Nova Uskokova meta – Kako je Kalmeta namještao poslove Fimi-mediji

Autor:

02.12.2016., Zadar - Gradonacelnik grada Zadra Bozidar Kalmeta u setnji gradom.
Photo: Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Objavljeno u Nacionalu br. 809, 2011-05-17

Josip Sapunar, bivši član Uprave HAC-a, u dva iskaza koja je dao Uskoku prokazao je ministra Božidara Kalmetu kao ključnog koordinatora korupcijskih poslova između te državne kompanije i Fimi-Medije

Nacional posjeduje dokument koji dokazuje da je Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture, najvažnija osoba u aferi Fimi-Media. Poput svojevrsnog advocatus diabolija, Kalmeta je organizirao inicijalne sastanke pripadnika Uprave Hrvatskih autocesta sa Sanaderovim neformalnim opunomoćenicima Mladenom Barišićem i Mariom Zubovićem, brižno pazio da se državni novac slijeva u Fimi-Mediju, a odatle u HDZ i, u krajnjoj liniji, znao sve što se događalo u aferi zbog koje bi Ivo Sanader mogao završiti na višegodišnjoj robiji. To se može zaključiti kada se pročita desetak stranica svjedočenja Josipa Sapunara, nekadašnjeg člana Uprave HAC-a, koji je dva dana davao iskaze u Uskokovu sjedištu u Zagrebu. Sapunarovo svjedočanstvo teško optužuje Kalmetu, Barišića, Zubovića, Nevenku Jurak i neke druge, ali ono nalikuje na scenarij za kriminalistički film o hobotnici koja se proširila do vrha vlasti.

To je svjedočanstvo koje, koliko god ružno zvuči, pokazuje kako je sve donedavno Hrvatskom vladala politička mafija, koja je bila izabrana na slobodnim i višestranačkim izborima. Josip Sapunar je u listopadu 2001. postao član Uprave HAC-a zadužen za financije i na samom početku iskaza u Uskoku, danom prošle jeseni, priznao je kako je imao kontakte s Fimi-Medijom. Već na početku izjave, Sapunar je eksplicitno prokazao ministra Kalmetu:

“Također moram kazati da Uprava HAC-a nije imala puno prostora za odlučivanje u angažiranju Fimi-Medije. Fimi-Media se morala angažirati, to su nam nametnuli, i to ministar Božidar Kalmeta i Mladen Barišić. Naime negdje krajem 2005. ministar Kalmeta osobno mi je rekao da primim k sebi u prostorije HAC-a Nevenku Jurak.

Ja tada nisam znao tko je Nevenka Jurak, ali sam znao da to moram učiniti, s obzirom na način na koji mi je to rečeno.” Potom je opisao sastanak s Nevenkom Jurak, koja je rekla da će Fimi-Media ubuduće tiskati HAC-ova godišnja izvješća, ali i nabavljati novogodišnje darove i torte. Sapunar je i tu optužio Kalmetu: “Ministar Kalmeta mi je u našem osobnom kontaktu koji je uslijedio nakon tog sastanka s Nevenkom Jurak rekao da moramo angažirati Fimi-Mediju za bilo kakav posao, pa smo putem narudžbenice naručili 50 komada torti pod nazivom Croatera. Znam da je tu narudžbenicu potpisao Mario Crnjak (tadašnji predsjednik Uprave HAC-a, op.a.).” Božidar Kalmeta je početkom 2006. Sapunara i člana Uprave Milivoja Mikulića pozvao na ručak u restoran Baltazar. U tom popularnom restoranu uslijedio je susret koji odlično opisuje kako je izgledala korupcijska hobotnica. Kada su Sapunar i Mikulić ušli u Baltazar, primijetili su da ih čekaju Kalmeta i Mladen Barišić. U iskazu za Uskok, Sapunar tvrdi da je Barišić bio jako ljut, i Kalmeta ga je pokušavao smiriti.

“Barišić je rekao da HAC mora raditi s Fimi-Medijom, da trebamo tražiti od HAC-ovih izvođača da i oni rade s Fimi-Medijom, te da HAC-ovi izvođači trebaju dati donacije za HDZ putem Fimi-Medije. Taj zadnji zahtjev obrazložio je činjenicom da se tako neće vidjeti tko je i koliko novca dao HDZ-u, jer se pripremao novi zakon o financiranju političkih stranaka, koji je točno određivao koliko se novca može dati. Cijelo to vrijeme vidjelo se da je ministar Kalmeta podređen Mladenu Barišiću”, svjedočio je Josip Sapunar. Nedugo zatim, Kalmeta je u svojem uredu organizirao sastanak sa Sapunarom, Crnjcem i Mikulićem i “na tom sastanku nam je naložio da moramo angažirati Fimi-Mediju na način na koji je to Barišić od nas tražio”, piše u iskazu koji posjeduje Uskok. Sapunarov iskaz u još jednom dijelu optužuje Kalmetu, zbog navodnog pokušaja pogodovanja Croatia osiguranju.

