NAKON BUGARSKIH IZBORA 2021.: ‘Pripremljen je teren za deblokadu Sjeverne Makedonije, ali pitanje je tko će ju izvesti’

Objavljeno u Nacionalu br. 1231, 26. studeni 2021.

Nakon što je na parlamentarnim izborima u Bugarskoj pobijedila nova centristička antikorupcijska stranka Nastavljamo promjene, Nacional je istražio kakve su šanse da dođe do otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom koje je bugarska vlada na čelu s bivšim premijerom Bojkom Borisovom blokirala

Nakon što je na trećim ovogodišnjim parlamentarnim izborima u Bugarskoj održanim u nedjelju pobijedila nova centristička antikorupcijska stranka Nastavljamo promjene koju su prije dva mjeseca osnovala dva poduzetnika s Harvarda, Kiril Petkov i Asen Vasilev, tjednik Nacional analizira kakve su šanse da prije početka francuskog predsjedanja Europskim vijećem, 1. siječnja 2022., dođe do otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom koje je bugarska vlada na čelu s bivšim premijerom Bojkom Borisovom blokirala točno prije godinu dana.

Iako je Sjeverna Makedonija na čelu sa Zoranom Zaevom, predsjednikom socijaldemokratske vlade, ispunila sve uvjete Europske unije i u dogovoru s Grčkom promijenila ime države, otvaranje pregovora prvo je blokirala Francuska krajem 2019., tražeći promjenu pregovaračkog okvira. Zbog toga je u siječnju 2020. Zoran Zaev podnio ostavku, da bi ponovo osvojio parlamentarne izbore u kolovozu iste godine.

Zemlje članice EU-a dale su zeleno svjetlo za otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom još u ožujku 2020., za vrijeme hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, što se smatralo velikim diplomatskim uspjehom Andreja Plenkovića. Međutim, u studenome 2021. dogodio se obrat koji je malo tko očekivao, osobito nakon što su Skoplje i Sofija potpisali Sporazum o prijateljskim odnosima u kolovozu 2017., s ciljem okončanja diplomatskih tenzija. Vlada na čelu s bivšim dugovječnim premijerom Bojkom Borisovom, predsjednikom stranke desnog centra GERB, koja pripada obitelji Europskih pučana, blokirala je u studenome 2020. otvaranje pregovora, negirajući postojanje makedonskoj jezika i kulturnog identiteta. Tadašnja bugarska ministrica vanjskih poslova Ekaterina Zaharijeva optužila je tada Sjevernu Makedoniju da njeguje kult komunističkog diktatora Tita, potvrđujući staru bugarsku tezu da su Makedonce i Makedoniju izmislili Kominterna, Staljin i Tito.

Od prošlog studenoga do danas puno se toga dogodilo, treći put u samo nekoliko mjeseci održani su parlamentarni izbori u Bugarskoj jer nakon prva dva pokušaja nisu uspjeli formirati većinu, a sjevernomakedonski premijer Zoran Zaev nakon gubitka lokalnih izbora krajem listopada ove godine najavio je ostavku koju je ipak odgodio da ne ugrozi europsku perspektivu svoje zemlje. Naime, nakon najave ostavke premijera Zaeva, opozicijska stranka nacionalističke desnice VMRODPMNE pokušala je 11. studenoga srušiti socijaldemokratsku vladu, ali zbog izostanka potrebnog kvoruma pokušaj nije uspio.

Kako će ovakav razvoj političkih događaja utjecati na konačno otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom koja je kolateralna žrtva bugarske blokade jer su te dvije zemlje to trebale učiniti u paketu, tjednik Nacional razgovarao je sa sugovornicima iz Skoplja i Bruxellesa Sašom Ordanoskim i Andreasom Scheiderom,

Sašo Ordanoski bivši je izvršni direktor i glavni urednik Makedonske televizije, izvršni direktor nacionalne komercijalne TV Alsat-M, osnivač i glavni urednik časopisa Forum i Foruma za strateška istraživanja i dokumentaciju u Skoplju, sveučilišni predavač i trenutno glavni urednik dnevnog programa “Jutarnji brifing” na Slobodna.tv i urednik međunarodne rubrike u dnevnom listu Sloboden pecat u Skoplju, koji je u predizbornoj kampanji bio politički savjetnik premijera Zorana Zaeva.

