ČEDOMIL GROS I SVEBOR VIDMAR

Obljetničkih 50 godina Galerije Vladimir Filakovac

Pod naslovom “Izbor iz fundusa – 50 godina kontinuiteta“, u zagrebačkoj galeriji Vladimir Filakovac, koja se nalazi u sklopu Centra za kulturu Dubrava, postavljena je izložba najznačajnijih umjetnika koji su do sada izlagali u toj galeriji. U kritičkom izboru voditelja galerije Svebora Vidmara koji je simbolično sveden na 50 ključnih imena i djela u postavu su prezentirani brojni hrvatski slikari, grafičari i nekolicina kipara kojima je galerija bila početni izlagački prostor na početku karijere ili su joj se vraćali tijekom stvaralaštva kao već afirmirani umjetnici.

Naime, neka nas ne zavara kako se radi o galeriji na kraju grada; popis imena koja su izlagala u galeriji Vladimir Filakovac zaista je impozantan: od Ane Barbić Katičić, Ibrahima Bedija, Vladimira Blažanovića, Želimira Borića, Jagora Bučana, Daniela Butale, Borisa Demura, Maje Dolenčić-Malešević, Petra Dolića, Sebastijana Dračića, Ljerke Filakovac, Vere Fischer, Vinka Fištera, Igora Gustinija, Tee Hatadi, Nikoline Ivezić, Dragutina Juraka, Nives Kavurić Kurtović, Melinde Kostelac, Ivana Kožarića, Antuna Krešića, Vatroslava Kuliša, Ivana Lackovića Croate, Milene Lah, Ivana Lesiaka, Tihomira Lončara, Jelene Lovrec, Ivana Lovrenčića, Velibora Mačukatina starijeg, Vlade Marteka, Duje Medića, Bane Milenkovića, Marcele Munger, Ivane Ožetski, Zdravka Pala, Pavla Pavlovića, Ratka Petrića, Mirka Rafaja, Branke Riđički, Hanibala Salvara, Zlatka Sirotića, Ljubomira Stahova, Vesne Šantak, Duška Šibla, Miroslava Šuteja, Nenada Voriha, Mije Vučić, Marka Zemana, do Nade Žiljak i Vilka Žiljka. Galerija je započela s radom organiziravši prvu samostalnu izložbu crteža Nives Kavurić-Kurtović. Prostor Galerije osmislili su arhitekti Antoaneta Pasinović i Grujo Golijanin. Galerija je u početku nosila ime Galerija mladih, djelujući u sklopu Narodnog sveučilišta Otokar Keršovani u Cerskoj ulici 1. Njezin umjetnički voditelj bio je Josip Škunca, novinar Vjesnika, dok je voditelj Galerije bio Vladko Perović, zadužen za organizacijska i tehnička pitanja. Naziv Galerija mladih trebao je asocirati da kvalitetna umjetnost ne poznaje dobne granice. To je i istaknuto drugom izložbom glasovitog crtača Ivana Lovrenčića. No ubrzo Galerija mladih mijenja naziv zbog političkih pritisaka u Galerija Dubrava. Ostat će i nadalje zagovornik pluralističkih likovnih izraza na tadašnjoj sceni i snažan promicatelj duhovnih vrednota. Bez obzira o kojem se mediju radilo, crtežu, slici, skulpturi, keramici, fotografiji, uvijek se primarno tražila kvaliteta i autentični stil autora.

Za vizualni identitet kataloga u početku je bio zadužen Zdravko Tišljar, zatim posao preuzima akademski kipar Ratko Petrić koji je osmislio logotip Galerije Dubrava i svojom otkačenom tipografijom naslovnica kataloga osigurao prepoznatljiv vizualni identitet. Godine 1975. dolazi do proširenja zgrade Sveučilišta, čime se Galerija iz prizemlja seli na kat, dobivši svoj stalni izložbeni prostor. Taj je događaj proslavljen otvorenjem samostalne izložbe novih ‘’Mobilnih kolaža’’ Miroslava Šuteja. Treba podsjetiti da je Šutej 1969. prvi put izložio “Mobilne kolaže” upravo u Galeriji mladih, radi kojih će kasnije dobiti mnoga domaća i međunarodna priznanja i nagrade. Koliko je akademski grafičar Miroslav Šutej bio vezan za Dubravu svjedoči podatak da je Galerija proslavila 10. godišnjicu postojanja njegovom samostalnom izložbom, uz 60 crteža pod nazivom “Ruke”. Tijekom 70-ih bile su zamijećene samostalne izložbe Ive Friščića, Vinka Fištera, Ratka Petrića, Vilka Žiljka, Eugena Kokota, Mire Vuce, Mangelosa – koji je za svog života samo nekoliko puta samostalno izlagao – Ljubomira Stahova, Ivice Šiška, Marcele Munger i Marijane Muljević.

Galerija Dubrava mijenja ime 15. prosinca 2003. u Galerija Vladimir Filakovac, na prijedlog likovnog kritičara Milana Bešlića. Nazvana je po našem vrsnom animalistu, rođenom 1892. u Slavonskom Brodu, koji je veći dio života proveo nedaleko Kulturnog centra, u Osječkoj ulici 59. Logotip Galerije, pozivnicu i katalog osmislio je tad već akademik Miroslav Šutej.

Do sada je ostvareno 475 samostalnih izložbi iz redovnog programa Galerije. Zahvaljujući kontinuitetu i održavanju visoke kvalitete likovnih programa, Galerija uživa trajnu financijsku potporu Grada Zagreba i Ministarstva kulture. Niz godina Galerija je bila uvrštena na popis priznatih izložbenih prostora Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. U proteklih 50 godina prikupljen je vrijedan fundus umjetnina, što je vidljivo i na ovoj jubilarnoj izložbi, gdje je izložen tek manji dio tih vrijednih djela koje živo svjedoče o trendovima i estetici prošlih desetljeća koji su utjecali na razvoj svih vrsta umjetnosti.

Galerija, koju od 2006. vodi profesor likovne kulture Svebor Vidmar, kroz nekoliko godina pripremila je i provela pojedine likovne intervencije i akcije u urbanom prostoru Dubrave. Tiskala je grafičke mape te organizirala likovne tribine i predavanja, likovne radionice i tečajeve različitog karaktera, namijenjene svim dobnim skupinama, a vodili su ih naši poznati umjetnici. Uz Galeriju Vladimir Filakovac postoje još dva izložbena prostora: Fotogalerija Dubrava, u kojoj je od 2012. priređeno više od pedesetak fotografskih izložbi, dok predvorje Kulturnog centra od 2018. nosi ime Galerija Kontrast, primjerena predškolcima, osnovnoškolcima, srednjoškolcima, ilustratorima, karikaturistima te samoukim, primijenjenim i akademskim autorima koji njeguju više tradicionalni pristup umjetnosti.

Komentiraj