PIJANI MILIJUNAŠI NA PRISAVLJU: HRT – troškovi rastu, gledanost pada

Objavljeno u Nacionalu br. 734, 2009-12-08

NACIONAL OTKRIVA šokantne podatke o upravljanju HTV-om: dok gledanost pada, troši se sve više novca na sportske prijenose, filmove i informativni program

Vodstvo Hrvatske radiotelevizije u zadnjih je nekoliko godina povećalo troškove za kupovinu atraktivnog inozemnog programa, ponajprije za prijenose sportskih događaja, te za prava na emitiranje stranih filmova i serija. Ti su se troškovi u nekim slučajevima i više nego udvostručili, a tek su se u nekim situacijama počeli smanjivati i to odnedavno. Nisu to jedina područja programa na kojima se nekritički trošilo, a da ti troškovi nisu znatno pridonijeli porastu gledanosti programa. Informacije do kojih je Nacional došao iz upućenih televizijskih krugova otkrivaju da se vodstvo HRT-a ponašalo poput vlade – unatoč recesiji, ogromnom višku zaposlenika i sve većim gubicima, ono je umjesto optimizacije poslovanja i štednje, nastavilo pojačano trošiti, a za to račun plaćaju hrvatski građani.

Sportski program HTV-a u 2008. potrošio je 77,5 milijuna kuna za redovne emisije, a taj je iznos u 2009. porastao na 91,4 milijun kuna. U 2008. sportski program zapravo je potrošio 141 milijun kuna, a 64 milijuna kuna koštali su prijenosi iznimnih događaja, EU-a u nogometu i Olimpijade. U cjelini ove godine je sportski program potrošio znatno manje, ali redovni program potrošio je 13,9 milijuna kuna više nego protekle godine. Ove sezone Lige prvaka emitiralo se 25 emisija prijenosima najzanimljivijih utakmica, te popratnim kratkim izvještajima. Svaka od tih emisija prosječno je plaćena 350 tisuća kuna, a u konačnici su prava prenošenja plaćena 9,5 milijuna kuna.

Navodno se najavljivalo da bi prava za prijenose tog događaja sljedećih godina trebala narasti još najmanje tri puta. Izvori bliski HTV-u potvrdili su Nacionalu da se porast troškova za prava prenošenja tih utakmica čelništvu kuće često opravdavao postojanjem konkurencije koja navodno nudi više. Ove godine jedan natjecateljski dan utakmice Lige prvaka prenosi HTV, a drugi prenosi Nova TV. Navodno su na Novoj TV već shvatili da će na tom projektu gubiti novac. Tvrdi se da se po emisiji maksimalno može zaraditi do 100.000 kuna od reklama, te da je ostalo čisti gubitak, budući da se u programskom paketu moraju emitirati reklame sponzora Lige prvaka. Ako bi to bilo točno, HTV bi na svakoj emisiji Lige prvaka gubio 250 tisuća kuna. Za 36 emisija prijenosa utrka i treninga Formule 1 HTV je platio 15,8 milijuna kuna. Veliko je pitanje je li takva cijena opravdana, a posebno se može raspravljati o tomu koliko su porastu gledanosti HTV-a pridonijeli prijenosi treninga i borbe za startne pozicije natjecatelja Formule 1. Ta je cijena navodno još i smanjena za 70 posto.

Dok se za taj program plaćaju milijunski iznosi, sportski program HTV-a godinama zapostavlja neke nacionalne sportove, kojima bi kao nacionalna javna televizija morali posvetiti bar minimum prostora. Jedan od boljih primjera koji to može ilustrirati je odnos HTV-a prema futsalu (mali nogomet) prvenstvu Hrvatske – nema konzistentnog praćenja čak niti rezultata tog natjecanja u kratkim sportskim vijestima, gdje se istodobno redovito prenose vijesti o završnicama muških i ženskih teniskih turnira gdje nema ni traga hrvatskim natjecateljima. Bruno Kovačević, glavni urednik sportskog programa HTV-a, izjavio je za Nacional da se on bori da se prava za prijenose plaćaju što je manje moguće, te da je prije nekoliko godina već jednom podnio ostavku na tu funkciju kada je tadašnji ravnatelj HRT-a Mirko Galić tražio da se Formula 1 plaća višestruko skuplje nego što je to bilo opravdano.