Andras Schieder predsjednik je zajedničkog parlamentarnog izaslanstva Europskog parlamenta i parlamenta Sjeverne Makedonije. Austrijanac po nacionalnosti, Schieder je član austrijskog SPO-a i zastupnik grupacije Socijalista i demokrata u Europskom parlamentu. Od 2006. do 2019. bio je zastupnik u austrijskom parlamentu, a od 2008. do 2013. bio je državni tajnik u ministarstvu financija. Član je Odbora za vanjske poslove EU parlamenta i dobar je poznavatelj Zapadnog Balkana.

Upitan budi li nadu za skoro otvaranje pregovora sa Sjevernom Makedonijom činjenica da je na trećim ovogodišnjim parlamentarnim izborima u Bugarskoj pobijedila nova centristička antikorupcijska stranka Nastavljamo promjene, Sašo Ordanoski oprezan je u prognozama:

„Mjesta za nadu ima, samo je problem da oni neće stići formirati novu vladu do kraja prosinca. To znači da je sudbina Sjeverne Makedonije i dalje u rukama Rumena Radeva koji će pobijediti na predsjedničkim izborima jer je odnio pobjedu u prvom krugu. S druge strane, kandidati za formiranje nove vlade poručuju – dosta je bio kopanja po prošlosti, okrenimo se budućnosti, ekonomskoj, gospodarskoj, kulturnoj suradnji. Oni su zaista dali jedan novi okvir za buduće odnose sa Sjevernom Makedonijom. Bojko Borisov je dva dana prije izbora izjavio kako je Radev toliko zatrovao situaciju sa Sjevernom Makedonijom, da će na kraju on morati počistiti to smeće, ali da će Radev zbog svega biti kriv. Srećom, Borisov ipak neće formirati vladu. No čini mi se da je čak i kod Radeva konačno prevladao stav da ova situacija nema smisla. U posljednja tri-četiri mjeseca shvatili su da to inzistiranje na negiranju makedonskog jezika i povijesti, svađa oko Koce Delčeva ne prolazi, pa su počeli inzistirati na statusu Bugara u ustavu Sjeverne Makedonije, jer u preambuli nisu navedeni kao manjina. Onda im je Zaev rekao – nema problema, stavit ćemo i Bugare. Nakon toga počeli su inzistirati na ljudskim pravima Bugara, no njih ima jako malo, na posljednjim izborima možda se 600 ljudi izjasnilo kao bugarska manjina i tako glasalo. Međutim, imamo stotinjak tisuća ljudi koji imaju bugarske putovnice jer im je to bilo omogućeno, a Bugarska je u EU-u. Tako da mi se nakon svega čini da je pripremljen teren za deblokadu Sjeverne Makedonije, no postoji tehnički problem – tko će to izvesti?’’

I Scheider, predsjednik izaslanstva Europskog parlamenta za Sjevernu Makedoniju, optimističan je nakon pobjede nove centrističke stranke u Bugarskoj:

„Iako je situacija u obje zemlje komplicirana, prilično sam siguran da će Sjeverna Makedonija vrlo brzo otvoriti pregovore za članstvo u EU-u i uvjeren sam da će to i Bugarska podržati. Očekujem da će nova vlada i novi-stari predsjednik Rumen Radev, svjesni da je u konačnici i za Bugarsku važno da bude konstruktivni europski akter, potruditi da to pitanje bude riješeno, naročito nakon što bugarski VMRO na čelu s nacionalistom Krasimirom Karakačanovom, koji je najviše inzistirao na toj blokadi, nije prešao izborni prag i nije više u parlamentu. Vjerujem da je sazrela svijest kako je za obje zemlje, pa i za cijelu regiju bolje da Sjeverna Makedonija otvori pregovore i da se fokusiraju na bolje međusobne gospodarske odnose i suradnju između naroda, koji očekuju prije svega bolji standard i bolji život. Zato se nadam da će Bugarska s novom vladom i ponovo izabranim predsjednikom postati stabilan partner u kojeg se EU može pouzdati.“

‘Mjesta za nadu ima, samo je problem da Bugari neće stići formirati novu vladu do kraja prosinca. To znači da je sudbina Sjeverne Makedonije i dalje u rukama Rumena Radeva’, smatra Sašo Ordanoski

