OBERSNEL: ‘SDP je dokazao odgovornost jer smo zbog javnog interesa prevladali osobne animozitete’

Gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel komentira pobjedu Zorana Milanovića na predsjedničkim izborima te otkriva je li Rijeka spremna za projekt Europske prijestolnice kulture koji službeno počinje 1. veljače

Svečanim otvorenjem u „luci različitosti“ 1. veljače u Rijeci će započeti jednogodišnji projekt Europske prijestolnice kulture, na čijem je čelu direktorica Emina Višnić. Slučajno ili ne, dogodilo se da se u istoj godini preklope prvo hrvatsko predsjedanje Europskim vijećem i prvi put da neki hrvatski grad nosi prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture. Iako se ponekad čini da vlada Andreja Plenkovića ne ulaže dovoljno u međunarodnu promociju grada u kojem je na vlasti SDP, prošloga tjedna Rijeka je, prema portalu Travel+Leisure, uvrštena među 20 vodećih svjetskih turističkih odredišta i tijekom 2020. očekuje rekordna četiri milijuna turista.

I sve to nakon predsjedničkih izbora u kojima je dugogodišnji riječki gradonačelnik Vojko Obersnel potporu davao kandidatu SDP-a Zoranu Milanoviću. Po struci magistar znanosti medicinske genetike, karijeru je započeo na Medicinskom fakultetu u Rijeci, gdje je bio asistent. Član je SDP-a od 1990., a od 1997. do 2000. bio je član Poglavarstva Grada Rijeke i pročelnik Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb te koordinator projekta Rijeka – zdravi grad. Gradonačelnikom Rijeke prvi put je postao 2000. godine, a od tada je na tu funkciju biran pet puta. Izbori 2017. na kojima je s 56 posto glasova uvjerljivo pobijedio protukandidata Hrvoja Burića, bili su mu i posljednji. Naime, kako je najavio, po isteku ovog mandata više se neće kandidirati.

Nakon izborne noći tjednik Nacional razgovarao je s Vojkom Obersnelom o rezultatima izbora, posljedicama koje će oni imati za SDP, kao i o projektu Rijeka – Europska prijestolnica kulture.

NACIONAL: Kako komentirate rezultate predsjedničkih izbora? 

Iskreno, vjerovao sam u Zoranovu pobjedu, ali nisam očekivao da će ići tako glatko i s tako uvjerljivom prednošću. To mi je izuzetno drago jer je to ipak pokazatelj da građanska Hrvatska postoji, da se trgnula i pokazala svoju snagu. U svom govoru, koji je bio i emotivan, Zoran je pozvao na zajedništvo u različitosti i mislim da je to jako bitno. Pravi državnički govor očekujem na inauguraciji.

NACIONAL: Glasali su mnogi koji možda i ne bi izašli na izbore. Je li se opet glasalo protiv Kolinde i HDZ-a, a ne za Milanovića? Odnosno, je li se biralo manje zlo?

Teško mi je to reći. Vjerojatno je bilo onih koji su glasali za Zorana iako mu nisu oprostili neke greške iz vremena dok je bio premijer. Ipak, mislim da je većina glasala zbog razlike u sadržaju njegovih poruka i poruka dosadašnje predsjednice, odnosno da su građani uglavnom glasali zato što vjeruju u promjene, i to ne samo kroz predsjedničke, već i parlamentarne izbore.

‘Ovo je sigurno veliki poticaj za SDP, ali i za sve stranke koje su podržavale Zorana. Naravno, sada je velika odgovornost na vodstvu SDP-a, koje politikama SDP-a morati dati novi sadržaj’

NACIONAL: Davor Bernardić ukrao je Milanoviću prvih 11 minuta slave. Što će ovakav rezultat značiti za SDP, a što za buduće parlamentarne izbore? Ima li vodstvo SDP-a snage za pobjedu?

