Glavna predizborna tema lako bi mogao postati položaj i status umirovljenika. O tome kako poboljšati njihova primanja te kako povećati udio mirovine u prosječnoj plaći, govorili su ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić, saborski zastupnici Davorko Vidović, Branko Grčić i Zvonimir Troskot.

Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, osvrnuo se na probleme s rješenjima o mirovini u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

“Dakle, vi znate da smo mi s 1. siječnja 2023., godine donijeli novi Zakon o mirovinskom osiguranju gdje smo uveli novo pravo u mirovinski sustav. Riječ je o isplati dijela obiteljske mirovine kojim svi oni koji na to imaju pravo, mirovina već sada po svim novim rješenjima, koja su izdana u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, povećavaju mirovinu za 85-90 eura”, rekao je.

“S obzirom na veliki pristigli broj zahtjeva što je povećanje opsega rada ako govorimo samo o zahtjevima i rješenjim koja trebaju izdati, povećanje od 200 % za sve službenike zavoda. Za ovakve slučajeve nema opravdanja i meni je zaista žao”, kazao je.

“Treba vrlo jasno reći, riječ je o pojedinačnim slučajevima. To nije praksa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji ima rok od 60 dana da donese rješenja za zahtjeve za odlazak u mirovinu. Upravo zbog ovakve gužbe i po pitanju novog prava i izračuna obiteljskih mirovina, mi imamo situaciju da se negdje dogodi ovakav slučaj”, dodao je.

Ministar je objasnio kako se radi o povećanom pritisku na Grad Zagreb. Rekao je kako su službe iz drugih dijelova Hrvatske angažirane kako bi se taj pritisak otklonio.

“Najveći pritisak je u Zagrebu i sve ostale službe diljem Hrvatske su angažirane da riješe pritisak na glavni rad. Riječ je o izuzecima, a ne pravilima. Angažirali smo sve naše radnike da rade u prekovremenom radu. U javnom prostoru, nije točan podatak o 37 % udjela mirovine u prosječnoj plaći, sveukupna hrvatska prosječna mirovina je 47% prosječne plaće. To je podatak koji je ispravan i treba ga komunicirati”, zaključio je.

Najavljena šesta intervencija Vlade. Oporba: “Taj odnos je helikopterski”

Ministar Piletić je najavio novu intervenciju Vlade. Ustvrdio je da je to “kontinuitet svih okolnosti” s kojima se susrećemo protekle tri godine.

“Umirovljenici mogu očekivati da će Vlada po 6. put intervenirati kada su u pitanju naši umirovljenici. Kao kontinuitet svih ovih okolnosti s kojima se susrećemo posljednje tri godine”, rekao je.

Otkrio je kako je mjerama do sad obuhvaćeno “više od 700 tisuća” umirovljenika te da je isplaćeno “309 milijuna eura”.

“Mi smo do sada kroz ove izravne mjere jednokratnih novčanih primanja obuhvatili više od 700 tisuća naših umirovljenika. 309 milijuna eura je isplaćeno umirovljenicima s nižim primjerima kako bismo im prevladati ove inflatorne pritiske. Sasvim je sigurno da će oni biti obuhvaćeni jednom značajnom mjerom koju ćemo predstaviti našim socijalnim partnerima, a onda ćemo na Vladi izglasati kompletan paket mjera za sve ostale građane. Vlada će i dalje intervenirati po pitanju energenata da regulira cijenu i da naši računi ne budu onoliki koliko su njihovo stvarni tržišni iznosi”, kazao je Piletić u HRT-ovoj emisiji ‘U mreži Prvog’.

Saborski zastupnik socijaldemokrata, Davorko Vidović ustvrdio je kako je ovakav način ophođenja prema umirovljeničkim politikama “helikopterski” i “autokratski”.

“Ovo šesto udjeljivanje umirovljenicima govori o tome da je, očigledno riječ o konceptu i modelu tog autokratskoga, povremenoga, helikopterskoga, privremenog i nesigurnog davanja, loš način na koji se objektivno težak socijalni položaj našega stanovništva ne može rješavati”, poručio je.

