Spomenik uglednom nadbiskupu Josipu Jurju Posiloviću svečano je otkriven u Parku hrvatskih branitelja u Ivanić-Gradu.
Uz gradonačelnika Javora Bojana Leša, svečanosti su prisustvovali biskup sisački mons. dr. Vlado Košić, koji je blagoslovio spomenik i održao misno slavlje, državni tajnik Ministarstva uprave, Darko Nekić i akademski kipar Ivan Kujundžić, koji je izradio kip.
“On je izuzetno značajna osoba za naš grad. Primjerice, crkva Svetog Petra apostola najvećim je dijelom baš njegovim donacijama i zalaganjem danas ovako prekrasno oslikana i po mom mišljenju jedna od najljepših crkvi takvog tipa u Hrvatskoj“, pojasnio je gradonačelnik Leš, zahvalivši Udruzi nadbiskup Josip Juraj Posilović, koja je prije pet godina i potakla inicijativu za podizanjem spomenika.

“Preda mnom je bio možda naizgled jednostavan zadatak, no imajući u vidu čovjeka koji je uveo Zagrebačku nadbiskupiju u 20. stoljeće, kiparski zadatak je bio sigurno puno složeniji. Trebalo je oživotvoriti duh i fuzionirati ga s tjelesnom staturom. Danas ovdje među nama ponovno se rađa, spreman ući u kulturnu, nacionalnu i crkvenu povijest Hrvatske. Rođen je u vrijeme bana Jelačića, bio je suvremenik Strossmayera, Mažuranića, Starčevića, Šenoe, a umro je iste godine kada i Matoš. Sve je to trebalo uzeti u obzir i kroz nadahnuće sabrati u jednu kiparsku formu koja odgovara današnjem vremenu i prostoru. Kip Posilovića budi nas iz stoljetnog zaborava“, poručio je kipar Kujundžić.

Prema riječima Josipe Hlevnjak, predsjednice Udruge, ideja za spomenik nastala je prije pet godina, ponukana činjenicom da se o njegovom liku i djelu malo zna. Podsjetimo, Josip Juraj Posilović rođen je 24. travnja 1834. godine u Ivanić-Gradu, u obrtničkoj obitelji s devetero djece. Bio je profesor povijesti Novog zavjeta i Kanonskog prava u Zagrebu te nadstojnik zagrebačkog sjemeništa, a 1976. godine imenovan je senjsko-modruškim biskupom. Tako postaje i članom Sabora, da bi 1894. bio ustoličen za zagrebačkog nadbiskupa. Pod njegovim pokroviteljstvom restaurirana je zagrebačka prvostolnica, izgrađeni su samostan i crkva isusovaca u Zagrebu i održan prvi Hrvatski katolički kongres, 1900. godine.