Najmoćniji čovjek Civilne zaštite zaziva strahovladu, a nije trebao proći sigurnosnu provjeru

NACIONAL OTKRIVA ZAŠTO DAMIR TRUT, pomoćnik ministra unutarnjih poslova i ravnatelj Civilne zaštite koji je pozvao građane da prijavljuju vlastite susjede kao u doba najgorih totalitarnih režima, nije ni smio biti imenovan na tu funkciju

Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića i ravnatelj Civilne zaštite, koji u pandemiji korone raspolaže znatnim ovlastima koje mu omogućavaju da intervenira u iznimno osjetljiva područja ljudskih prava, pa čak do razine krajnje privatnih i donekle intimnih stvari svakog hrvatskog građanina, po svemu sudeći nije trebao biti imenovan na tu funkciju, ali ni one na koje je imenovan nešto ranije.

Za to ga, u najmanju ruku, moralno diskvalificiraju dvije nerazjašnjene okolnosti iz njegova, čini se, pomno skrivanog životopisa. Smatraju to visoki Nacionalovi izvori iz sigurnosno-obavještajnih krugova, koji navode da Trut zbog njih nije trebao proći sigurnosnu provjeru, koja bi trebala služiti upravo zato da na najosjetljivije javne funkcije dospiju pojedinci bez značajnih reputacijskih rizika. A isti izvori navode da se iza Truta vuku repovi sumnjivog priznavanja mostarskog doktorata i sumnje da je sudjelovao u namještanju poslova razminiravanja.

Trut u središte pozornosti hrvatske javnosti nije dospio samo zbog funkcije na kojoj se trenutno nalazi, nego i zbog nekih svojih groznih recentnih javnih istupa. Uoči stupanja na snagu posljednjih epidemioloških mjera, koje su uz neke izuzetke uvele zabranu napuštanja županija u kojima građani prebivaju, Trut je odgovarajući na pitanja novinara hoće li roditelji moći kućama vratiti djecu koju su ostavili bakama i djedovima i hoće li to biti opravdanje za dobivanje propusnice, rekao da to nije opravdanje i da neće dobiti propusnicu. Potom je, očito s namjerom zastrašivanja, izjavio da će pridržavanje mjera o okupljanju najviše 10 osoba u kućanstvima kontrolirati sugrađani i susjedi te policija, neizravno sugerirajući kako očekuje da građani jedni druge prokazuju, kao u raznim totalitarnim režimima.

On je to izjavio prošloga tjedna u Dnevniku HRT-a, što je mnoge podsjetilo na vrijeme u kojem je komunistička tajna policija provodila strahovladu i svugdje imala svoje doušnike, a građani su prijavljivali susjede kako bi dokazali lojalnost režimu i iz straha da i sami ne budu prijavljeni.

Damir Trut to je izjavio s vrha zapovjednog lanca nad ljudima iz sustava Civilne zaštite, koji nadgledaju tko je poštovao, a tko prekršio epidemiološke mjere, što sa sobom povlači konzekvence u obliku značajnih novčanih kazni. Među ostalim, u njegovoj je ingerenciji odlučivanje o tomu hoće li netko moći posjetiti bolesne roditelje u drugoj županiji, hoće li pojedine obitelji moći otputovati na proslavu Nove godine u neki hotel izvan županije u kojoj prebivaju ili naprosto obavljati planirane aktivnosti u vikendicama u županijama izvan mjesta prebivališta – ili neke druge normalne životne zadatke o čijem ograničavanju u postojećem režimu epidemioloških mjera arbitrarno procjenjuju njemu podređene osobe. Drugim riječima, riječ je o čovjeku koji izravno odlučuje o dinamici i tijeku ljudskih života i takoreći ulazi ljudima u dnevne boravke.

 

‘Trut ne bi prošao sigurnosnu provjeru da za njega nije intervenirano s visoke razine u MUP-u. Kao glavni problem navodi se slučaj razminiranja, a tu je i taj problem s doktoratom iz Mostara’, kaže izvor

 

U tom ozračju Nacional su upozorili na, u najmanju ruku, dvojben način na koji je Damiru Trutu u Hrvatskoj priznato zvanje doktora znanosti, kojim se aktivno koristi. Ali i na činjenicu da se Trut dulje nalazio pod istragom zbog sumnji u namještanje poslova razminiranja, koju je Općinsko državno odvjetništvo u Sisku vodilo na temelju prijave sisačko-moslavačke policije. U trenutku u kojem je Trut 2017. i prvi put u mandatu Vlahe Orepića, ali i drugi put kad je na mjesto ministra došao Davor Božinović, postavljen za pomoćnika ministra, istraga protiv njega bila je ili je barem trebala biti u punom jeku. Iz Općinskog državnog odvjetništva u Sisku Nacionalu su odgovorili da je prijava u međuvremenu, ali tek 10. rujna 2018., odbačena.

