Zarko Basic/PIXSELL

'Otkrio sam tajnu dalmatinskih gena'

Objavljeno u Nacionalu br. 649, 2008-04-22
Igor Rudan (37), profesor Medicinskog fakulteta u Splitu, nakon sedam godina istraživanja otkrio je uzročnike rijetkih nasljednih bolesti na dalmatinskim otocima
Prije mjesec dana dr. Igor Rudan, profesor Medicinskog fakulteta u Splitu i voditelj Hrvatskog centra za globalno zdravlje međunarodnoj je znanstvenoj javnosti predstavio otkriće koje je izazvalo veliku pozornost u svjetskim genetičkim krugovima. Nakon sedam godina istraživanja na populaciji sedam jadranskih otoka, 37-godišnji Igor Rudan je, sa svojim timom istraživača, u jednom od najuglednijih svjetskih časopisa Nature genetics, objavio senzacionalno otkriće po kojem je gen SLC2A9, suprotno svim dosadašnjim saznanjima, transporter mokraćne kiseline i uzročnik gihta, česte upalne bolesti zglobova.
Tako je otvoren put ranijem i kvalitetnijem dijagnosticiranju i liječenju ove bolesti. To je ujedno i prvi veliki međunarodni uspjeh Hrvatskog centra za globalno zdravlje Medicinskog fakulteta u Splitu, koji je zahvaljujući upornosti i inicijativi dekana prof. dr. Stipana Jankovića, uspio okupiti veliki tim hrvatskih i inozemnih znanstvenika. ”Hrvatski centar za globalno zdravlje je nova praksa, te kao znanstvenik i savjetnik Svjetske zdravstvene organizacije, UNICEF-a i Svjetske banke, doista mogu svjedočiti da se u Splitu i na Medicinskom fakultetu, zahvaljujući viziji dr. Jankovića, događaju čuda“, ističe dr. Rudan, koji je na Medicinskom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1995. godine, a onda obranio dva doktorata, iz područja javnog zdravstva i genetike, dobio mnoga priznanja i nagrade, ali i vodio velike svjetske projekte najuglednijih međunarodnih zdravstvenih i financijskih institucija.
”Gen je bilo moguće pronaći, jer je u našoj populaciji giht izrazito česta bolest. Učestalost gihta je oko jedan posto, dok ga na Visu ima 6-7 posto ljudi. Moj tim istražuje dalje, jer želimo utvrditi utječe li taj gen na razvoj mokraćnih kamenaca”, kaže Rudan te pojašnjava da jednaki biokemijski mehanizmi dovode do gihta i uričnih bubrežnih kamenaca, možda i kalcijskih.
”U većini država svijeta bubrežni kamenci su 90 posto kalcijski, a 10 posto nastaju od mokraćene kiseline. U Dalmaciji se zna da je 30 do 50 posto kamenaca potječe od mokraćne kiseline“, ističe Rudan, čija obitelj potječe s Hvara.
Odmalena je slušao priče kako u selima na otocima postoje različite bolesti. ”Na Mljetu postoji ‘mljetska bolest’, kožno oboljenje, zadebljanja kože do laktova i koljena, koje ćete rijetko naći igdje na svijetu, a ti rijetki slučajevi prate područja plovidbe brodova Dubrovačke Republike. Isto tako, na Krku, u Juran dvoru i Baščanskoj Dragi rodilo se 20-ak patuljaka u zadnjih 100-injak godina, na Susku se pričalo o nizu specifičnih oboljenja, na Lastovu su učestale anomalije kuka, a karcinom jajnika je 17 puta češći nego u ukupnoj hrvatskoj populaciji. U selu Veli Brgud u Istri ljudi od najranije mladosti obolijevaju od glaukoma, povišenog očnog tlaka”, kaže Rudan napominjući da su to primjeri koji pokazuju kako se u izoliranim zajednicama, koje se rijetko miješaju, može dogoditi da se nekad davno donesena mutacija u značajnoj mjeri poklopi s istom takvom.
