Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt, odgovara na prozivke pročelnika Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama zbog rada u pandemiji

Potres jačine 5,5 po Richteru koji je 22. ožujka prošle godine pogodio Zagreb, posebno središte grada u kojem su najviše stradale zgrade građene prije sto i više godina, te nakon toga novog potresa 28. i 29. prosinca prošle godine koji se unatoč epicentru kod Petrinje itekako osjetio u Zagrebu, neke zgrade u kojima se nalaze muzeji pretrpjele su velika oštećenja, odnosno dobile su žute i crvene naljepnice statičara. Neki ravnatelji zagrebačkih muzeja ustanove kojima su na čelu zatvorili su odmah u ožujku za zaposlenike i za publiku, pa su programe uglavnom organizirali online, ali nekolicina ravnatelja muzeja odlučila je svih ovih mjeseci muzeje ostaviti otvorenima, neki samo za zaposlenike muzeja, a neki i za publiku i za zaposlenike.

U Zagrebu su smještene 32 muzejske ustanove koje su većim dijelom unutar kulturno-povijesne cjeline Grada Zagreba. Nina Obiljen Koržinek, ministrica kulture i medija kaže:

„Značajnija oštećenja pretrpjeli su Hrvatski povijesni muzej, Muzej za umjetnost i obrt, Arheološki muzej, Hrvatski školski muzej, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Hrvatski prirodoslovni muzej, Muzej Mimara, Hrvatski športski muzej, Umjetnički paviljon, Gliptoteka HAZU. Prema istraživanju koje je MDC proveo među zagrebačkim muzejima, šest mjeseci nakon potresa dva muzeja dobila su crvene oznake – Hrvatski povijesni muzej i Hrvatski športski muzej. Devet muzeja dobilo je žute oznake – Arheološki muzej u Zagrebu, Hrvatski muzej arhitekture HAZU, Hrvatski prirodoslovni muzej, HT muzej, Kabinet grafike HAZU, Moderna galerija, Muzej Mimara, Muzej za umjetnost i obrt te Umjetnički paviljon. Šesnaest muzeja ili sveukupno 49 posto dobilo je zelene oznake. Prema podacima iz rujna trećina zagrebačkih muzeja imala je zatvorene stalne postave, a nakon potresa koji su se dogodili 28. i 29. prosinca 2020. provode se nove provjere šteta na već oštećenim muzejima.“

Pavle Kalinić, pročelnik zagrebačkoga Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama, rekao je da se u zgradama s oštećenjima zbog kojih imaju crvene ili žute naljepnice ne bi smjelo boraviti, ni zaposlenici, a niti publika te da otvorena vrata takvih ustanova dovode u opasnost ljude koji u njima rade ili ih posjećuju:

„Preporuka je da se takve stvari ne rade, sve zgrade koje imaju žutu ili crvenu naljepnicu ne smiju biti u funkciji. Ravnatelji koji su to napravili oglušili su se na preporuke i upute Gradskog ureda za kulturu i ureda kojem sam ja na čelu. Obnova zgrada u centru koje su teško oštećene može se raditi samo na način kako je obnovljena bivša zgrada Varteksa na Trgu bana Jelačića, da ostane visoki rohbau, a sve drugo se ruši. To je trebala financirati država, ali država se evidentno oglušila na to.“

Kalinić je usporedio Hrvatsku i New York te rekao da u tom američkom gradu nisu otvorene ustanove u kulturi. Kako kaže, ne rade Broadway i MoMa:

„Te su ustanove kudikamo popularnije ili poznatije od bilo koje naše kazališne kuće ili kulturne institucije, pa ako oni ne rade ‘samo’ zbog korone ne vidim nijedan razlog zbog kojeg bi naši muzeji ili kazališta bili otvoreni, a još uz koronu imaju i jako oštećene zgrade zbog potresa. Ravnatelji muzeja oglušili su se na ove preporuke jer je u državi potpuni nered u svemu. Ja i moj ured mogli smo napraviti samo ovo što smo napravili – preporučiti da se ne radi. Jedino država, odnosno Stožer civilne zaštite može ‘narediti’ da ravnatelji zatvore te ustanove kojima su na čelu. Ističem da – dok se ne napravi totalna rekonstrukcije svake zgrade baštinske Hrvatske – sve institucije koje se nalaze u tim prostorima trebaju biti zatvorene. Točka. O tome može odluku donijeti samo država, a ne Grad kao osnivač. Vlada treba reći da muzeji ne smiju raditi ako se nalaze u zgradama sa žutom ili crvenom naljepnicom. Ali ne očekujem da se takvo što dogodi, nažalost. Ako nisu to u stanju, neka se sklone.“

Jedan od ‘’prozvanih’’ je i Miroslav Gašparović, ravnatelj Muzeja za umjetnost i obrt koji sam kaže da je nekoliko puta od prvog potresa u ožujku vodio iste razgovore s Pavlom Kalinićem. Kaže da Kalinića jako dobro poznaje i jako ga cijeni:

„Međutim, ako vrhunski stručnjaci, statičari, kažu drugačije, onda smatram da se treba poslušati njih. Imam dobro mišljenje o Kaliniću, ali to je samo njegov stav. Statičari potpisuju na vlastitu odgovornost da se u zgradi može održavati muzejska djelatnost. Reći ću vam isto ono što sam rekao i Kaliniću – neka mi napiše da je zabranjen ulaz u prostor. On je već u ožujku preporučio da se u ‘žute’ zgrade ne ulazi, ali u ovom slučaju slušam stručnjake statičare. Ja zakonski odgovaram za predmete i građu, mi smo predmete nakon potresa u ožujku premjestili unutar naših prostora zato što nam nisu ponudili alternativni prostor. A nije baš riječ o maloj građi – to je najveći umjetnički muzej koje ova država ima. MUO je u jednom dijelu zgrade jako oštećen, a riječ je o južnom krilu.

Prema nalazima dvaju timova statičara nakon 29. prosinca, dakle nakon posljednjeg potresa, zgrada je temeljito pregledana i prizemna zona je dobila ‘zeleno’, a jedan dio zgrade je ostao ‘žut’. Izložbe se održavaju upravo u ‘zelenom’ prizemlju, trenutačno su dvije u tijeku za publiku – ‘Protreseni MUO’ te izložba Koraljke Kovač ‘Unutrašnji prostori’. Prizemlje je sigurno, odnosno nije ako udari potres od 7 po Richteru, ali onda nije ništa sigurno.“

Na Kalinićevu opasku da se ostankom u ‘’žutoj’’ zgradi dovode u opasnost zaposlenici i publika, Gašparović kaže da mu to ne pada na pamet te da to nikad ne bi napravio