Milana Vuković Runjić, pročelnica Gradskog ureda za kulturu, govori kako su se pandemija koronavirusa i potres odrazili na kulturna zbivanja u Zagrebu i život kulturnih djelatnika

Živimo u izazovnim vremenima pa je teško predviđati koji bi se scenariji mogao dogoditi i hoće li ponovno doći do lockdowna, no ono što sigurno možemo reći, a imali smo prilike tomu i svjedočiti, jest da kultura uvijek nađe svoj put do publike pa makar i putem digitalnih platformi”, riječi su Milane Vuković Runjić, pročelnice Gradskog ureda za kulturu koja je za Zagreb News ispričala na koji način se pandemija odrazila na stanje u kulturi glavnog grada, kulturne djelatnike te o brojnim drugim projektima u nadležnosti njezina ureda.

Podsjetila je da je krajem rujna otvoren novi prostor muzejske čuvaonice Hrvatskog prirodoslovnog muzeja u Novom Petruševcu koja se proteže na gotovo 2000 četvornih metara i u kojoj će se pohraniti više od 1,5 milijuna predmeta. Smatra kako se radi o iznimno važnom prostoru za muzejsku djelatnost i općenito muzeje u gradu Zagrebu. “Kao što je poznato, ne samo kada je riječ o postpotresnom razdoblju u kojem zagrebački muzeji imaju povećanu potrebu za čuvaonicom, pitanje osiguravanja prostora za čuvanje muzejske građe jedno je od naših najvažnijih zadaća. Naime, čuvanje građe nije samo zagrebački ili hrvatski problem, već i svjetski s obzirom na to da muzeji gotovo svakodnevno zaprimaju građu”, ispričala je pročelnica i dodala kako je ovaj problem kod zagrebačkih muzeja osobito izražen jer je većina muzeja smještena u adaptiranim i preuređenim prostorima i objektima povijesnih zgrada u statusu zaštićenog kulturnog dobra. Ti prostori, smatra, iako pridonose atraktivnosti kulturne ponude i očuvanju tih objekata, nisu namjenski građeni za muzeje te u cijelosti ne zadovoljavaju potrebe suvremene muzejske prezentacije i čuvanja građe te traže dodatna sredstva za njihovo održavanje i zaštitu.

Nada se da će i brojni drugi zagrebački muzeji dobit svoje čuvaonice. Tako bi Muzej za umjetnost i obrt i Hrvatski školski muzej i Muzej grada Zagreba trebali dobiti svoje čuvaonice na Zagrebačkom velesajmu. Spomenula je i Etnografski muzej koji je na javnom pozivu za sufinanciranje  EU-a dobio sredstva za rekonstrukciju zgrade u Kačićevoj ulici koja će po završetku radova imati, između ostalog, i funkciju čuvaonice muzeja. “Pokrenuli smo aktivnosti za izgradnju zajedničke čuvaonice muzejske građe od preko 30.000 kvadratnih metara, gdje će se omogućiti čuvanje građe po najsuvremenijim standardima za sve muzeje kojima je osnivač Grad Zagreb. Takav objekt ne bi bio samo puka čuvaonica, već i polivalentna kulturna institucija s prostorima za konzervatorsko-restauratorske radove, istraživanje, studijski rad, predavanja, kao i izlaganje građe koju zbog gabarita dosad nije bilo moguće izložiti. I taj projekt planiramo realizirati uz pomoć sredstava iz EU-a”, objasnila je Milana Vuković Runjić za Zagreb News.

Do 19. listopada bio je aktivan i Poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi Grada Zagreba za 2021. godinu koji ove godine, uzimajući u obzir pandemiju koronavirusa, imao neke novosti. Tako je uz prijavu bilo poželjno predložiti i alternativne mogućnosti održavanja programa, planirati veći broj programskih aktivnosti manjeg formata ili u slučaju muzejske i likovne djelatnosti manji broj projekata koji će se realizirati tijekom dužeg razdoblja. Pročelnica je rekla kako je do ove promjene došlo kako bi se pomoglo nezavisnim umjetnicima koji su živjeli od svojih nastupa i izložbi. “Upravo smo s njima najviše komunicirali te smo, i mnogo prije zaključka Gradske skupštine o besplatnom ustupanju prostora naših ustanova nezavisnoj sceni, razradili model međusobne suradnje, kako naših ustanova međusobno – jer neke su od njih teže stradale u potresu od drugih, tako i naših ustanova i nezavisne scene. Do sada je ostvareno više od stotinu takvih suradnji u kojima su se vrata naših centara, kazališta, muzeja, dvorana širom otvorila nezavisnim umjetnicima. Učinilo smo velike napore da se kulturna događanja ipak održe i nastave. Maksimalno smo izašli u susret svim akterima kulturne scene tako da smo individualno pristupili svakom korisniku i njihovom problemu te u najvećoj mjeri odobravali promjene rokova izvršenja programa kao i prenamjene programa koji se nisu mogli održati na način na koji su bili prijavljeni”, rekla je Milana Vuković Runjić i dodala kako su poticali i online projekte za koje je bio raspisan poseban natječaj.

Na kraju se osvrnula na sanaciju šteta nastalu na kulturnim objektima nakon potresa u ožujku. Istaknula je kako se u objektima koja su imali manja oštećenja ustanove rade, a sanacija se organizira u trenucima kada ne utječe na odvijanje programa. “Tako je nakon sanacije s radom počelo Zagrebačko gradsko kazalište Komedija, a do kraja ove godine bit će sanirana i oštećenja uzrokovana potresom u Gradskom dramskom kazalištu Gavella. U Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog saniraju se oštećenja u velikoj dvorani koja bi za publiku trebala biti spremna početkom studenoga. Muzeji su jače stradali u potresu i za sanaciju tih zgrada je potrebno više vremena. Arheološki muzej završio je prvu fazu sanacije svoje zgrade. Muzej za umjetnost i obrt uspijeva uz sanaciju svoje zgrade pripremati izložbe u dijelu koji je ostao neoštećen. Hrvatski prirodoslovni muzej javio se na Javni poziv za sufinanciranje EU-a te se očekuje pozitivan ishod javnog poziva i nakon potpisivanja ugovora o sufinanciranju početak radova na rekonstrukciji zgrade koja je jako oštećena u potresu”, zaključila je Milana Vuković Runjić.