Međutim, izvor iz sigurnosno-obavještajnih krugova tvrdi: “Trut ne bi prošao sigurnosnu provjeru da za njega nije intervenirano s visoke razine u MUP-u. Kao glavni problem navodi se slučaj razminiranja, a tu je i taj problem s doktoratom iz Mostara.”

Jasmina Havranek, ravnateljica Agencije za znanost i visoko obrazovanje RH, osobno je još 2018. potpisala rješenje kojim se Trutov doktorat priznaje u Hrvatskoj, iako je Agencija za znanost i visoko obrazovanje Bosne i Hercegovine ‘univerzitet’ na kojem je Trut doktorirao na popis akreditiranih ustanova stavila tek 2020. godine. PHOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

 

O tome da se protiv Damira Truta vodi istraga, pisao je 2017. Večernji list. Trut je u to vrijeme kao HDZ-ov kadar imenovan pomoćnikom ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića, koji je bio iz kvote Mosta. Trut je na tu poziciju došao s mjesta ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje, a policija ga je, prema pisanju Večernjeg lista, sumnjičila da se s još deset osoba – vlasnika i direktora tvrtki za razminiranje – tijekom 2013. godine, nakon otvaranja postupka javne nabave, dogovarao o cijenama i podizvođačima. Večernji je tada objavio: “Kada bi dogovor bio postignut, javljali su se na natječaje i kao najpovoljniji ponuđači eliminirali konkurenciju. Policija je, odgovoreno nam je iz Ministarstva unutarnjih poslova, kaznenu prijavu proslijedila Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku koje će donijeti odluku o podizanju optužnice ili odbačaju. U spisu se navodno nalaze snimke tajnih sastanaka poslodavaca te transkripti razgovora vođenih na neobičnim mjestima, pa čak i na groblju. Kada bi se poslodavci dogovorili tko će preuzeti određeni posao, potpisivali su bjanko izjave koje su služile kao osigurač i bile bi aktivirane u slučaju da netko izigra dogovor. Tada bi se iznad potpisa službene osobe dopisao tekst da tvrtka čiji je predstavnik odustaje od dobivenog posla. Takve su bjanko izjave navodno bile pospremljene u ladici čelnika Hrvatskog centra za razminiranje.”

Na konkretna pitanja o tijeku istrage Općinsko državno odvjetništvu u Sisku poslalo je sljedeći odgovor: “U povodu Vašeg upita od 28. prosinca 2020., a vezano uz kaznenu prijavu Policijske uprave sisačko-moslavačke od 1. lipnja 2016. protiv Damira Truta i još desetoro osumnjičenika zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela zlouporabe u postupku javne nabave iz članka 256. stavak 1. Kaznenog zakona, odgovaramo da je Općinsko državno odvjetništvo u Sisku rješenjem od 10. rujna 2018. odbacilo predmetnu kaznenu prijavu.

Opširno rješenje o odbačaju kaznene prijave dostavljeno je podnositelju kaznene prijave – Policijskoj upravi sisačko-moslavačkoj.

To je državno odvjetništvo u povodu navedene kaznene prijave provelo istraživanje tijekom kojeg su poduzete dokazne radnje te je prikupljena i analizirana obimna materijalna dokumentacija, a ujedno je ispitan veći broj svjedoka. Nakon provedenog istraživanja kaznena prijava je odbačena po zakonskom osnovu iz članka 206. stavak 1. točka 4. Zakona o kaznenom postupku jer nije proizlazila osnovana sumnja na počinjenje prijavljenog ili kakvog drugog kaznenog djela koje se progoni po službenoj dužnosti.

Trut je prvi put imenovan pomoćnikom u MUP-u iz kvote HDZ-a kad je ministar bio Vlaho Orepić, tada iz kvote Mosta. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

Naime, iz rezultata provedenih dokaznih radnji i analize prikupljene materijalne dokumentacije proizišlo je kako nema osnovane sumnje da bi prijavljeni osumnjičenici, na način opisan u kaznenoj prijavi, u postupku javne nabave stavili ponudu utemeljenu na zabranjenom dogovoru između gospodarskih subjekata koji ima za cilj da naručitelj prihvati određenu ponudu, a niti da bi zbog njihova opisanog postupanja došlo do narušavanja tržišnog natjecanja.”

Jedan od Nacionalovih izvora, međutim, smatrao je da je taj predmet naprosto dugo bio “pospremljen u ladicu”, na što može upućivati i činjenica da je za odbačaj prijave koju je podnijela sisačko-moslavačka policija kao službeno tijelo, trebalo skoro dvije i pol godine.