Ovo je sigurno veliki poticaj za SDP, ali i za sve stranke koje su podržavale Zorana, čime je potvrđen veliki koalicijski potencijal. Naravno, sada je velika odgovornost na vodstvu SDP-a, koje politikama SDP-a morati dati novi sadržaj.

NACIONAL: Hoće li u svojoj kohabitaciji Plenković i Milanović uspjeti svladati svoje taštine i zajednički raditi na planu vanjske politike, sigurnosnih službi, vojske?

Morat će pokazati odgovornost i prijeći preko, kako ste rekli, svojih taština, zbog normalnog funkcioniranja države. Predsjednička funkcija nije osobito važna, ali može biti važna u stvaranju političke atmosfere i sustava vrijednosti, ako predsjednik ima stav. Dosadašnja predsjednica na žalost, stav nije imala ili ga je izgubila dolaskom HDZ-a na vlast.

NACIONAL: Pobjeda Zorana Milanovića vjerojatno će značiti veliki vjetar u leđa SDP-u. Ima li šanse za okupljanje manjih lijevih stranaka i stranaka centra za zajednički izlazak na parlamentarne izbore, o kojem je puno govorio Mirando Mrsić? Možete li zamisliti Davora Bernardića kao premijera? 

Mislim da je pitanje o budućem premijeru malo preuranjeno i svakako ne bih na njega želi paušalno odgovoriti. Što se tiče okupljanja, jasno je da je jedini mogući ključ uspjeha stvaranje široke koalicije, bez koje se ne može postići neki značajan rezultat protiv HDZ-a i desnice. No čak i u takvoj priči mislim da će budući parlamentarni izbori završiti tako da će biti jako teško konstituirati stabilnu vlast.

NACIONAL: Je li Zoranu Milanoviću naštetilo agresivno ponašanje u prvom televizijskom sučeljavanju i koliko je time poništio sve što je radio u kampanji, nastojeći dokazati kako se promijenio i kako želi okupljati Hrvatsku? Predsjednica je na sučeljavanjima bila smirena i za televiziju je ostavljala bolji dojam.

Naravno da je karakter teško mijenjati ili glumiti nešto što nisi. Slažem se da bi bilo bolje da je u prvom sučeljavanju bio manje agresivan, jer u biti za to nije imao razloga, s obzirom na prednost koju je imao. Ali ako se analizira sadržaj poruka koje su izrečene, mislim da se to ne može uspoređivati. Milanovićevi odgovori bili supuno konkretniji i odavali su jednu ozbiljnost koja je za funkciju predsjednika potrebna. Za razliku od njega, Kolinda Grabar-Kitarović ponavljala je pet naučenih fraza. No mislim da je veliki dio birača odlučio za koga će glasati davno prije televizijskih sučeljavanja. Ne mislim da su ona bitno utjecala na odluku onih koji su izašli na izbore.

NACIONAL: Koliko je cijeli SDP iskreno stao iza Zorana Milanovića? Ta stranačka mašinerija nije bila pretjerano vidljiva u kampanji, a za gospodina Komadinu i dio riječkog kruga oko njega znamo da su svojevremeno bili u sukobu s Milanovićem? 

Mislim da je SDP još jednom dokazao svoju odgovornost i kao i u kampanji za Europski parlament, uspio prevladati neke naše unutarstranačke razlike u promišljanju. Te razlike, naravno, i dalje postoje, no mislim da je angažman stranke bio dokaz zrelosti i sposobnosti da se zajednički radi za više ciljeve. Pokazali smo da možemo prijeći preko osobnih animoziteta i neslaganja kada su u pitanju opće dobro i javni interes. A izbor predsjednika građanske orijentacije nesumnjivo je opći javni interes.

NACIONAL: U Istri, Rijeci, Zagrebu i sjeverozapadnoj Hrvatskoj Milanović uvjerljivo pobjeđuje. Očito se radi o podjeli na dvije Hrvatske, urbanu i ruralnu, istok i jug s jedne strane i zapad i sjeverozapad s druge. Može li figura predsjednika utjecati na okupljanje oko nekih zajedničkih vrijednosti, na koje je stalno pozivala Kolinda?