Međutim, situacija u Sjevernoj Makedoniji nije stabilna nakon što je Zoran Zaev ponudio pa odgodio ostavku, razočaran gubitkom lokalnih izbora, a osobito Skoplja, u kojem je pobijedila nezavisna mlada kandidatkinja Daniela Arsovska iza koje, po mišljenju analitičara, stoji bivši premijer Nikola Gruevski. Opozicijska stranka nacionalističke desnice VMRODPMNE pokušala je 11. studenoga srušiti socijaldemokratsku vladu, ali zbog izostanka potrebnog kvoruma pokušaj nije uspio. O tome Ordanoski kaže:

„Trenutačna situacija je takva da je opoziciji propao pokušaj da sruši vladu. Naime, nisu imali kvorum jer zastupnik omanje stranke koja zastupa albansku manjinu (Besa) Kastriot Rexhepi nije bio nazočan, objasnivši kasnije na Facebooku da nije želio ugroziti europsku perspektivu Sjeverne Makedonije. Time je desna i nacionalistička opozicija izgubila pravo da u sljedećih 90 dana ponovo traži glasanje o povjerenju vladi. Zaev će sljedećih tjedana formirati novu većinu koja će biti brojnija od prethodne jer će se vladajućoj koaliciji pridružiti još neki zastupnici, pa očekujem da će od sadašnjih 61, ta većina doći do 64-65 ruku, što je daleko stabilnije. Smatram da će Zaev zadržati tu većinu i vladu koja će ostati na čelu Sjeverne Makedonije još neko vrijeme.“

Na pitanje zašto je Zaev ponudio ostavku nakon gubitka lokalnih izbora, pa je onda povukao, zbog čega ga opozicija i mediji prozivaju za nevjerodostojnost, Ordanoski kaže da je to bila emotivna reakcija jer mu je bilo svega dosta:

„Zaev je shvatio koliko ga je Europa zapravo izdala, nakon što je zaista ispunio sve što se od njega tražio. Ne samo što je potpisao Prespanski sporazum s Tsiprasom, proveo referendum, promijenio ime državi, a prije toga promijenio Ustav, već je i tijekom ove bugarske blokade nudio sva moguća rješenja kako bi zadovoljio njihove iracionalne zahtjeve. Nakon svega, naravno da mu je rejting padao i da je loše prošao na lokalnim izborima. Po mom mišljenju, svi su bili poraženi na izborima, sve su stranke izgubile puno glasova, ali njegov SDSM (Socijaldemokratski savez Makedonije) izgubio je najviše, oko 100 tisuća glasova. No nakon što je Zaev najavio ostavku, svi su se uzbunili, ne samo u vladi i u stranci kojoj je on na čelu i u kojoj su ga izabrali za predsjednika po sistemu jedan član-jedan glas, već su se uzbunili i u međunarodnoj zajednici. Shvatili su da to znači novu krizu na Balkanu i to malo dublju od one koja se nedavno dogodila sa sukobom oko automobilskih tablica između Srbije i Kosova.“

Scheider također smatra da bi ostavka Zeva u ovom trenutku destabilizirala taj dio regije:

„Nitko nije želio da Zaev podnese ostavku. Nitko u EU-u, ne samo njegovi kolege iz sestrinskih socijaldemokratskih stranaka, već ni pripadnici ostalih političkih grupacija, ni liberali pa čak ni konzervativci, ne žele da on ode s čela vlade Sjeverne Makedonije. Svi mi želimo da nastavi svoj posao jer je on izvor stabilnosti i reformi, u njega Europska unija vjeruje. I sada kada je odlučio odgoditi ostavku, ima više kredibiliteta nego onda kada ju je najavio jer je u međuvremenu shvatio koliko je duboka njegova veza i odnos s Europom. To je potvrda i za njega samoga, jer je spoznao koliko je važno da ostane u igri i koliko je njegova uloga bitna.“