Tu je kao glavni lobist Croatije apostrofiran HDZ-ov zastupnik Mario Zubović, jedan od najbližih prijatelja Ive Sanadera. Kalmeta je pokušao zaštititi Zubovićeve poslovne interese, što je Sapunara navelo da izjavi za Uskok kako je “u kontaktima s ministrom Klametom zaključio da je on u podređenom položaju u odnosu na Marija Zubovića”. Sapunar se pune četiri godine, od 2005. do 2009., redovito sastajao s Barišićem, i to u njegovu uredu u Carinskoj upravi, a povremeno u Baltazaru. Barišić je u nekoliko situacija rekao da za sve što se radi preko Fimi-Medije, o tome zna glavni šef. “Ja sam znao da pod glavnim šefom misli na Ivu Sanadera”, glasi Sapunarovo priznanje istražiteljima.

Krajem 2006. u HAC-u je održan sastanak na kojem je dogovoreno da Fimi-Media obavlja poslove i za tvrtku Viadukt prilikom otvaranja dionice Županja – Lipovac, a kasnije je Nevenka Jurak dobila i poslove prilikom proglašenja tunela Brinje kao najsigurnijeg u Europi. Josip Sapunar se redovito sastajao i s Nevenkom Jurak, i dogovarao poslove za Fimi-Mediju, ali i osiguravao redoviti pritok novca u HDZ. Tako je osigurao i da varaždinska tvrtka Zagorje Tehnobeton preko Fimi-Medije transferira novac za Hrvatsku demokratsku zajednicu. Zanimljiv je i završni dio Sapunarova svjedočenja u kojem, kao da se radi o ispričnici, izjavljuje kako u ove četiri godine nije dobio ništa od Nevenke Jurak i Mladena Barišića, “osim jedne boce pića i male košarice slatkiša”. Ali kada je saznao da se priprema njegova smjena u HAC-u, Sapunar je odlučio zatražiti pomoć Marija Zubovića. Našli su se u zagrebačkoj podružnici HDZ-a u Gundulićevoj, i Zubović ga je poprilično žestoko izvrijeđao i otpustio. Onda je Sapunar otišao k Barišiću, koji ga je optužio da Radimiru Čačiću odaje informacije o poslovanju HAC-a. Sve u svemu, Sapunar je svoj iskaz za Uskok završio tvrdeći da je na sve bio prisiljen, nikada nije stekao nezakonitu imovinsku korist, a na kraju se našao i na svojevrsnoj crnoj listi. Iskaz Josipa Sapunara ključni je dokaz protiv barem trojice visokih dužnosnika HDZ-a: Božidara Kalmete, Mladena Barišića i Marija Zubovića. To je neizravno potvrdio i Uskok, koji je potkraj 2010. Sapunara pustio na slobodu, a potom je omogućeno da se vrati u HAC, kao savjetnik s plaćom od 15.000 kuna i nizom drugih privilegija. U predstojećem procesu Ivi Sanaderu, Josip Sapunar predstavlja prvi kotačić – onaj koji će posvjedočiti kako se novac slijevao Mladenu Barišiću i Nevenki Jurak, a oni će potvrditi da je iza svega stajao nekadašnji predsjednik hrvatske vlade.

Iz ovog rakursa jasno je zašto je Sapunar pušten na slobodu, ponovo živi lagodno i radi u HAC-u. Tužitelji su procijenili kako više vrijedi kao svjedok-pokajnik negoli kao još jedan na optuženičkoj listi. Sapunarovi iskazi, međutim, otvaraju novo političko pitanje, a to je sudbina ministra Božidara Kalmete. Uskokovi dokumenti nedvosmisleno atribuiraju Kalmetinu umiješanost u aferu Fimi-Media, i to od samog početka. Kalmeta je sudjelovao na nekoliko sastanaka s Barišićem, neke čak i organizirao, i nema nikakve sumnje da je bio važan dio korupcijske hobotnice. Sapunarov iskaz ga ne tereti za direktnu financijsku dobit (kao Barišića i Nevenku Jurak), no nevjerojatno je da se pravosuđe do sada nije koncentriralo na ministra prometa. U najmanju ruku, Kalmeta je morao biti ispitan, a možda i procesuiran. Ovako ispada da politika još uvijek utječe na rad pravosuđa, koje odbija otvoriti postupak protiv jednog od najvažnijih HDZ-ovih političara.

Istina je da Kalmeta ne spada među povjerljive suradnike premijerke Jadranke Kosor, ali i dalje ima velik utjecaj, posebno u Dalmaciji, i njegovu eliminaciju ne bi dobro primili birači vladajuće stranke. S druge strane, činjenica da nakon Sapunarova iskaza Božidar Kalmeta nije osumnjičen na žalost govori da se pravosuđe uglavnom koncentrira na nekadašnje Sanaderove ljude i šefove javnih tvrtki, koji nisu politički utjecajni. Izgleda da su u HDZ-u procijenili kako, nakon procesuiranja niza njihovih važnih ljudi od Ive Sanadera do Damira Polančeca, Berislava Rončevića i Mladena Barišića, stavljanje na listu i Božidara Kalmete bila bi odluka koja bi definitivno upropastila ionako slabe izglede da ostanu na vlasti. Pitanje je koliko dugo će politika spašavati Božidara Kalmetu. Promijeni li se na izborima vlast, Kalmeta bi mogao biti jedan od prvih na udaru.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.