Kovačević tvrdi da su se unutar posljednjih godinu dana počele događati promjene nabolje, te da se neki sportski događaji plaćaju manje nego prije. Obećao je i pismeno obrazložiti zašto rastu troškovi za prava prijenosa pojedinih sportskih događaja, ali do zaključenja ovog broja Nacionala to obrazloženje nije stiglo. Velik se novac na HTV-u troši i na kupovinu stranog programa. Prije 9 godina HTV je potrošio na kupovinu stranog programa 26,4 milijuna kuna. Od 2000. do danas taj je broj dramatično narastao i prošle je godine dosegao 57,3 milijuna kuna, a slično će biti i ove godine. HTV strani program kupuje od Walt Disneyja, Warner Brosa, 20th Century Foxa i NBC / Universala.

U 2007. HTV je kupio 91 igrani film od Walt Disneyja i platio ih oko 3 milijuna kuna, ili prosječno oko 34 tisuće kuna po filmu. Ove godine od istog studija kupljeno je 68 filmova koji su plaćeni milijuna kuna, ili 117 tisuća kuna po filmu. Slična je situacija i s kupovinom filmova od Warner Brosa. Prije dvije godine kupljeno je 118 filmova koji su plaćeni 9,2 milijuna kuna, ili prosječno oko 78 tisuća kuna po filmu. Godinu kasnije kupljeno je pet filmova manje nego 2007., a plaćeni su gotovo po istim cijenama. Te je godine na filmove Warner Brosa potrošeno 8,9 milijuna kuna. U tekućoj recesijskoj godini na filmove te kompanije potrošeno je puno više, iako je kupljeno manje njihovih filmova. Za 104 njihova igrana filma plaćeno je 11,2 milijuna kuna, ili 107 tisuća kuna po filmu u prosjeku.

Gotovo istovjetne trendove u porastu plaćanja otkrivaju i informacije o iznosima koji su na HTV-u potrošeni na strani program od 20th Century Foxa i NBC / Universala. Izvori bliski HTV-u za Nacional su potvrdili da odabir filmova uopće ne mora imati značajan utjecaj na ukupnu gledanost njihova programa, te da je vrlo upitno isplati li se za te filmove plaćati toliki novac. Isti izvori tvrde da se na HTV-u sve donedavna nitko nije bavio pomnom analizom toga zašto su ti troškovi tako dramatično rasli. Ove godine bilo je naznaka da bi se ovi nelogični trendovi mogli promijeniti, jer se odlučilo da će se ubuduće kupovati filmovi od nekih manje razvikanih filmskih kompanija, što ne znači da su ti filmovi nekvalitetni. Taj bi zaokret mogao dovesti HTV u poziciju da ubuduće i filmove od razvikanih filmskih kompanija može kupiti povoljnije no sad. Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić često je znao javno govoriti o postojanju raznih interesnih klanova u kući kojoj je na čelu. Među tim klanovima su i osobe koje godinama nabavljaju program na opisani način.

Umjesto da se sa osobama koje tako neodgovorno troše novac obračuna, on ih je promovirao u svoje bliske suradnike. Nacional je od visokih dužnosnika na HTV-u dobio potvrdu da se za strane filmove plaćaju previsoke cijene. Hrvatska televizija kupuje od navedenih kompanija filmove u tzv. paketima, što znači da se kupuje nešto novih filmova, i mnogo više starih koji se repriziraju. Problem je u tome što se na HRT-u ne brine o tome koliko je koji film pojedinačno plaćen već se spominju grupni podaci. Takva financijska analiza je gotovo beskorisna sve dok se ne zna koliko je kupljeno novih filmova koji će imati premijeru na HRT-u a koliko starih, te bi se tada znalo jesu li ti filmovi mogli biti kupljeni i po povoljnijim cijenama. Prema Nacionalu dostupnim informacijama, u tim se paketima nalazi daleko više starih od novih filmova. Jasno je da HRT ima konkurenciju u RTL-u i Novoj TV, ali pitanje je treba li za reprizne stare filmove plaćati tolike iznose.

I dok HRT filmove i serije kupuje direktno od najvećih kompanija, filmove manjih tzv. nezavisnih svjetskih kompanija kupuje od hrvatskih distributera, što je normalan postupak. Radi s o novim filmovima, vrlo često nagrađivanim na festivalima, ali za te filmove HRT plaća dva i pol puta manju cijena, te se često cijena kompenzira marketinškim vremenom. Pri ugovorima s hrvatskim distributerima točno se zna koliko je koji film plaćen, dok se u milijunskim ugovorima s najvećim filmskim kompanijama svi kriju iza paketa filmova gdje su financijske manipulacije i te kako moguće. Poražavajuće su i informacije o poslovanju informativnog programa HTV-a. U informativnom programu HTV-a, kao i na cijelom HTV-u, postoji ogroman broj viška zaposlenih, koji se na razini HTV-a procjenjuje na gotovo 2 tisuće. Unatoč tomu, umjesto da se broj zaposlenih smanji, taj se broj u informativnom programu u posljednje dvije godine povećao.

