Premda su deseci tisuća ljudi izašli na ulice diljem svijeta 13. listopada u znak potpore Palestincima, svi slični prosvjedi u Njemačkoj i Francuskoj bili su zabranjeni.

Te dvije zemlje su dom najbrojnijim židovskim i muslimanskim zajednicama unutar Europske unije, no suočile su se s reakcijom propalestinskih grupa otkako su militanti Hamasa 7. listopada ubili više od 1400 Izraelaca.

Berlin ima jednu od najvećih zajednica palestinske dijaspore izvan Bliskog istoka, njih oko 30.000. Zabrinutost zbog onoga što se događa u Gazi raste.

Vlade dviju zemalja kažu da bi ograničenja trebala spriječiti izbijanje javnih nereda, kao i antisemitizam, no pristaše Palestinaca tvrde da im se čini kao da im se onemogućuje pravo na javno iskazivanje potpore i zabrinutosti za ljude u enklavi Gaze pod Hamasovom kontrolom, jer pritom riskiraju uhićenje, gubitak posla ili imigracijski status.

“Strahujemo i zabrinuti smo da će nas optužiti za opravdavanje terorizma, a mi samo želimo podržati humanitarnu stvar”, rekla je Messika Medjoub, 20-godišnja francusko-alžirska studentica povijesti. Ona je govorila na zabranjenom prosvjedu održanom prošli četvrtak u Parizu, koji je policija rastjerala suzavcem i vodenim topovima.

Francuski ministar unutarnjih poslova Gerald Darmanin prošli je tjedan zabranio održavanje propalestinskih prosvjeda u cijeloj zemlji, kazavši da postoji opasnost od ugroze javnog reda.

Od 7. listopada u Parizu ih je zabranjeno devet, a tijekom vikenda pariška je policija izdala zabranu “prisutnosti i kretanja ljudi koji se predstavljaju kao propalestinski orijentirane osobe”. Od 12. listopada izdali su 752 kazne i uhitili 43 osobe.

U Njemačkoj je berlinska policija odobrila dva zahtjeva za održavanje propalestinskih prosvjeda od početka Hamasovog napada, rekao je glasnogovornik policije. Oba su odobrena kao tihi prosvjedi.

Francuska i njemačka vlada kažu da moraju zaštititi židovske zajednice s obzirom na porast antisemitskog nasilja nakon Hamasova napada, koji EU i nekoliko zemalja smatraju terorističkom skupinom.

U Njemačkoj je to pitanje posebno osjetljivo zbog nacista koji su u holokaustu ubili šest milijuna europskih Židova.

“Zbog naše povijesti i odgovornosti za holokaust dužnost nam je u svakom trenutku zastupati postojanje i sigurnost Izraela”, rekao je kancelar Olaf Scholz.

Čak i prije Hamasova napada na Izrael Njemačka je ograničavala propalestinske demonstracije, a berlinske vlasti nekoliko su ih zabranile, kao razlog navodeći javnu sigurnost.

Darmanin je u utorak rekao da se u Francuskoj od 7. listopada dogodilo 327 antisemitskih ispada kao i 183 uhićenja zbog antisemitizma ili isprika za terorizam.

Grupe za ljudska prava kažu da židovske zajednice moraju biti zaštićene, no zabrinute su zbog toga što se potiskuju legitimni prosvjedi.

“Zakon o ljudskim pravima ne znači da vlada samo treba kazati kako postoji zabrinutost zbog nasilja i to koristi kao opravdanje za zabranu prosvjeda”, rekao je Benjamin Ward, zamjenik ravnatelja Human Rights Watcha.

“Pitanje je je li to proporcionalno – i mislim da je to zabrinjavajuće.”

Od 7. listopada propalestinske prosvjede blokirale su i Mađarska i Austrija, dok su u ostatku Europe veliki skupovi potpore Palestincima ipak održani uz manja ograničenja.

Amnesty International u rujnu je objavio kako smatra da se opravdanja njemačke policije o zabranama djelovanja propalestinskih grupa, čini se temelje na “stigmatizirajućim i diskriminirajućim stereotipima”. Amnesty podsjeća da se naputci policiji posebno odnose na ljude “iz arapske dijaspore, osobito one palestinskog porijekla”.

Palestinske udruge optužile njemačke vlasti za rasizam. Zabranjuju im prosvjede