‘MOL sabotira pokušaje američke investicijske banke Lazard da utvrdi pravo stanje u Ini’

Iako je ministar Tomislav Ćorić najavio skori završetak izvještaja američke investicijske banke o stanju u Ini, izvori iz Ine tvrde da dubinsko snimanje neće biti tako skoro gotovo i to prije svega zbog odugovlačenja mađarske strane

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić prošloga je četvrtka u Zagrebu novinarima mađarskog dnevnog lista Nepszava izjavio da bi ponuda hrvatske vlade za otkup MOL-ovih dionica u naftnoj kompaniji Ini mogla biti gotova u drugoj polovici travnja. Ćorić je pritom kazao da bi do tada trebao biti gotov i izvještaj američke investicijske banke Lazard kojoj je povjereno dubinsko snimanje Ine i priprema plana za otkup MOL-ovih dionica. No informacije do kojih je došao Nacional o Lazardovu procesu dubinskog snimanja poslovanja Ine nisu podržale ovu izjavu. Prema tvrdnjama nekoliko međusobno neovisnih izvora dobro upućenih u proces otkupa Ine, Lazardovo dubinsko snimanje poslovanja Ine ne ide ni brzo niti lako. Jedan od dobro obaviještenih izvora koji je želio ostati anoniman objašnjava:

“Due diligence je u tijeku, ali za sada ide vrlo sporo. MOL je doduše otvorio ‘data room’, podatkovnu sobu s detaljnom dokumentacijom o poslovanju kompanije, ali na Lazardove zahtjeve za dodatnim podacima i informacijama odgovaraju vrlo sporo i maksimalno otežu, što je svojevrsna ‘tiha sabotaža’ Lazardovih pokušaja da utvrdi pravo financijsko stanje Ine. Izvještaj sigurno neće biti gotov do kraja travnja, no ako bi se proces uspio ponešto ubrzati možda bi bilo moguće dobiti nekakav konačan dokument u svibnju.”

Isti je izvor dodao kako ne sumnja da će, bude li Lazardov izvještaj povoljan za Hrvatsku, Vlada znati iskoristiti dokument kako bi isposlovala najbolje uvjete otkupa MOL-ovih dionica.

Drugi pak izvor vrlo blizak Ini nije uvjeren u sposobnost Vlade da na pravi način kapitalizira mogući povoljan izvještaj američkog konzultanta. On je kazao da je presuda zagrebačkog Županijskog suda Ivi Sanaderu i Zsoltu Hernádiju od 30. prosinca prošle godine, u kojoj je bivši hrvatski premijer osuđen na šest godina zatvora zbog primanja, a predsjednik Uprave MOL-a na dvije godine zatvora zbog davanja mita kako bi MOL osigurao preuzimanje upravljačkih prava u Ini, zakomplicirala priču oko Ine i izazvala nemalu dozu nervoze među Mađarima:

“No s druge strane Mađarima ide na ruku kaotično ponašanje hrvatske vlade koja vuče nelogične poteze oko Ine i ne želi slušati savjete ljudi koji su na političkoj hijerarhijskoj ljestvici pozicionirani niže od njih, ali su daleko bolje upućeni u stvarno stanje stvari i poznaju ne samo poslovanje Ine, nego i MOL-ove namjere u Ini. Predstavnici Vlade nerijetko potvrde da će donijeti neke odluke vezane uz Inu, ali ih iz nekog razloga ne donose. Nadležni ministri u pravilu otežu s odlukom kada se pojavi neki problem oko Ine i u takvim situacijama nastoje prebaciti odgovornost sa sebe na nekog drugog, a takvo neodlučno i neozbiljno ponašanje Mađari prepoznaju i ono im upravo ide na ruku.”

Presuda zagrebačkog Županijskog suda Ivi Sanaderu i Zsoltu Hernádiju zbog davanja mita zakomplicirala je priču oko povratka Ine u hrvatsko vlasništvo te je izazvala nemalu dozu nervoze među Mađarima

Nacionalov izvor konstatira kako je posve izvjesno da hrvatska vlada neće znati ili neće htjeti iskoristiti prednost i mađarski “knock down” nakon osuđujuće presude Sanaderu i Hernádiju, kao ni Lazardov izvještaj. I on je također potvrdio neslužbene informacije o tihoj opstrukciji Lazardova posla koju provodi MOL i kazao kako je vrlo neizvjesno može li Lazard dovršiti svoj izvještaj do kraja travnja kako je to kazao ministar Ćorić. Taj izvor je zaključio:

