Otvoren je deseti Zagreb Book Festival, manifestacija koja će kroz pet dana okupiti domaće i strane autore u svrhu promocije i osnaživanja književnoga rada, te je održan razgovor s autoricom romana “Haraldova mama” Johannom Fried, u ponedjeljak u Dvorani KiC-a.

Zagreb Book Fest društvena je platforma koja služi uključivanju u promišljene razgovore i teme, te nastoji osnažiti sve segmente književnoga rada – od autora i prevoditelja, do izdavača i čitatelja kao krajnjih korisnika, poručila je moderatorica i HTV-ova voditeljica Morana Kasapović prilikom otvorenja.

Otvorenju su prisustvovale Ivana Bodrožić, koja je čitala svoj tekst o tišini, novinarka i pjesnikinja Sanja Baković nekoliko svojih pjesama i Petra Ljevak iz Knjižare Ljevak, koja je kazala da je festival važan kao platforma za različite glasove, te za “propitivanje književnih, društvenih tema, politike i mnogočega drugoga”.

“Bilo nam je bitno da je festival samostalan i dostupan svima, i platforma za različite glasove, to je i glavna premisa ovoga festivala. Prvo izdanje festivala održalo se 2015. s temom Kriminalno dobre knjige u Muzeju za umjetnost i obrt”, poručila je Ljevak.

Predstavljanje romana Johanne Fried

Knjiga “Haraldova mama” roman je o srazu generacija i karaktera, ljudskoj ranjivosti i nastojanjima da budemo tolerantni koji ne moraju biti plodonosni. Centralni likovi u romanu su Haraldova mama i njegova djevojka, koje zajedno čekaju avion na kojemu je Harald, no jedna drugu ne podnose. Majka je naporna i posesivna, ne želi prerezati pupčanu vrpcu sa sinom, i ne prepušta mu da odlučuje o svome životu, već se u njega miješa. Ona je ambiciozna aktivistica i ljevičarka, orijentirana na djelovanje.

Haraldova djevojka Claudia, iz čije je perspektive roman i napisan, mlada je introvertna osoba, okrenuta privatnome svijetu. Njih dvije utjelovljuju političke sustave i njihovu izmjenu na vlasti u Švedskoj.

“Moje polazište je od političke promjene u društvu kada je na vlast došla desničarska stranka više fokusirana na pojedinca nego na kolektiv i društvo, osamdesetih. Vjerovanje da jedino zajednički možemo nešto stvoriti vladalo je 70-ih i 80-ih i to predstavlja starija žena, a ova mlađa rođena je krajem 80-ih i sličnija je meni. Ona se nada da politika nije toliko važna”, poručila je autorica prilikom predstavljanja.

Kroz roman se provlači pitanje gradnje identiteta u kapitalizmu. Autorica smatra da postoji nešto zastrašujuće oko slike o sebi koja se stvara u kapitalizmu, “gdje čovjek svoju vrijednost mora dokazati kroz rad”.

Autorica je poručila da se najviše bavi temom identiteta, socijalnom disfunkcionalnošću i pitanjem što je normalno funkcioniranje u društvu, kao i ranjivošću.

“Destigmatizacija i normalizacija bolesti je definitivno moja tema, odabrala sam baviti se time i vratiti se temi identiteta, tko smo mi, tko je osoba”, kazala je.

Fried postavlja pitanje što ako čovjek ne može u potpunosti funkcionirati, jer je invalid, ili mentalno oboli, i “koliko je kapitalizam tu kriv?“. Njezine junake Haralda i Claudiju povezuje bolest – on je bipolaran i ovisan o tabletama, a ona je epileptična, te u je u romanu sveprisutna atmosfera strepnje od nastupa bolsti, poručila je Sanja Baković koja je razgovarala s autoricom.

Razgovor je konsekutivno prevodio Mišo Grundler. Roman je na hrvatskome jeziku objavljen u nakladi OceanMore u prijevodu Željke Černok.

Prije predstavljanja knjige, glazbenik The Gentleman odsvirao je nekoliko kantautorskih pjesama na gitari, a nakon predstavljanja održana je i panel diskusija “Šutnja nije zlato – povijesno prešućivanje” koje je okupilo književnika Miljenka Jergovića, povjesničara Tvrtka Jakovinu i novinara Tomislava Jakića, čiji je razgovor moderirala Morana Kasapović.

Zagreb Book Fest organiziran je uz potporu Ministarstva kulture i medija i Grada Zagreba.