“Krenuo sam istraživati i nakon prvog doktorata iz javnog zdravstva sve me je vodilo prema genetici. U talijanskoj Paviji sam 1999. obranio magisterij, a potom otišao u Edinburg, svjetsko sjedište genetike, i tamo 2005., obranio svoj drugi doktorat ‘Genetički uzroci rijetkih bolesti na jadranskim otocima’“, kazao je Igor Rudan. Tijekom tih istraživanja u Edinburgu, njegov tim je otkrio gen SLURP koji uzrokuje ”mljetsku bolest“, potom gen MYOC koji dovodi do glaukoma u istarskom Brgudu, a skupina znanstvenika iz Izraela, u suradnji s hrvatskim znanstvenicima, pronašla je gen BROP 1 koji objašnjava učestalo rađanje patuljaka na Krku.
Veliki poticaj istraživanju genetskog porijekla bolesti na jadranskim otocima, Rudanu je dalo poznanstvo sa značajnim hrvatskim epidemiologom Brankom Cvjetanovićem, koji je s akademikom Mohorovičićem još 1954. započeo istraživanja na Susku, te istraživanja koja je na Braču, Pagu, Korčuli i Hvaru, sa timom stručnjaka, provodio njegov stric, akademik Pavao Rudan, direktor Instituta za antropologiju.
Od 2001. do 2008. Rudan je kroz 12 projekata provođenja složenih populacijskih studija i istraživanja na jadranskim otocima uspio dobiti 45 milijuna kuna, pretežno iz inozemnih izvora i hrvatskog Ministarstva znanosti, koje je prepoznalo vrijednost projekata, te osiguralo Rudanovim suradnicima stipendije. ”Financijski su mnogo pomogli Škoti i Sveučilište u Edinburghu. Postao sam znansveni suradnik Medicinskog fakulteta u Edinburghu. Ali i politika ministra Primorca je zaslužna za naš uspjeh. Gen SLC2A9 je tek prvi rezultat, a bit će ih još. Kada smo započeli projekt, popularno smo ga nazvali ‘1001 Dalmatinac’. Željeli smo okupiti uzorak od tisuću ljudi i započeti s istraživanjima. Ali naš uzorak na Susku, Pagu, Rabu, Visu, Lastovu, Mljetu i Korčuli stalno je rastao. Sedam godina je 30-ak hrvatskih i 20-ak inozemnih znanstvenika radilo u mojem timu da bi došli do važnog otkrića – SLC2A9. U sljedeće dvije godine, kada provjerimo i potvrdimo prikupljena spoznaje i znanja, naš tim će svijetu dati još četiri važna otkrića.
U rad Hrvatskog centra za globalno zdravlje sve više uvodimo znanstvenike s Medicinskog fakulteta u Splitu i istražujemo izolirane populacije u kojima je smanjena genetička raznolikost. U istraživanju nismo odvajali bolesne od zdravih osoba, nego smo kod strpljivih otočana mjerili mnoga svojstva, a ne samo bolesti. Imamo obrađene podatke o više od 3500 ispitanika s otoka. S otoka ćemo istraživanje prebaciti na obalu i zaleđe, te ćemo u istraživanje ‘10.001 Dalmatinac’ uključiti više od 6500 ljudi, čije zdravlje i zdravstvane probleme ćemo pratiti sljedećih 20, 30 ili 40 godina, sve do njihove smrti. Dalmatinci će tako biti najtemeljitije karakterizirana populacija na svijetu“, naglašava Igor Rudan.
Prema njegovim riječima, vodeći svjetski genetičari predviđaju da će 2008. biti važna u povijesti biomedicine, zahvaljujući tehnologijama koje su omogućile čitanje genoma doći će do povezivanja gena i pripisanih mu ljudskih svojstava.