Rijeka i Riječani očito su opet prepoznali Zorana kao predstavnika građanske, tolerantne i otvorene Hrvatske i zato i dobiva tako visok postotak podrške, kao i u Istri i u Zagrebu, pa i nekim urbanim sredinama na istoku i jugu, gdje to možda ne bismo očekivali. Ta podjela na dvije Hrvatske postoji već dugo, to nije od jučer. Sjeverozapad, Istra, Zagreb uvijek glasaju za građansku opciju koja ne mora bezuvjetno biti lijeva. Ostatak Hrvatske očito je sklon jednom konzervativnom duhu, koji je dominantan, uz iznimke velikih gradova. Pokušaj ujedinjavanja oko nekih temeljnih zajedničkih vrijednosti trebao bi biti zadaća svake politike, ali politika sama ne može to postići. To se ne može promijeniti ni angažmanom jedne osobe, niti u kratkom razdoblju. Na formiranje građanske svijesti utječe se prije svega kroz sustav obrazovanja i zato smo mi u Rijeci među prvima uveli građanski odgoj. Ali trebat će nekih petnaestak godina da stasa neka nova generacija birača, odgajana uz građanske vrijednosti. Taj model koji smo mi pokrenuli prihvatili su u Istri, Zagorju, Sisku, djelomično u Međimurju. Dakle, dugoročna promjena može se postići isključivo promjenom obrazovnog sustava koji će biti primjenjivan na području cijele Republike Hrvatske i promovirati neke druge, prije svega civilizacijske i europske vrijednosti.

‘Izjava o NK Rijeci dijelom je sigurno naštetila predsjednici, ali mislim da joj je puno više naštetilo konstantno mijenjanje stavova o nekim važnim ideološkim, pa i temeljnim pitanjima kao što je antifašizam’

NACIONAL: Iako je predsjednica igrala na lokalpatriotizam i dolazila u Rijeku kao u svoj rodni grad, to nije pozitivno utjecalo na rezultat. Koliko su joj odmogle izjave o NK Rijeci kao rezervi za Zvezdu i Partizan? 

Riječani su uvijek znali odabrati opciju za koju treba glasati i njen loš rezultat nije iznenađenje. Iza Zorana su u Rijeci stali i SDP i još sedam, osam lokalnih stranaka. Izjava o NK Rijeci dijelom je sigurno naštetila predsjednici, ali mislim da joj je puno više naštetilo konstantno mijenjanje stavova o nekim važnim ideološkim, pa i temeljnim pitanjima kao što je antifašizam. Ne može „za dom spremni“ biti malo drevni hrvatski pozdrav, a malo ustaški poklič.

NACIONAL: Zanimljivo je kako su u HDZ-u, pa i među Suverenistima, svi antifašisti kad, na primjer, Antonio Tajani, bivši predsjednik Europskog parlamenta, pozdravlja talijansku Istru i Dalmaciju ili kad podižu spomenik Gabrieleu D’Annunziju u Trstu i provociraju fašističkim zastavama po Rijeci. Koliko je to licemjerno?

Dijelom ste u pravu, u smislu licemjerstva. S druge strane, ne treba zaboraviti da smo mi u Rijeci oštro reagirali i da je naša reakcija doista bila iskrena, zato što su naši roditelji i bake i djedovi proživjeli to razdoblje i jako dobro znamo što su Rijeka i Istra prolazile pod vlašću fašističke Italije od 20-ih godina do kapitulacije Mussolinija. Ovi drugi reagirali su zbog nacionalnog naboja i činjenice da im je bilo oportuno reagirati, jer su tako pokazali da štite nacionalne interese i teritorij. Iako je doista zanimljivo kako to da su Talijani fašisti, a ustaše nisu. Pri tome je Ante Pavelić, koji je prodao veći dio Dalmacije istim tim Talijanima, prema njihovu tumačenju povijesti, pozitivac.

