Status kandidata za punopravno članstvo BiH je dobila prije godinu dana, a makar je izaslanstvo znalo kako nije ispunilo baš sve uvjete, vjerovalo se kako će se Bosni i Hercegovini i ovaj put progledati kroz prste već zbog globalnih političkih kretanja i rata u Ukrajini. Ali nakon samo nekoliko sati u Bruxellesu i sastanka s povjerenikom za proširenje Olivérom Várhelyiem je bilo jasno da od slavlja neće biti ništa.

Jer u nedavnom izvješću Europske komisije je konstatirano kako Bosna i Hercegovina nije ispunila 14 prioriteta iz preporuke i kako tu još ima posla za Sarajevo: „Želimo da se ponovo, recimo već u ožujku sastanemo i dođe do novog napretka i nadamo se kako će se tada moći započeti s pregovorima“, izjavio je Várhelyi. Jer nužne su nove reforme i ispunjavanja obaveza i tek tad će Europska komisija preporučiti Savjetu EU započeti pregovore o članstvu.

Među 14 zadaća za BiH je i usvajanje izuzetno bitnih zakona, poput onog o sprečavanju pranja novca ili o terorističkim aktivnostima, nedostaje i primjeren zakon o sudovima, ali i zakonodavna regulacija izbora. Neki od njih se nalaze u parlamentarnim komisijama gdje se čeka političko zeleno svjetlo, a neki zakoni su čak usvojeni, ali u obliku koji je neprihvatljiv Europskoj uniji, piše DW.

Tako je prije nekoliko mjeseci donesen zakon o visokom sudskom i tužilačkom savjetu u obliku gdje je Venecijanska komisija odbila suglasnost. Jer makar se to savjetovalo, po tom zakonu ipak neće biti provjere imovinskih kartica zaposlenih u pravosuđu, a izbačene su i sankcije za neprijavljivanje imovine. Upravo zbog takvog „napretka“ BiH ne čudi odluka Njemačke, Francuske i Nizozemske koje se protive početku pregovora o pristupu sve dok i ova zemlja, baš kao i sve ostale u tom postupku, ispuni sve preuzete obaveze.

Izaslanstvo je tako iz Bruxellesa moglo tek objaviti kako se moraju ispuniti zahtjevi i reforme ako se uopće želi barem u ožujku „uhvatiti vlak“ za EU.