Igor Rudan pojašnjava zašto je značajan gen SLC2A9: “Dosad se smatralo da je taj gen transporter glukoze, šećera u krvi i fruktoze. Nitko dosad nije znao da gen SLC2A9 ima veze s mokraćnom kiselinom. Smatralo se da je gen URAT 1 glavni transporter mokraćne kiseline u krvi, a mi smo našim istraživanjem izmjerili da je SLC2A9 sedam puta jači i važniji od njega. Ne samo da uvjetuje razinu mokraćne kiseline, već određuje i koliki je rizik obolijevanja od bolesti koje su posljedica nagomilavanja mokraćne kiseline, posebno gihta“, ističe Rudan.
Temeljem analize gena već u ranoj mladosti može se predvidjeti je li čovjek sklon oboljenju od gihta, ali će se, također, razumijevanjem patogeneze bolesti, moći napraviti sintetski lijek za smanjivanje mokraćne kiseline.
”Zaštitili smo otkriće. Medicinski fakultet Split je prijavljen kao dio konzorcija otkrivatelja, što znači da je njegov udio u intelektualnom vlasništvu, kao i prilikom razvijanja lijekova i svih komercijalnih proizvoda najmanje jednu četvrtinu. Konzorcij ima četiri institucije, dvije u Velikoj Britaniji, dvije u Hrvatskoj, koje su prijavljene u nacionalnim patentnim uredima Velike Britanije i SAD-a. Druga važna stvar je što smo ovim istraživanjem na populaciji jadranskih otoka našli gene koji su važni za upale i bolesti zgrušavanja krvi, gene koji su važni za degenerativne očne bolesti, te gene koji su značajni za nastanak mokraćnih kamenaca. Širimo naš uzorak, te razvijamo suradnju sa znanstvenicima u svijetu, kako bismo pronašli gene u podlozi nekih drugih kompliciranijih ljudskih svojstava kao što su ljudsko ponašanje, debljina, inteligencija i memorija, koje je teško izmjeriti. To je sigurno nasljedno. Većina prodora u genetici se napravila na crvima, vinskim mušicama i miševima, gotovo ništa na ljudima. Ali, na crvima i mušicama ne možete mjeriti pamćenje i inteligenciju. Ako uspijemo, to će biti prve spoznaje o prirodi, svijesti inteligencije”, kaže Igor Rudan.
Ideja o osnivanju Hrvatskog centra za globalno zdravlje pri Medicinskom fakultetu u Splitu naslanja se na ideje profesora Andrije Štampara, osnivača Škole narodnog zdravlja u Zagrebu, utemeljitelja Svjetske zdravstvene organizacija, jedne od krilnih organizacija OUN-a. ”Škola narodnog zdravlja bila je prikladan oblik promišljanja zdravstvenih strategija i politika u uvjetima političke podjele svijeta. Sada je doba globalizacije u ekonomskom i političkom smislu, ali i u pitanjima ulaganja u zdravlje ljudi. Ne možemo zdravstvenu strategiju jedne države stvarati u izolaciji od ostatka svijeta. Zdravlje više nije narodno zdravlje, nego globalno zdravlje. Hrvatska treba ljude koji razumiju globalne trendove u zdravlju i sposobni su promišljati organizaciju zdravstvene zaštite u Hrvatskoj u okviru globalnih kretanja. Hranu uvozimo tko zna otkud, opasnosti industrijske proizvodnje su globalne, AIDS, ebola, ptičja gripa. Trebamo stvarati stručnjake koji će učiniti da Hrvatska i sama postane sudionik tih globalnih zbivanja, a ne da samo preuzimamo preporuke Svjetske zdravstvene organizacije.