Na pitanje koliko je EU odgovoran za ovakvu situaciju u Sjevernoj Makedoniji, gdje slabi podrška i Zaevu i europskom članstvu, Ordanoski kaže: „Gubitak lokalnih izbora nije se dogodio samo zbog Bugarske, već i zbog činjenice da je SDSM, kao i hrvatski SDP i inače u kaosu. No Europska unija jednako je odgovorna za ovu situaciju i polovica ovog neuspjeha je europski neuspjeh. Njihovo stalno odgađanje otvaranja pregovora utjecalo je na rezigniranost birača ljevice i osnaživalo drugu stranu. Zaev se osim toga morao suočiti i sa svim drugim krizama: pandemijom, padom ekonomskog rasta, energetskom krizom i nema vlade koja bi nakon toga ostvarila uspjeh na izborima. Zaev se toliko trudio oko Bugara, nudio razne opcije, dok su ga kod kuće mediji razbijali na paramparčad i na kraju ništa od svega toga. Ljudi su se demotivirali i naravno da ih je veliki postotak ostao kod kuće na lokalnim izborima. I onda su se izbori od lokalnih zapravo pretvorili u obračun na nacionalnoj razini. Nacionalistička desna opozicija sjajno je iskoristila takvo raspoloženje i uložila jako puno novca u kampanju.“

‘EU je jednako odgovoran za ovu situaciju jer je stalno odgađao otvaranje pregovora, što je utjecalo na rezigniranost birača ljevice i osnaživalo drugu stranu. Zaev se suočio s mnogim dugim kriza

Scheider također priznaje da za pad podrške vladi Zorana Zaeva i njegovim naporima da otvori pregovore za članstvo veliki dio odgovornosti leži i na Europskoj uniji:

„Naravno, treba uzeti u obzir i pandemiju covida-19 i krizu koju je ona uzrokovala, što je cijena koju je vlada Zorana Zaeva morala platiti. No Europa je odgovorna jer je Sjeverna Makedonija odavno zaslužila otvoriti pregovore i ne postoji niti jedan ozbiljan argument protiv toga. Zato u potpunosti razumijem ljude koji kažu – dosta nam je i ljuti smo na EU zato što ne ispunjava svoja obećanja. Jedino što ja mogu poručiti tim ljudima jest da se ne radi o EU-u kao cjelini jer su i Europski parlament i Europska komisija još 2019. dali zeleno svjetlo za otvaranje pregovora i sa Sjevernom Makedonijom i s Albanijom. Smatram da samo europski vođe, odnosno šefovi vlada ili država čija se riječ sluša sada mogu poslati vrlo jasnu poruku da zemlje regije imaju europsku perspektivu. Nije se zato slučajno nizozemski premijer Rutte pojavio u Skoplju prije desetak dana, neki su bili i u Albaniji, a očekuje se i da će kancelarka Angela Merkel na posljednjem Europskom vijeću na kojem će sudjelovati u toj ulozi inzistirati na otvaranju pregovora, kao vrhuncu svoga mandata.“

Prema pisanju Međunarodnog instituta za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane, u Sjevernoj Makedoniji događa se završna faza obavještajne operacije Konjićev skok kojoj je cilj povratak Nikole Gruevskog (VMRODPMNE) u Sjevernu Makedoniju i zbacivanje s vlasti postojeće vlade. U analizi ovog Instituta tvrde da je taj proces javno započet objavljivanjem non-papera koji se pripisuje slovenskom premijeru Janezu Janši (SDS), u kojem se predlaže podjela BiH, pripajanje Republike Srpske Srbiji, a Kosova Albaniji. Po njima, dva paralelna procesa destabilizacije odvijaju se u Sjevernoj Makedoniji i Bosni i Hercegovini i oba se koordiniraju iz Budimpešte.

O tome Ordanoski kaže: „Znam za te teze, no ja to nikad na taj način ne bih rekao, iako neki događaji upućuju na to da možda doista postoji neki pozadinski plan. No da se doista radi o tajnoj obavještajnoj operaciji koja je usmjerena na rušenje Zaeva u Sjevernoj Makedoniji, teško mi je tvrditi. Činjenica jest da bi povratkom stranke VMRODMPNE na vlast u EU-u profitirali Orbán i Janša, jer bi time jačala njihova politička osovina. S druge strane, znamo da je Gruevski koji je pronašao azil u Mađarskoj, itekako upleten u sve što njegova stranka radi i tko zna koliko su milijuna potrošili na lokalne izbore. I to naš novac koji je Gruevski ukrao kroz svoju korupcijsku mrežu, odnio ih u Mađarsku i sada ih vratio u predizbornu kampanju. Procjena je da su potrošili od 3 do 6 milijuna eura, što je ogroman novac za makedonske prilike. VMRODPMNE održava ogromnu propagandnu mašineriju koja je uspostavljena još dok su bili na vlasti. Sada, kada su prešli u opoziciju, ipak su izgubili nacionalnu televiziju i agencije, ali su u međuvremenu razvili drugu, vrlo snažnu infrastrukturu portala, tvornica trolova, a sve to košta. Ja mislim da je desetak njih zaduženo samo za mene kao i za svaku javnu osobu koja je bila kritična prema Gruevskom i koja svjetonazorski pripada drugom političkom spektru.’’