Nesuglasice na ljevici

Davorko Vidović je ustvrdio kako se društvo mora dogovoriti “želi li da dio stanovništva živi na dostojanstven način ili ne”. Uputio je kritike bivšoj stranci zbog nedavne promotivne poruke usmjerene na umirovljenike.

“Hrvatska mora sama sa sobom dogovoriti želi li da taj dio stanovništva živi na dostojanstven način ili ne. To je stvar političke volje. Sve mitove o tome da Hrvatska nema dovoljno novca, da naši umirovljenici predstavljaju trošak, ta ponižavajuća, uvredljiva konotacija koja se stalno pripisuje uz umirovljenike i kada se pojavljuju strahobolni oglasi kao što je SDP-ov”, rekao je.

Kazao je kako se može primijetiti “gaženje dostojanstva ljudi”.

“Kada se sve to pogleda, uvrede koje idu prema starijima, način na koji se ponižava i gazi dostojanstvo tih ljudi, govori o tome da mi moramo početi razmišljati o tome da u ovom trenutku, mirovinski izdaci su daleko ispod prosjeka EU. Prostora za podizanje mirovina ima”, dodao je.

Bivši stranački kolega Branko Grčić mu je odgovorio kako je “položaj umirovljenika brutalno loš” te da “ne trebaju čuditi brutalne poruke”.

“Vidite, ja se slažem sa svime ovim što je Davorko izrekao. Vidi se da smo bili u istoj partiji i slično mislimo. Položaj umirovljenika je brutalno loš, ne treba čuditi da brutalne poruke u medijima i javnosti moraju na određeni način probuditi tu temu kod Vlade i odgovornih nositelja vlasti. Situacija je toliko loša da se mora nešto napraviti. Upravo zato, mi smo u fokus stavili tu politiku i ponudili jedan model koji neće na razini dodataka koji su jednokratni i mali, spasiti naše umirovljenike”, zaključio je.

O rastu mirovina

Ministar je rekao kako se nakon svih reformi koje su napravljene u mirovinskom sustavu, može početi razmišljati o 13. plaći.

“Sada možemo otvoriti raspravu o trinaestoj mirovini. Gospodin Vidović je spomenuo da su ovi dodaci helikopterski, treba se podsjetiti zašto. Hrvatska se našla u situaciji energetskih kriza i kovida. Bila je potreba da Vlada izravno osigura dodatak”, rekao je.

Otkrio je kako je prosječna mirovina za vrijeme HDZ-ove vlade “narasla za 177 eura”. Dodao je kako je za vrijeme SDP-ove “narasla za 10 eura”.

“Upravo zbog sve ovoga o čemu pričamo gdje je Vlada pokazala jasnu strategiju gdje je povećala prosječnu hrvatsku mirovinu za više od 50%. U mandatu ove Vlade, prosječna mirovina je narasla za 177 eura”.

“U mandatu SDP-ove Vlade, prosječna hrvatska mirovina, narasla je za 10 eura”.

Vidović: “Nisam pristaša populizma”

Davorko Vidović je istaknuo kako “mirovine moraju biti povezane s radom”. Dodao je kako je potrebno načelo “uzajamnosti i solidarnosti”.

“Nisam pristaša prijekih rješenja i populističke uravnilovke. Mirovinski sustav treba biti povezan uz rad. Mirovine moraju biti povezane s radom, dužini uplata, visinom uplata, načelu uzajamnosti, načelom solidarnosti i ne možemo dozvoliti da se mirovine koje nisu zarađene da se približe ili izjednače s mirovinama ljudi koji su 40 godina radili”, rekao je.

Upozorio je kako je “cijela Europa intervenirala još izdašnije” u odnosu na Hrvatsku.

“Cijela Europa je intervenirala na sličan način i još izdašnije nego naša (Vlada). Kada smo u teškim okolnostima digli mirovine za 20%, da je moguće, ukoliko postoji politička volja, da se okrenemo društvu i shvatimo da postoje ljudi koji imaju jedan jedini život. Mirovine su sasvim drug vrsta primanja, koja se moraju ozbiljno shvatiti, a ne gdje nekom nešto daruje”, naglasio je.