“Prvi i drugi krug predsjedničkih izbora, blagdani, pa onda i hrvatsko preuzimanje predsjedavanja Europskim vijećem bili su prioriteti Plenkovićeve vlade posljednjih nekoliko tjedana i Ina je naprosto gurnuta u drugi plan, kao što je nebrojeno puta do sada mnogo toga bilo važnije od Ine.” Treći pak dobro upućeni izvor iz naftaških krugova također ne vjeruje u povoljan ishod pregovora za hrvatsku stranu:

“Ovo je samo kupovanje vremena do izbora, Vladin pokušaj da prikaže kako tobože nešto radi po pitanju Ine, no dobro je poznato da se ne radi ništa i da nema nikakvih pregovora niti razgovora s mađarskom stranom. Vladi je itekako dobro poznato da, sve i da MOL želi prodati svoj udio u Ini, ova Vlada to ne može i neće htjeti realizirati prije izbora jer se u samo nekoliko mjeseci, od dovršetka Lazardova izvještaja u svibnju pa do početka predizborne kampanje za parlamentarne izbore na jesen, sigurno ne može ništa ozbiljnije dogovoriti. Uostalom, u državnom proračunu za 2020. nema previđene stavke niti rezervacije od 10 ili 15 milijardi kuna za otkup dionica, a neko značajnije kreditno zaduženje nije izgledno niti se o njemu raspravlja unutar Vlade, iz čega je jasno da nema ozbiljnije namjere da se dionice Ine doista otkupe od Mađara.”

Prema njegovim riječima, Vlada bi trebala objasniti javnosti i zbog čega je pristala tako olako potrošiti devet milijuna eura, odnosno 67 milijuna kuna proračunskog novca na konzultantske usluge koje su nepotrebne jer je, kako kaže, sve izvjesnije da do otkupa dionica neće doći. Vrlo je sličnu konstataciju o neozbiljnosti Vladina posla s konzultantskom kućom Lazard Nacionalu još u kolovozu prošle godine potvrdio drugi nezavisni izvor, a tajming koji je tada najavio procjenjujući vrijeme koje je konzultantima potrebno za dovršetak posla gotovo je u dan identičan onome koji je iznio u ljeto.

Neriješen će problem Ine, po već sada ustaljenoj praksi ranijih premijera, biti gurnut u ruke iduće političke nomenklature, kakva god ona bila. A Ina je iz godine u godinu sve slabija i sve manje vrijedna

Zatražili smo stoga od ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića da nam potvrdi kada očekuje izvješće konzultantske kuće Lazard, jesu li se predstavnici Ministarstva u međuvremenu sastajali s predstavnicima MOL-a, odnosno jesu li razgovori o opcijama otkupa MOL-ovih dionica nastavljeni neovisno o izvještaju te je li presuda zagrebačkog Županijskog suda Ivi Sanaderu i Zsoltu Hernádiju od 30. prosinca prošle godine negativno utjecala na mađarski MOL kada su u pitanju pregovori oko mogućeg otkupa dionica. Dobili smo vrlo šturi odgovor Službe za odnose s javnošću i protokol Ministarstva zaštite okoliša i energetike: “Vezano uz dubinski proces pregleda kompanije, on je u tijeku te se procjena vrijednosti od strane savjetnika očekuje u drugom kvartalu 2020. godine nakon čega će javnost biti pravovremeno informirana o daljnjim aktivnostima.”

Odgovor na pitanje postoje li u međuvremenu, do dovršetka Lazardova izvješća, bilo kakvi kontakti između hrvatskih i mađarskih predstavnika u kojima bi se razgovaralo o mogućim modelima otkupa MOL-ovih dionica, u Ministarstvu su posve ignorirali. No neslužbeni izvori Nacionalu su potvrdili kako tih susreta nema i da se sve svodi tek na povremene razgovore na najvišim političkim razinama poput susreta između premjera Plenkovića i mađarskog kolege Viktora Orbána krajem studenoga u Osijeku, povremenih odlazaka ministra zaštite okoliša i energetike Ćorića u Budimpeštu i njegovih razgovora s mađarskim ministrom vanjskih poslova i trgovine Peterom Szijjártom te vrlo tajnog polusatnog žustrog razgovora premijera Plenkovića s članom Uprave MOL-a Sándorom Csányijem tijekom nogometne utakmice između reprezentacija Hrvatske i Mađarske početkom listopada prošle godine u Splitu. O tom je susretu Nacional već pisao, no sadržaj razgovora nijednog od tih susreta – barem onih koji se tiču budućnosti Ine – nije objavljen u javnosti i hrvatska Vlada ih pažljivo krije.

