Hrvatsko novinarsko društvo (HND) u utorak je strankama u izbornoj kampanji uputilo pet zahtjeva za “akciju u prvih sto dana novoizabrane Vlade RH” među kojima su ukidanje ‘lex AP-a’, izmjene medijskih zakona, borba protiv SLAPP tužbi i transparentno financiranje medija.

HND ističe kako te zahtjeve budućoj Vladi upućuje “nakon više desetljeća sustavnog uništavanja i zarobljavanja medija, ušutkivanja i sudskog progona novinara, izostanka pravnog okvira koji bi učinkovito štitio medijski pluralizam i profesionalne standarde novinarske struke, netransparentnog trošenja proračunskog novca za pokušaje korumpiranja medija te pretvaranja javnog medijskog servisa u glasnika vladajuće politike”.

Kao prvi zahtjev HND navodi ukidanje ‘lex AP-a’, odnosno odredbi kojima se uvodi novo kazneno djelo otkrivanja sadržaja izvidnih i dokaznih radnji te se ponovno upozorava da je to zakonsko rješenje udar na novinarsku profesiju i javni interes te otvoreni napad na zviždače.

“HND također od Vlade traži i dekriminalizaciju svih kaznenih djela protiv časti i ugleda, što već godinama predlažemo. Također, smatramo da građansko pravo omogućava svima koji se smatraju oštećenima dovoljno prostora da dobiju odgovarajuću satisfakciju”, ističu u novinarskoj strukovnoj organizaciji.

Osim toga, upućen je i zahtjev za donošenje novog Zakona o medijima i izmjene Zakona o elektroničkim medijima “kako bi se depolitiziralo Vijeće za elektroničke medije i kako bi članovi ovog, neovisnog regulatornog tijela, doista bili od politike neovisni medijski stručnjaci s jasnim ovlastima”. HND-ov zahtjev je i uspostava poštenog i transparentnog financiranja medija osnivanjem zajedničkog Fonda za medije koji bi se, kako HND već godinama zagovara, punio iz više izvora financiranja, te osnivanje neovisnog i stručnog povjerenstva za raspodjelu Fonda prema jasnim kriterijima i uvođenje registra medija.

Mehanizam za rano odbacivanje SLAPP tužbi idući je zahtjev koji HND predlaže u cilju “sprječavanja očite namjere obijesnog parničenja” te jasnu definiciju SLAPP-a kao zastrašivanja i ušutkivanja novinara i medija, gušenja slobode govora i prava na javno sudjelovanje.

Zaključno, kao posljednji zahtjev istaknute su izmjene Zakona o HRT-u “kako bi javna radiotelevizija proizvodila program od javnog interesa poštujući profesionalne standarde i prestala bit biltenom stranke na vlasti i političkih moćnika”. Zahtjev novinarske strukovne organizacije podržali su Sindikat novinara Hrvatske, Gong, Centar za mirovne studije, Kuća ljudskih prava i Zelena akcija.