Scheider kaže: „Skandalozno je da je Orbán dao neku vrstu političkog azila Gruevskom, bivšem premijeru koji je zbog korupcije u Sjevernoj Makedoniji osuđen na dvije godine zatvora. Osim toga, on nije bio samo korumpiran, već je zloupotrebljavao tajne službe kako bi prisluškivao više od 20 tisuća ljudi iz opozicije, medija i slično. Naravno da Orban voli takve vrstu ljudi jer im je jako sličan. I Janša je jedan od problematičnih europskih premijera koji je bio izbačen iz nekoliko vlada ili ih je sam srušio. I on je jedan o političara koji voli stvarati probleme negdje drugdje, a i pripada toj osovini novih zemalja članica iz Višegradske skupine koje se protive Bruxellesu. Ne mislim da je taj navodni operativni plan jako opasan, ali smatram da je sada na predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu i na ostalim čelnicima europskih institucija da pošalju jasnu poruku kako su takve radnje opasne i neprihvatljive. Duboko sam uvjeren da je demokracija najjače oružje i da su političari koji žele donijeti napredak za svoje zemlje oni koji dugoročno pobjeđuju. Mi u Austriji imamo uzrečicu koja kaže: u laži su kratke noge.„

Na pitanje smatra li da su Zaeva europski čelnici ili Amerikanci nagovorili da ipak odgodi najavljenu ostavku na određeno vrijeme, Ordanoski odgovara:

„Ne da smatram, nego znam. Javilo se više njih. Bila je to jedna zajednička europska akcija, od Francuza do Nijemaca, svi su poslali jasne poruke, a nizozemski premijer Mark Rutte dan prije glasanja o nepovjerenju vladi nacrtao se u Skoplju. Time je jasno dao do znanja da Nizozemska stoji iza ove vlade, kao što je i Macron poslao poruku da daje podršku Zaevu. A kao što je poznato, upravo su Francuska i Nizozemska uvijek najkritičnije kada se radi o proširenju.“

‘Skandalozno je da je Orbán dao neku vrstu političkog azila Gruevskom, bivšem premijeru koji je zbog korupcije u Sjevernoj Makedoniji osuđen na dvije godine zatvora’, kaže Andras Schieder

Francuska preuzima predsjedanje nad Europskim vijećem 1. siječnja. Francuska je dovoljno snažna i važna članica EU-a da pitanje otvaranja pregovora stavi visoko na svoju agendu, ali Ordanoski smatra da bi se to moralo dogoditi prije:

„Najbolje bi bilo da se to pitanje riješi prije početka francuskog predsjedanja, jer tamo kreće predsjednička kampanja, a Macrona čeka puno posla i Francuska sigurno neće imati previše vremena baviti se Zapadnim Balkanom. Zato oni sada vrše pritisak da se pregovori otvore prije kraja ove godine. Međutim, mislim da je dobro da su konačno i Amerikanci u igri. Oni će gotovo sigurno izvršiti pritisak da se ta odluka donese, pa makar i s nekoliko zareza i tri točke. Po sastavu i rasporedu veleposlanika koje su Amerikanci poslali u regiju, u Sarajevo, Beograd, Prištinu, na čelu s Gabrielom Escobarom kao posebnim izaslanikom za Balkan, vidi se da se Amerika vratila na ove prostore. Sve su to Holbrookeovi ‘buldožeri’ i jačih od njih Biden nema. Međutim, oni imaju vrlo malo vremena da predaju vjerodajnice i počnu djelovati, a očito su poslani da srede situaciju. To nikako nije tim za podcjenjivanje i to je poruka. Situacija u Bugarskoj prilično je komplicirana, tamo je Rusija itekako infiltrirana u političke strukture. Samo Sjeverna Makedonija prošle godine protjerala je trojicu ruskih diplomata optuženih za špijunažu. Možete misliti kako je onda tek u Bugarskoj. Amerikanci su toga itekako svjesni.“