Kada je pak mogući model otkupa u pitanju, jedan od dobro obaviještenih izvora također bliskih Ini potvrdio nam je kako Vlada – ova sadašnja, no vjerojatnije ona iduća – na raspolaganju ima nekoliko mogućnost:

“Jedna od opcija je kupnja dionica zaduženjem, odnosno vlastitim sredstvima ili kreditom čime bi Hrvatska u potpunosti preuzela vlasništvo nad Inom. Druga je mogućnost kupnja koju bi proveli mirovinski fondovi u vlasništvu RH uz poštovanje profesionalnog načina daljnjim upravljanjem kompanijom. Postoji i mogućnost uvođenja novog, ozbiljnijeg strateškog partnera kojemu osnovni cilj poslovanja ne bi bio pretvaranje Ine u svojevrsnu podružnicu, već konkretan napredak kompanije u svim segmentima poslovanja i širenje i izvan regije. A ne treba odbaciti ni opciju ulaska u partnerstvo s nekim od prozapadnih investicijskih fondova.”

‘Vezano uz dubinski proces pregleda kompanije, on je u tijeku te se procjena vrijednosti savjetnika očekuje u drugom kvartalu 2020. godine’ šturi je odgovor iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike

Predsjednik Nadzornog odbora Ine Damir Vanđelić u kratkom nam je telefonskom razgovoru rekao da financiranje otkupa Ininih dionica ne bi trebalo predstavljati problem jer je, kako je objasnio, “Ina profitabilna kompanija i najpovoljniji model financiranja otkupa dionica od MOL-a mogao bi se pronaći i bez dodatnog povećanja javnog duga”.

Dva međusobno neovisna, a dobro obaviještena izvora također su nam potvrdila da su pregovori s mađarskom stranom oko otkupa dionica Ine vrlo blisko povezani s mađarskim zahtjevima da njihova državna energetska kompanija MVM ili pak MET Grupa, ova potonja je formalno u privatnim rukama, no s vrlo bliskim vezama s državnim MVM-om i MOL-om, uđe u vlasničku strukturu LNG terminala na Krku, odnosno da Mađari preuzmu udjel u upravljanju budućim terminalom. Naime, Nacional je još u travnju prošle godine pisao da je mađarski veleposlanik u Hrvatskoj Jozsef Zoltan Magyar na jednom sastanku hrvatskih i mađarskih pregovarača na temu rješavanja problema suvlasništva u Ini održanom krajem 2018. hrvatskoj delegaciji posve otvoreno dao do znanja da “hrvatska strana ne može očekivati da nešto dobije, a da zauzvrat ne daje ništa”.

Bilo je posve jasno, naglasio je tada naš izvor koji nam je potvrdio autentičnost te izjave, na što je veleposlanik Magyar pritom mislio te da je hrvatskoj strani dano do znanja kako će Mađari benevolentnije pristati na razgovore o mogućoj prodaji svojeg portfelja ako im se omogući ulazak u vlasničku strukturu LNG terminala. Ministar Ćorić je tek koji dan prije toga, početkom travnja prošle godine, javno obznanio da je primio pismo mađarskog ministra vanjskih poslova i trgovine Petera Szijjárta, u kojem ga ovaj i službeno obavještava o želji Mađarske da otkupom četvrtine udjela u projektu uđe u vlasničku strukturu budućeg terminala.

Na toj je izjavi sve ostalo i hrvatska javnost ni do danas ne zna do koje su faze stigli pregovori o mađarskom suvlasništvu u budućem terminalu, a još manje na koji su način oni povezani s rješavanjem pitanja Ine. No Szijjártovo je pismo potvrdilo od ranije poznatu činjenicu da je interes za ulazak u suvlasništvo nad terminalom iskazala izravno Mađarska kao država, iz čega se jasno dade iščitati da je suvlasništvo nad budućim terminalom strateški interes mađarske države za koji će se Budimpešta čvrsto boriti i da su u toj borbi sva sredstva dozvoljena, pa i korištenje hrvatske naftne kompanije kao oružja za postizanje zacrtanog cilja.

Jednom riječju, još četiri godine su prošle a pitanje Ine koje se vuče već četvrtu vladu zaredom, još nije riješeno. A prema svim pokazateljima i neće do kraja mandata Plenkovićeve vlade jer su posve izostali parametri koji bi upućivali na iole ozbiljniji rad na tom problemu. Takav se zaključak nameće uzmemo li u obzir činjenicu da Vlada temeljito krije od javnosti ikakve informacije vezane uz pregovore s Mađarima oko otkupa MOL-ovih dionica. Neriješen će problem Ine, po već sada ustaljenoj praksi ranijih premijera, biti gurnut u ruke iduće političke nomenklature, kakva god ona bila. A Ina je iz godine u godinu sve slabija i sve manje vrijedna, vrijeme neumoljivo ide i radi u korist MOL-a.

Komentiraj