NACIONAL: Tijekom kampanje predsjednica je cijelo vrijeme optuživala Zorana Milanovića i SDP da dijele Hrvatsku na mi i oni. Kako to komentirate? 

Da se ne vraćamo predaleko unatrag i ne pričamo o predsjedničinu posjetu Argentini, kada je o odbjeglim ustašama govorila kao o Hrvatima koji su tamo našli svoju oazu slobode i tako dijelila hrvatsku prošlost, vratimo se kampanji, u kojoj je Kolinda Grabar-Kitarović rekla da je prava Hrvatska ona koja za nju glasa. Dakle, ona koja za nju ne glasa je kriva Hrvatska. Postoji li rečenica koja može zornije ukazivati na podjelu od te? Usuditi se reći da je jedino glas za nju – glas za pravu Hrvatsku, direktni je poziv na podjelu. Mi se ne moramo slagati ni politički ni ideološki, ali su valjda i građani drugačijeg svjetonazora i stavova također pravi hrvatski građani. Ili nisu? Ili su pogrešni građani? U tom kontekstu nema prave i neprave Hrvatske.

NACIONAL: Čini se da Milanović nije dovoljno poentirao, podsjećajući je na sve njene postupke, kao i postupke HDZ-a kojima još od 2013. i dviju kolona – vukovarske i nevukovarske Hrvatske, dijele društvo i da je tu predsjednica uspješno zamijenila teze ?

Što se tiče zamjena teza, slažem se da to također uspješno rade. Već godinama svjedočimo HDZ-ovu svojatanju Domovinskog rata, kao i svojatanju domoljublja. Te teze ne hvataju se u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, ali se očito uspješno promoviraju u onom drugom. Predsjednica je čak izjavila da je Vlada Ive Sanadera, upravo osuđenog na šest godina zatvora zbog korupcije, bila najbolja u povijesti. Vjerojatno je to rekla zato što je i bila dio njegove prve vlade, ali jasno je da su te teze naprosto smiješne. A onda je optužila Zorana i SDP za privatizacijsku pljačku, koja je provedena 90-ih, za vladavine HDZ-a. Kao da građani pate od kolektivne amnezije i ne znaju da je upravo HDZ proveo 90 posto te privatizacije, a ideju o 200 bogatih obitelji lansirao Franjo Tuđman.

NACIONAL: SDP je na vlasti u Rijeci otkad je nove hrvatske države. Koliko ste dosadili biračima? Jača li desna opcija i je li došao kritični trenutak da na sljedećim lokalnim izborima dođe do preokreta? 

Ne bih rekao da u Rijeci jača desna opcija jer HDZ i njemu bliske stranke imaju uvijek sličan rezultat na izborima, koji obično ovisi o stanju u državi. No on se kreće između 15 i 22 posto. Naravno da uvijek ima nezadovoljnih, ali oni češće glasaju za nove, protestne stranke koje su se pojavljivale, poput Laburista, Mosta, Živog zida i slično. No one obično igraju samo u jednom izbornom ciklusu iako sigurno utječu na političku scenu u Rijeci. Mi time ipak plaćamo ceh sustavu obrazovanja u kojem generacije u posljednja dva i pol desetljeća nisu učile o odgovornom građanstvu i temeljnim ljudskim i civilizacijskim vrijednostima poput antifašizma, tolerancije i slično. Zato mladi ljudi dominantno daju glas protestnim strankama koje ne nude ništa osim ispraznih riječi.

NACIONAL: Čuli smo dosta prigovora građana da se u Rijeci ne ulaže dovoljno u infrastrukturu i kulturne objekte. Kako to komentirate?