I Scheider upozorava na istu opasnost: „Provedena je istraga Europskog parlamenta upravo oko različitih uplitanja u prostor Zapadnog Balkana i ono što smo otkrili je doista velika količina dezinformacija, lažnih vijesti, napada preko društvenih medija, u čemu je ruska strana vrlo aktivna. Iza toga stoji ideja stvaranja kaosa i destabiliziranja cijele regije. Ruska strana stoji iza određenih bugarskih medijskih platformi, ali i onih u BiH i osobito u Crnoj Gori i toga je EU svjestan.„

Nacionalovi sugovornici se slažu da je kolateralna žrtva u ovoj priči Albanija koja je također ispunila sve uvjete za otvaranje pregovora i čeka dvije godine. O tome Ordanoski kaže: „EU inzistira na tome da Sjeverna Makedonija i Albanija idu u paketu. Gledao sam neki dan intervju albanskog premijera Edija Rame na francuskoj televiziji i vidim da je čovjek također potpuno demotiviran. On tvrdi kako je Albanija kolateralna žrtva bugarske blokade, što je točno. Mislim da će biti vrlo legitimno, ako otvaranje s nama ne prođe, da se Albanci pokušaju izdvojiti iz tog paketa, a to će imati velike posljedice i na cijelu albansku zajednicu na Balkanu. To ponovo može otvoriti i albansko-makedonsko pitanje, Kosova, pojavit će se opet ideje radikala o velikoj Albaniji.

Scheider smatra: „Albanija je provela mnoge reforme i ispunila uvjete i smatram da bi bilo najbolje da se otvore pregovori za obje zemlje u isto vrijeme i to što prije. Sve drugo bilo bi suludo.“

Upitan kakva je budućnost socijaldemokratske Vlade Zorana Zaeva i njega osobno, Ordanoski odgovara kako očekuje da će se nakon otvaranja pregovora, najkasnije do ožujka sljedeće godine, on doista i povući:

„Ova vlada formalno do redovnih izbora ima dvije i pol godine. Zaev se fizički i psihički, a osobito emotivno potrošio u posljednjih 7-8 godina, borio se na svim frontovima, odradio sve što se od njega očekivalo i svega mu je preko glave. Naravno, pitanje je hoće li ova većina opstati s nekim novim premijerom ili premijerkom iz redova SMDS-a, ili će se opet ići na prijevremene parlamentarne izbore. To ne bi bilo dobro rješenje jer u Sjevernoj Makedoniji od 2015. imamo stalno izbore. Problem je da socijaldemokrati nemaju nikoga s takvom karizmom i težinom koju ima Zaev. Kada se on makne, vjerujem da će se odmah pojaviti pet frakcija koje će željeti na čelo stranke. Zato postoji objektivna mogućnost i opasnost da se na vlast vrati VMRODPMNE. No ako priča s otvaranjem pregovora propadne i to sa Zaevom, liderom kakvog doista nema na Zapadnom Balkanu, kako će EU uspjeti uvjeriti BiH, Srbiju, Kosovo da se reforme isplate?“

Na pitanje koliko je, usprkos svemu, pobjeda SPD-a u Njemačkoj dala krila socijaldemokraciji i nazire li se novi zamah diljem EU-a, Scheider odgovara:

„Uvjeren sam da se to doista događa. Vidjeli smo povratak norveških socijaldemokrata na vlast, isto se dogodilo i to sasvim neočekivano i u Njemačkoj, gdje je pobijedio SPD na čelu s Olafom Scholzom, a i na talijanskim lokalnim izborima mogli smo vidjeti kako jača lijevi centar i socijaldemokrati. Slično se događa i u mojoj zemlji Austriji, gdje posljednje ankete javnog mnijenja pokazuju da su socijaldemokrati prvi izbor. Imamo i preko 800 tisuća ljudi koji sudjeluju u predizborima u Mađarskoj i sve to pokazuju da je nastao momentum za promjene. Uostalom, smatram da ciljeve koje je pred sebe stavio EU, a to je prije svega Zeleni sporazum, pitanja pravedne i socijalne Europe, kao i provođenje plan otpornosti i oporavka mogu provesti samo socijaldemokratske stranke. Dakle, ako želite provesti Zeleni sporazum, za to vam treba crveno srce’’.

Komentiraj