Da taj slučaj nije jedini sporni slučaj u kojem se ime Damira Truta povezuje s mogućim namještanjima javnih nabava, sugerira i članak objavljen na portalu poslovni.hr iz 2011. godine u kojem se problematizira nabava kombinezona za šumske požare u vrijednosti gotovo milijun kuna, poništavanje natječaja, a potom dodjela posla tvrtki koja je na prvom dijelu natječaja bila skuplja – a pritom je riječ o tvrtki iz Pastor grupe koja je bila u većinskom vlasništvu HDZ-ova Domagoja Ivana Miloševića, tada potpredsjednika Vlade.
Damir Trut rođen je 25. kolovoza 1961. u mjestu Vidrenjak u Sisačko-moslavačkoj županiji, ali njegove službene biografije nigdje nema. Iz njegove imovinske kartice može se jedino vidjeti da je prije dolaska na mjesto pomoćnika ministra unutarnjih poslova u veljači 2017., radio kao direktor u privatnoj zaštitarskoj tvrtki Bilić-Erić d.o.o. Ondje je bio zaposlen od lipnja 2014. godine. Dvije godine prije toga, u siječnju 2012., tadašnja SDP-ova vlada razriješila ga je s mjesta ravnatelja Državne uprave za zaštitu i spašavanje.

 

Trut je Univerzitet u Mostaru upisao dok ta ustanova još uvijek nije imala status sveučilišta. Nekad Centar za komercijalni menadžment, licencu za rad kao visokoškolska ustanova dobio je tek 30. 9. 2014.

 

Osim toga, jedino što je javno dostupno je njegova biografija na stranici savjest.com, u kojoj stoji podatak da je diplomirao 1983. godine na Višoj zrakoplovnoj školi – smjer pogonskih inženjera elektrotehnike jake struje, a potom ponovno 2000. godine na Visokoj školi sigurnosti i stekao zvanje diplomiranog inženjera sigurnosti.

Magistrirao je 2002. znanstveno područje tehničkih znanosti, stručno polje sigurnost. Osim toga je pohađao i Studij za izvršne dužnosnike u Marshall centru u Njemačkoj 1999. godine i navodi se da je ondje (isto) diplomirao. Polazio je i Korporativno upravljanje na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Na stranici savjest.com nadalje se navodi da se Trut 1991. uključio u Domovinski rat kao dragovoljac, a za svoje ratne zasluge dobio je više odlikovanja.

Iz službene dokumentacije Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa može se doznati i da Trut ima ugovore o pripremi i izvođenju nastave s Veleučilištem Velika Gorica te s Međunarodnim sveučilištem Libertas, na kojem predaje. Povjerenstvo, tada na čelu s Dalijom Orešković, odlučilo je kako nema zapreka u tome da Trut istovremeno obnaša funkciju pomoćnika ministra unutarnjih poslova i predaje na tim ustanovama. Iz njegove imovinske kartice može se vidjeti da za te nastavne aktivnosti godišnje dobiva dodatnih 36.000 kuna neto ili oko 3000 kuna mjesečno, uz svoju redovitu mjesečnu plaću od 14.653 kune.

No Trut je u međuvremenu i doktorirao, a na taj podatak ukazali su Nacionalu upravo izvori iz sigurnosno-obavještajnih službi. Problem je u tome što je Trut doktorirao na Univerzitetu modernih znanosti – CKM Mostar. Agencija za znanost i visoko obrazovanje 12. veljače 2018. priznala je Trutu inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju doktora znanosti menadžmenta sigurnosnim resursima, iako Univerzitet modernih znanosti – CKM Mostar u tom trenutku još nije bio na popisu akreditiranih visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini.

Damir Trut ravnatelj je Civilne zaštite, a umjesto Davora Božinovića, čiji je zamjenik u stožeru civilne zaštite po potrebi nastupa zajedno s Krunoslavom Capakom i ministrom zdravstva Vilijem Berošem. PHOTO: Marko Lukunic/PIXSELL

 

Rješenje te Agencije objavio je najprije portal mega-media.hr u članku pod naslovom “Lažne diplome dužnosnika MUP-a”, ali klikom na taj članak dobiva se samo “greška 404”. Međutim, dio sadržaja tog članka prenio je portal hop.com.hr koji je objavio i presliku Rješenja Agencije za znanost i visoko obrazovanje iz 2018. godine.

