Osamdeset milijuna Europljana na udaru zakonom nedozvoljene razine buke

Autor:

Privatni album

Dražen Trnski, osnivač i predsjednik udruge Želim miran život, neprofitne udruge građana za zaštitu okoliša od zvučnog onečišćenja, upozorava na činjenicu da u Hrvatskoj buka i opasnost od buke nisu prepoznati kao problem

Postoji zagađivač koji rijetko spominjemo, a koji ipak nanosi veliku štetu kako zdravlju čovjeka tako i životinja. A taj zagađivač je buka. Ako živite u neposrednoj blizini zračne luke, velikog industrijskog pogona ili prometnog križanja ili pak radite u hali sa strojevima, dobro vam je poznato koliko buka utječe na kvalitetu vašeg života i u kojoj vas mjeri ometa u svakodnevnim aktivnostima. Buka kojoj su ljudi svakodnevno izloženi, ona u prostorima u kojima živimo i radimo, jedan je od najvećih problema ljudskog okoliša, posebno u gradskim područjima, a prema do sada provedenim istraživanjima čak 80 milijuna stanovnika Europe živi u područjima u kojima razina buke prelazi zakonom dozvoljene vrijednosti i time negativno utječe na svakodnevni život i zdravlje.

Upravo su promet, industrija, građevinski i javni radovi te sport i zabava najveći zagađivači na otvorenim prostorima, a u zatvorenom su to servisni uređaji, uređaji za emitiranje glazbe i govora i kućanski aparati. Prema stručnom članku koji je u časopisu Javno zdravstvo prije nekoliko godina objavila specijalistica otorinolaringologije i audiolog Marisa Klančnik, promet je jedan od najvažnijih uzroka buke. Najmanje jedan od pet Europljana trenutačno je izložen razinama buke cestovnog prometa koje se smatraju štetnima za njegovo zdravlje. Automobili, motocikli, kamioni i vozila javnog prometa te zrakoplovi i vlakovi odgovorni su za čak 80 posto buke u gradovima, a na frekventnim prometnim križanjima razina buke može doseći i do 90 decibela. Za usporedbu, razina buke pri svakodnevnom govoru je oko 40 decibela, prilikom gledanja TV-a izloženi smo buci od oko 55 decibela, a upaljena motorna pila proizvodi buku od čak 100 decibela. Zvuk jačine od 130 do 140 decibela kod čovjeka proizvodi izrazitu nelagodu pa i bol u uhu, a to je zvuk kakav, primjerice, proizvodi zrakoplov prilikom polijetanja. Ljudi koji žive ili rade uz stalan izvor buke nerijetko trpe teške zdravstvene probleme poput gubitka sluha i jakih glavobolja, ali i neuroloških smetnji, poremećaja ravnoteže i nestabilnosti u hodu te često pate od nesanice, kroničnog umora, razdražljivosti, pa i od problema s probavom i bolestima krvožilnog sustava.

‘Buka je zagađenje kao i zagađeni zrak. Svi smo upoznati s problemom zagađenja zraka, krajnje je vrijeme da se educiramo i o zagađenju bukom’, rekao je Dražen Trnski

Brojne negativne posljedice koje buka uzrokuje u svakodnevnom životu ukazuju na potrebu kontrole razina buke u okolišu. Zaštita ljudi od negativnih posljedica buke u Hrvatskoj regulirana je odredbama Zakona o zaštiti od buke koji između ostaloga propisuje i da javnost ima pravo biti redovno obaviještena o buci iz okoliša. A kako provođenje toga zakona izgleda u praksi objasnio nam je Dražen Trnski, osnivač i predsjednik udruge Želim miran život, neprofitne udruge građana za zaštitu okoliša od zvučnog onečišćenja. Trnski je udrugu ŽMŽ osnovao 2018. godine potaknut nezadovoljstvom grupe građana koji su bili izloženi buci u neposrednoj blizini vlastitih domova u Zagrebu. “Iz dosadašnjeg iskustva mi je poznato da najveći problemi nastaju kada su ljudi izloženi buci u vlastitom domu, tamo gdje borave i trebali bi biti sigurni i zaštićeni. Buka prometa najviše nas ometa da uživamo u miru doma. I buka crkvenih zvona često nam remeti san, a zvučno označavanje vremena zvonima te novija praksa prijenosa misa na razglas uznemirava okolne stanare. Veliki problem predstavlja i susjedska buka”, tumači Trnski za Megawatt.

Trnski tvrdi da buka i opasnost od buke u Hrvatskoj nisu u dovoljnoj mjeri prepoznati kao problem. “Ljudi se o buci educiraju tek kada su joj direktno izloženi. Kada se netko požali na problem buke, okolina ga osuđuje i svaljuje krivnju na njega, pritišćući ga da se ‘privikne’. Prema dosadašnjem iskustvu hrvatsko zakonodavstvo pridaje pozornost samo buci koja dolazi iz ugostiteljskih objekata jer su pritužbe Sanitarnoj inspekciji svakodnevne, pogotovo u proljetnim i ljetnim mjesecima. A postoji i problem zakonodavne prirode jer je, primjerice, buka iz vjerskih objekata izuzeta iz Zakona o zaštiti od buke”, upozorava naš sugovornik i dodaje kako je nužna široka i trajna edukcija građana o problemu zagađenja bukom. “Osim educiranja djece koja su svakodnevno izložena buci zbog preglasnog slušanja glazbe i korištenja slušalica, potrebno je educirati i sve ostale građane o problemima koje stvara buka. Jer buka je zagađenje kao i zagađeni zrak. Svi smo upoznati s problemom zagađenog zraka, krajnje je vrijeme da se educiramo i o zagađenju bukom”, zaključio je Dražen Trnski.

Objavljeno u suradnji s Janafom

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.