Prijedlog SDP-a

Branko Grčić je predstavio prijedlog SDP-a koji bi trebao pomoći umirovljenicima i podući udio mirovine u prosječnoj plaći.

“Dva su ključna problema. Postojeća forma usklađivanja mirovine nije dobra, jer kontinuirano vodi padu udjela prosječne mirovine u prosječnoj plaći”, rekao je.

“Ono drugo, što je ključno, inflacija je dodatno obezvrijedila mirovine. Treba napraviti određenu kompenzaciju, nadoknadu koja će imati trajni karakter. Zato smo ponudili novu formulu koja ide 100 % prema onome kolika je inflacija odnosno koliko će biti rast bruto plaća u budućem razdoblju”, rekao je.

Predložio je “uvođenje trajnog dodatka”. Istaknuo je kako bi se time “kompenzirao pad realne kupovne moći”.

“Predlažemo uvođenje trajnog dodatka tako da već iduće godine, mirovine rastu 10% kako bi se kompenzirao ovaj pada realne kupovne moći koji je daleko veći od 10% jer je umirovljenička inflacija daleko veća”, kazao je.

Grčić: “Naš cilj je nominalni četverogodišnji rast mirovina od 50 posto”

“Na taj način bi realizirali naš cilj da mirovine u četiri godine rastu nominalno 50%. Realna kupovna moć bi porasla 40 %. Ako je danas starosna mirovina 500 eura, ona bi porasla na 750. Mirovine od 400 eura bi porasle na između 600 i 650 eura. Više mirovine bi porasle na razinu između 850 i 900 eura”, objasnio je.

Naglasio je kako su umirovljenici tražili “razlikovanje malih i viših mirovina”.

“Mi smo tu predvidjeli i ono što svi umirovljenici traže, a to je razlikovanje malih i viših mirovina. Uveli bi nelinearno povećanje da manje mirovine rastu nešto više, a veće nešto manje, kako bi se smanjio jaz između malih i velikih mirovina”, zaključio je.

Troskot: “Treba gledati dostojanstvo umirovljenika i prava u smislu daljnjeg rada”

Zastupnik Mosta Zvonimir Troskot ustvrdio je kako položaj umirovljenika “nije dobar”. Dodao je kako umirovljenici “moraju možda imati i najvažniju ulogu u društvu”.

“Svjesni smo činjenice da položaj naših umirovljenika nije dobar. Išli smo kroz jednu rezoluciju gdje bismo postavili pravi položaj naših starijih u društvu, gdje oni moraju imati možda i najvažniju ulogu s obzirom na iskustvo života koji su akumulirali tijekom godina. Moramo vratiti taj odnos u društvu u smislu doprinosa naših umirovljenika koji su se profesionalno ostvarivali kroz života i dan danas emotivno, fizički pa čak i financijski pomažu obiteljima”, rekao je.

“Moramo vratiti taj odnos u društvu u smislu doprinosa naših umirovljenika koji su se profesionalno ostvarivali kroz život i dan danas emotivno, fizički pa čak i financijski pomažu obiteljima”, poručio je.

Naglasio je kako umirovljenicima treba omogućiti rad i nakon umirovljenja. Objasnio je kako je taj koncept “preuzet iz Japana”, te da “ljudi poštuju starije koji nisu pasivni subjekti”.

“Treba gledati njihovo dostojanstvo i njihova prava u smislu daljnjeg rada. Sve one osobe koje bi i dalje htjele raditi, a ima ih. To je jedan koncept koji je poznat, preuzeli smo ga iz Japana. Ljudi poštuju svoje starije koji nisu pasivni subjekti koje će politika, odnosno Vlada, podmićivati s određenim bombonima tijekom predizborne kampanje. U tom konceptu, to su aktivni subjekti koji sudjeluju u kreaciji politika”.