U tom rješenju, koje je potpisala ravnateljica Agencije Jasmina Havranek, stoji: “Priznaje se za potrebe zapošljavanja u Republici Hrvatskoj inozemna visokoškolska kvalifikacija Doktor znanosti menadžmenta sigurnosnim resursima koju je stekao Damir Trut, Zagreb, i koju je izdala institucija Univerzitet modernih znanosti – CKM Mostar, Bosna i Hercegovina.” U rješenju se navodi i da je Trut tu “inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju” stekao završetkom studijskog programa sigurnosne studije u trajanju od tri godine, a diploma broj D2-III-50/16 izdana mu je 22. travnja 2016. Ako je točno da je taj studij trajao tri godine, onda je Trut isti upisao u trenutku u kojem ta ustanova još uvijek nije imala status sveučilišta. Naime, prema podacima s njihove internetske stranice, taj je nekadašnji Centar za komercijalni menadžment licencu za rad kao visokoškolska ustanova dobio tek 30. rujna 2014. To bi značilo da je Trut upisao studij na Centru koji je tek godinu i pol dana kasnije postao „univerzitet“.

No to nije jedini problem. Dodatni je problem u tome što je Agencija za znanost i visoko obrazovanje priznala Trutovu diplomu s tog univerziteta još 2018., kad nije ni bio na popisu akreditiranih visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini. Kao što se vidi iz rješenja Agencije za razvoj i visoko obrazovanje BiH, Rješenje kojim je taj Univerzitet dobio akreditaciju visokoškolske ustanove izdano je tek 5. 3. 2020. godine.

Na temelju čega je onda ravnateljica Agencije Jasmina Havranek izdala Rješenje od 12. veljače 2018. KLASA UP/I-602-06/16-01/1024 i je li, osim Trutu, takvo rješenje izdano i drugim polaznicima Univerziteta modernih znanosti – CKM Mostar?

 

U trenutku kad je 2017. prvi put iz kvote HDZ-a imenovan pomoćnikom tadašnjeg ministra unutarnjih poslova Vlahe Orepića, protiv Truta se vodila istraga zbog namještanja

 

Na ta pitanja koja smo Agenciji postavili, oni nisu odgovorili, braneći se “zaštitom osobnih podataka”. Među ostalim, naveli su da bi odgovor na ta pitanja mogao narušiti Trutov profesionalni i osobni integritet i dostojanstvo. U odgovoru piše:

“U skladu s Općom uredbom o zaštiti podataka (GDPR), Agencija za znanost i visoko obrazovanje nije u mogućnosti davati osobne podatke o podnositeljima zahtjeva za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, odnosno Agencija se obvezala na primjenu odgovarajućih tehničkih i sigurnosnih mjera zaštite osobnih podataka od neovlaštenog pristupa, zlouporabe, otkrivanja, gubitka ili uništenja. Stoga, uz uvažavanje slobode izražavanja i slobode medija, Agencija za znanost i visoko obrazovanje smatra kako za dostavu traženih podataka, s aspekta zaštite osobnih podataka, ne postoji odgovarajući pravni temelj prema propisima kojima se regulira zaštita osobnih podataka te bi se u konkretnom slučaju davanjem traženih podataka mogla narušiti privatnost pojedinca odnosno osobe na koju se upit neposredno odnosi te time ugroziti njegov profesionalni i osobni integritet i dostojanstvo.”

Nacional je upit poslao i Agenciji za znanost i visoko obrazovanje Bosne i Hercegovine, iz Banje Luke, koja je izdala akreditaciju mostarskom Univerzitetu, ali ni njihov odgovor nije stigao.
No je li Damir Trut na temelju tako priznatog doktorata ostvario neka prava iz radnog odnosa, dodatne povlastice ili dodatak na plaću i kad ih je počeo ostvarivati, kao i što oni misle na temelju čega je Agencija za znanost i visoko obrazovanje 12. veljače 2018. priznala inozemnu visokoškolsku kvalifikaciju „doktor znanosti menadžmenta sigurnosnim resursima“ Damiru Trutu ako Univerzitet modernih znanosti – CKM Mostar u tom trenutku još nije bio na popisu akreditiranih visokoškolskih ustanova u Bosni i Hercegovini? Ta smo pitanja postavili i MUP-u, a oni su odgovorili da „pomoćnik ministra Damir Trut ne ostvaruje dodatak na plaću niti druga prava na temelju činjenice da je u statusu doktora znanosti“, a da je doktorski studij na Univerzitetu modernih znanosti – CKM Mostar pohađao od 2013. do 2016. godine, kada je u ožujku te godine obranio doktorski rad.

„Vezano uz Vaše posljednje pitanje, izvješćujemo Vas da je pomoćnik Trut Agenciji za znanost i visoko obrazovanje uredno podnio Zahtjev za priznanje inozemne visokoškolske kvalifikacije koja je provela postupak u svojoj nadležnosti. Ocjena postupanja tog tijela nije u nadležnosti ovog Ministarstva“, stoji u odgovoru MUP-a.

Sve navedeno može pomoći shvatiti zašto pojedini građani sa skepsom dočekuju, a sve češće i ignoriraju odluke Stožera civilne zaštite.

Komentiraj