To su dva osnovna cilja novog Hrvatskog centra za globalno zdravlje: svijet razumjeti te aktivno sudjelovati u svemu što se događa. Vrijeme je da se stručnjaci uključe u rješavanje problema globalnog zdravlja, ne samo liječnici, nego i svećenici, katolički misionari, pravnici koji se bave humanitarnim pravom, ekonomisti, etičari”, ističe Igor Rudan, koji je vrlo mlad dobio priliku voditi značajne projekte Svjetske banke, Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a. “Vodim projekte na kojima radi oko 300 znanstvenika u 100 zemalja svijeta, već nekoliko godina. Veliki projekt koji sam vodio financirala je Fundacija Billa Gatesa, a razvijao se kroz Svjetsku zdravstvenu organizaciju. Radi se o procjeni stanja zdravlja zemalja u razvoju. Godišnje umire 10 milijuna djece. Svakog dana umire 30-ak tisuća djece do 5 godina. Gates je odlučio pomoći. Nitko nije znao pouzdano reći od čega djeca najčešće umiru, malarije, upale pluća, proljeva, neonatalnih problema.
Tijekom 4 godine pregledali smo 20-ak tisuća znanstvenih radova u zemljama u razvoju, te na temelju toga napravili rang-listu problema. U projekt sam ušao 2001. kao zamjena, a završio sam kao voditelj cijelog projekta ‘Referentna grupa za epidemiologiju dječjeg zdravlja’. U Lancetu, najuglednijem svjetskom medicinskom časopisu, sam 2005. objavio rezultate tog istraživanja. Za to sam dobio nagradu Hrvatskog sabora, za znanost. Već četiri godine vodim drugi veliki projekt Svjetske banke – kako na osnovi dobivenih informacija koje odrediti financijske i investicijske prioritete, odnosno kako bismo najracionalnije mogli investirati milijarde dolara koje su nam raspolaganju, kako bi se rješavali globalni zdravstveni problemi. Uskoro ćemo objaviti naše preporuke“, kazao nam je Igor Rudan.
”Nitko me iz Hrvatske, sve dok nisam dobio državnu nagradu za znanost, nije pitao za savjet, niti zatražio da se u bilo što uključim u Hrvatskoj. Međutim, u ljeto 2006. nazvao me profesor Stipan Janković, kojeg nisam poznavao, i rekao: ‘Trebamo čovjeka poput vas da u Splitu potaknemo rješavanje problema javnog zdravstva s globalnim konotacijama.’ Iako sam dotad objavio više od stotinu znanstvenih radova i dobio 16 međunarodnih i domaćih nagrada to je bio prvi poziv za znanstveni rad u Hrvatskoj. U Splitu sam dobio veliku podršku i namjeravam sljedećih godina biti ovdje. Boravio sam i radio u više od 60 država, ali bi se teško našla osoba, poput profesora Jankovića, koja s takvim vizijama i entuzijazomom okuplja hrvatske i inozemne stručnjake u Splitu. Splitski Hrvatski centar za globlno zdravlje je u poziciji da postane vrhunski globalni edukacijski centar, jer je Jadran zanimljiv svjetskim stručnjacima s područja globalnog zdravlja, a dovoljno je blizu i zainteresiranim stručnjacima iz nerazvijenih zemalja. Nova institucija je stvorena na zdravim temeljima s mladim ljudima ali s iskustvom“, smatra Igor Rudan.
Četiri gena u Hrvata
Osim nedavnog otkića da je gen, za koji se dosad mislilo da je transporter glukoze, šećera u krvi i fruktoze, zapravo povezan s mokraćnom kiselinom i kao takav uzročnik gihta, timovi profesora Rudana imali su još uspjeha. Tijekom istraživanja u Edinburghu, njegov tim je otkrio gen SLURP koji uzrokuje ”mljetsku bolest“, potom gen MYOC koji dovodi do glaukoma u istarskom Brgudu, a skupina znanstvenika iz Izraela, u suradnji s hrvatskim znanstvenicima, pronašla je gen BROP 1 koji objašnjava učestalo rađanje patuljaka na Krku.

Komentiraj

Source:Željko Rogošić