U posljednjih nekoliko godina u informativnom programu zaposleno je novih 35 djelatnika, tako da se broj zaposlenih u toj redakciji od 2007. do danas povećao sa 326 djelatnika na 381 djelatnika u stalnom radnom odnosu. “Da ih sutra pola ne dođe na posao, nitko ne bi ništa primijetio”, izjavio je za Nacional jedan visoki dužnosnik HTV-a. Unatoč recesiji, informativni program HTV-a u posljednje tri godine trošio je sve više i više novca. Tijekom 2006. godišnji budžet te redakcije iznosio je 27,2 milijuna kuna, godinu dana kasnije porastao je na 31,8 milijuna kuna, prošle je godine potrošeno 37,7 milijuna kuna, a ove godine plan je potrošiti 38,7 milijuna kuna. Ovogodišnji budžet informativnog programa za 40 posto je veći nego što je bio prije samo tri godine, što pokazuje težnju da se toj redakciji osiguraju iznadprosječni radni uvjeti. Unatoč tome, rezultati su poražavajući.

Prema analizi gledanosti na uzorku svih gledatelja starijih od 4 godine koju je za HTV napravila tvrtka AGB Nielsen Media Research, koja posluje u 26 zemalja svijeta, središnjem Dnevniku HTV-a gledanost je u odnosu na 2007. pala dvadeset posto, a emisija “Otvoreno” u istom je vremenskom razdoblju izgubila 10 posto gledanosti. Još su gori rezultati “Latinice”, koja je u istom razdoblju izgubila čak četvrtinu gledatelja, za što je najviše odgovoran Latin, urednik i voditelj te emisije. Za informativni program još su gori rezultati ispitivanja iste agencije na dobnoj skupini gledatelja starih 18-49 godina. U toj dobnoj skupini središnji Dnevnik HTV-a u odnosu na 2007. izgubio je čak 29 posto gledatelja, “Otvoreno” stoji nešto bolje – izgubilo je svega 4 posto gledatelja, a “Latinica” 22 posto gledatelja. Pada gledanost i svih značajnijih emisija informativnog programa na drugom programu HTV-a i to po ispitivanjima obje dobne skupine.

Za HTV su posebno poražavajući rezultati ispitivanja koje je ista agencija provela za konkurentske emisije na Novoj TV i RTL-u, dvjema komercijalnim televizijama s nacionalnom koncesijom. Dnevniku Nove TV u istom vremenskom razdoblju porasla je gledanost za 25 posto, ili za čak 43 posto u dobnoj skupini 18-49 godina. U prosjeku oko 5 posto rasla je i gledanost Vijesti RTL-a. Informativni program je ključan za realizaciju prihoda od oglašavanja i u posljednje 3 godine donosi HTV-u više od 30 posto ukupnih prihoda od oglašavanja. U tom smislu pad gledanosti u populaciji 18-49 godina stvara HTV-u sve veće probleme i mogao bi rezultirati dodatnim gubitkom prihoda od oglašavanja u budućnosti. Prema ispitivanju tvrtke Dekra, katastrofalni su rezultati po pitanju zadovoljstva zaposlenika radom i poslovanjem HTV-a. Na ispitivanju su anketirana 347 zaposlenika HTV-a u deset gradova, a njih 186 odazvalo se anketi. Čak 81 posto ispitanih misli da informativni program HTV-a ne ispunjava svoju javnu zadaću, njih 94 posto nije zadovoljno kvalitetom informativnog programa, isto toliko nije zadovoljno radnom klimom i međuljudskim odnosima, a njih 87 posto ne podržava vodstvo informativnog programa HTV-a.

Ti katastrofalni rezultati ne idu na dušu samo vodstvu te kuće, već i onima koji lošu radnu klimu već godinama koriste kao izgovor za vlastiti nerad i licemjerno buntovništvo. Sve navedeno samo je dio razloga zašto se HTV nalazi na rubu kaosa. Zato se na jednoj od nedavnih sjednica Programskog vijeća moglo čuti i da je Hrvatska televizija postala otkriće na europskim skupovima dobavljača u smislu investiranja u tv-prava. Tom se prilikom moglo čuti i da bi kada bi se računalo koliko se neka od tih tv-prava plaćaju u odnosu na broj stanovnika, Hrvatska vrlo vjerojatno bila zemlja koja tv-prava plaća najskuplje na svijetu. Svi ti problemi doveli su HTV u tešku poziciju, koja će na koncu dodatno narušiti kredibilitet HRT-a, a sve će to dodatno koštati hrvatske građane.

Komentiraj