među najagilnijima koji zagovaraju ratifikaciju i politički pritišću Vladu”, rekao je.

“Želim biti sasvim jasan. Slanje u proceduru nije plod pritiska oporbe ni civilnog društva, inicijative koalicijskih partnera… Slanje je čvrsta, jasna, nedvosmislena politička volja moje Vlade da ratificiramo dokument temeljem našeg izbornog programa, programa Vlade i čvrstog uvjerenja da će ratificiranje osnažiti i pravni, i institucionalni, i financijski okvir rješavanja problema koji se zove nasilje nad ženama i nasilje nad obitelji. I to je ključ i bit, ni manje ni više od toga”, rekao je premijer.

“Priče o financijskim obvezama od milijardu kuna – nisu točne”, poručio je.

“Bit ove Konvencije je da statistika govori da je ukupni broj ubojstava od 2013. do 2017 – 195. Od toga je 91 žena. Od toga čak 63 dolazi od bliskih osoba, a 46 od partnera. To je bitno i time se trebamo baviti. Zbog toga ova konvencija mora biti podržana u saboru i mora ojačati mehanizme u suzbijanju ovog negatinvog fenomena”, naglasio je Plenković.

Dodao je kako će Vlada, u članku 4 dati interpretativnu izjavu, s obzirom na konotacije o pitanju roda i tzv. rodne ideologije. “o su instrumenti koje države koriste kad žele pojasniti doseg pojedinih odredbi. One nisu samo naš izum, dio su međunarodnog običajnog prava. Zbog osjetljivosti jednog dijela, javnosti, usvojit ćemo 3 poruke. Ova konvencija ne sadrži preuzimanje nikakvih obveza koje bi uvodile nešto što bi se kosilo s pravnim poretkom. U drugoj rečenici ćemo jasno kazati da Hrvatska smatra da odredbe ne sadrže obveze uvođenja rodne ideologije ni promjene ustavne definicije braka. nema pravne obveze za priznanje trećeg spola, nema obveze za redefinicijom braka, nema uvođenja sadržaja u škole koje nisu u skladu s našim vrijednostima. Nema skrivenih namjera”, objasnio je premijer.

Na kraju je rekao da s punom odgovornošću predlaže da se ovaj zakon uputi u Sabor, a riječ je potom dao ministrici Nadi Murganić.

“Važno je pojačati prevenciju i preventivne mjere. Cilj je suzbiti nasilje nad ženama i u obitelji. U tome ima važnu ulogu obrazovanje. Spominje se članak 14. gdje se spominju rodne uloge. Cilj je zaštita žrtve”, rekla je Murganić. ‘Rod se temelji na dva spola, na muškom i na ženskom”, poručila je Murganić.

Ministrica obitelji Nada Murganić ponovila je kako u izjavi stoji da ne postoji obveza uvođenja rodne ideologije u obrazovanje. Rekla je da se Hrvatska obvezuje da će se širiti skloništa gdje će se žrtve moći skloniti od nasilnika. Kao važan pomak istaknula je pravednije kažnjavanje počinitelja. Murganić je rekla da se rod temelji na dva spola te da se u Konvenciji pojašnjava da postoje društveno oblikovane uloge koje određeno društvo smatra primjerenim.

“Konvencija od država stranaka ne zahtijeva ikakve materijalne obveze u pogledu pravnog statusa trećeg spola, ali je nužno izbjegavati bilo kakvu diskriminaciju na temelju rodnog ili spolnog identiteta”, dodala je i naglasila kako Istanbulska konvencija ne upućuje na zakonsko priznavanje istospolnih brakova.

Riječ je nakon Muranić preuzela ministrica gospodarstva Martina Dalić, koja je rekla da Istanbulsku konvenciju vidi kao korak u pravcu kačanja socijalne pravednosti u društvu. “Usvajanje Konvencije je još jedan doprinos prema jačanju jednakosti muškaraca i žena u društvu. Potvrđivanjem Konvencije učinit ćemo korak u tom smjeru”, rekla je.

Ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić kazala je da Konvencija osnažuje borbu protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Ministrica obrazovanja Blaženka Divjak također je jasno poduprla usvajanje Istanbulske konvencije. “I kroz obrazovni sustav trebwa se boriti protiv stereotipnih uloga žena i muškaraca”, poručila je.

Vlada je jednoglasno usvojila Istanbulsku konvenciju.

Komentiraj