Prije svega, nije istinita teza koja se stalno nameće, da SDP-ova vlada nije dovoljno ulagala u Rijeku. Podsjetio bih na to da je najveći dio projekata od nacionalne važnosti koji se u Rijeci realizirao, započet upravo za SDP-ove vlasti. Najprije Račanove, a onda i Milanovićeve. Recimo, ulaganje u riječku zaobilaznicu dogovoreno je u doba Ivice Račana, a realizirano tijekom vlade HDZ-a. Ista priča je i s riječkim sveučilištem – Račanova vlada prepustila je Gradu zemljište bivše vojarne, a mi smo ga onda dali Sveučilištu da gradi kampus. Priča se i sad ponavlja – većina projekata, od nizinske pruge, lučke infrastrukture do novca iz fondova EU-a, datira iz vremena Milanovićeve vlade, a realizacija će se dogoditi u vrijeme Plenkovića. Što se tiče sporta i kulture, volio bih da mi pokažete grad u Hrvatskoj, osim Zagreba čiji budžet je nama nedostižan, da toliko ulaže kao Rijeka. Po postotku iz proračuna smo sigurno prvi iza Zagreba. Sami smo izgradili kompletnu sportsku infrastrukturu – od bazena, preko sportske i atletske dvorane do Astronomskog centra. A isto je i s ulaganjima u kulturu.

NACIONAL: Ali čak je i Rade Šerbedžija napustio svoju umjetničku školu na riječkom sveučilištu jer se godinama ne gradi neko novo kazalište u kojem bi mladi glumci mogli igrati.

Rade Šerbedžija došao je u Rijeku na poziv tadašnjeg rektora i mene i dobio je sve što smo mu mogli dati – od zvanja profesora do katedre, što je, naravno, zaslužio. Žao mi je da to što je on htio – a to su nova kazališta za vrijeme Europske prijestolnice kulture – nije i naš zajednički prioritet. To je tema o kojoj možemo razmišljati, no mi smo definirali neke druge prioritete prema svojim razvojnim planovima. Mogu reći da studij koji je Rade osnovao i dalje funkcionira, dolaze novi studenti i predavači i nije se dogodilo ništa dramatično. Žao mi je što je Rade otišao, ali to je bila njegova odluka.

NACIONAL: Prvog veljače svečano se otvara Europska prijestolnica kulture. Puno se pisalo o tome kako Rijeka neće biti spremna. Titov brod „Galeb“ sigurno neće biti gotov, što je s ostalim objektima? 

Sve što je planirano, bit će spremno. Program je gotov, bit će preko 600 različitih kulturnih događaja – od nastupa međunarodno relevantnih umjetnika, u smislu izložbi, koncerata, kazališta, opera, do lokalne alternativne scene. Naime, Europska prijestolnica kulture ne predstavlja samo institucionalnu umjetnost i zato smo željeli pružiti priliku građanima, udrugama, kao i manjim gradovima oko Rijeke da u tome sudjeluju. Od infrastrukture bit će sve gotovo dinamikom kojom smo planirali. Novi Muzej suvremene i moderne umjetnosti u novom je prostoru od 2017. godine, u ožujku će biti otvoren Muzej grada u obnovljenoj zgradi Šećerane, odnosno u bivšoj tvornici „Rikard Benčić“, sredinom godine otvara se Dječja kuća, dok se krajem godine ili početkom 2021. otvara nova Gradska knjižnica. A „Galeb“ će malo kasniti i vjerujem da će biti u funkciji početkom sljedeće godine.

‘Od početka imamo izvrsnu suradnju s ministricom Obuljen i Ministarstvom kulture, ali i sa svim ostalim ministarstvima koja su uključena u financiranje. Oni na vrijeme ispunjavaju svoje obveze’

NACIONAL: U Gradu je bio veliki otpor njegovoj obnovi…

Da, nažalost, da nije bilo tog protivljenja u Gradskom vijeću, koje se temelji prije svega na ideološkim razlozima, uspjeli bismo ga realizirati i ranije. Ali izgubili smo više od šest mjeseci dok nismo dobili pozitivnu odluku. Obnova će biti 50 posto financirana putem fondova EU-a i taj novac je osiguran, kao i za upravnu zgradu već spomenute Šećerane u koju ulazi Muzej grada Rijeke. Galeb ima svoju povijesnu važnost, bez obzira na to hoće li biti u funkciji 2020. ili godinu kasnije. Usporedbe radi, Marseille koji je bio europska prijestolnica kulture, a složit ćete se da je daleko veći grad od Rijeke, kao što je i Francuska veća i bogatija od Hrvatske, svoj glavni objekt – Muzej mora – otvorio je krajem godine u kojoj je predsjedao. Bilo je i gradova koji uopće nisu ulagali u infrastrukturu, poput Galwaya u Irskoj, koji je partner Rijeci kao Europska prijestolnica kulture. Oni će u sljedećih deset godina izgraditi neke objekte. A Rijeka će investicije vrijedne gotovo 300 milijuna kuna realizirati kroz jednu godinu.

NACIONAL: Imali ste problema s čelnim ljudima tog velikog projekta – Slaven Tolj se razbolio, Oliver Frljić otišao, ostala je Emina Višnić kao direktorica projekta. Koliko je to utjecalo na dinamiku priprema? 

To je projekt u koji je uključeno puno ljudi i logično je da je dolazilo do određenih promjena. Slaven se, nažalost, razbolio, ali ne toliko da ne sudjeluje u osmišljavanju projekta. On ne sudjeluje operativno na dnevnoj bazi, ali sudjeluje u donošenju strateških odluka. To mi je jako drago jer su nam njegove lucidnost i kreativnost izuzetno važne. Oliver Frljić je otišao prije svega iz osobnih razloga, ali i nerazumijevanja između dijela ljudi koji su sudjelovali u realizaciji programa, no ništa se nije spektakularno dogodilo.

NACIONAL: Čule su se kritike da je tihi rat između Županije i Grada Rijeke, odnosno između vas i Zlatka Komadine, a obojica ste iz SDP-a, dosta štetio projektu Europske prijestolnice kulture.

Sukobi između županije i glavnog grada županije uvijek postoje. Nema županije u Hrvatskoj u kojoj nema takve situacije. Tako, naravno, postoje neka različita razmišljanja između mene i gospodina Komadine. Ali mislim da smo uvijek uspijevali naći zajedničko rješenje pa je tako Županija nama jedan od ključnih partnera u realizaciji ovog projekta, koji se djelomično realizira i na širem području Rijeke. Dakle – i na otocima, i na području Liburnije i Gorskog Kotara. Činjenica je da je Županija malo iskočila iz dogovorenog financijskog okvira i osigurala nešto manje novca od planiranog. Međutim, unatoč tome nismo odustali od tih projekata i oni će biti realizirani.

NACIONAL: Kakva je suradnja s Ministarstvom kulture? Naime, Zlatko Hasanbegović kao ministar potpuno vas je ignorirao. Sabotira li vas HDZ-ova vlada?

Ne. Ali to možemo zahvaliti sretnoj okolnosti da se raspala Oreškovićeva, bolje rečeno, Karamarkova vlada. Hasanbegović je kao ministar pokazao koliko mu je stalo do tog projekta tako što nije došao na proglašenje rezultata u Zagrebu – a birao se prvi hrvatski grad koji će dobiti titulu Europske prijestolnice kulture. Dolaskom nove ministrice sve se promijenilo i moram reći da od početka imamo izvrsnu suradnju i s Ministarstvom kulture i sa svim ostalim ministarstvima koja su uključena u financiranje. Oni na vrijeme ispunjavaju svoje obveze.

NACIONAL: Hrvatskom predsjedanju EU-om pridaje se veliki značaj, dok je EPK nekako ostao u sjeni. Zar ne biste trebali na tome surađivati s Vladom?

Dio aktivnosti koje se tiču predsjedanja događat će se u Rijeci – nakon otvorenja bit će konferencija ministara kulture jugoistočne Europe, kao i sastanak predsjedništva Odbora regija. No mi smo načelno dosta centralizirana zemlja, što nije krimen samo ove vlade, već i svih prethodnih. Svima je lakše organizirati međunarodne skupove u Zagrebu.

Komentiraj