Nacional je istražio zašto stoji projekt plinskog polja Zalata-Dravica, neposredno uz hrvatsko-mađarsku granicu, čijom bi se eksploatacijom povećala energetska neovisnost Hrvatske. Povjerenstvo RH o istraživanju i eksploataciji tog ležišta imenovano je 2013. i nekoliko puta je predlagalo sastanak, ali od mađarske strane nikada nije došao pozitivan odgovor
Naftna kompanija Ina je s mađarskim MOL-om još 2008. godine otkrila, a 2010. godine i potvrdila vrlo perspektivno ležište plina na širem području Podravske Slatine, neposredno uz hrvatsko-mađarsku granicu, no ni do danas, punih 12 godina od otkrića, polje nije privedeno eksploataciji, potvrdio je Nacionalu neslužbeni, ali dobro obaviješteni izvor iz stručnih krugova. Unatoč činjenici da bi novo plinsko polje i te kako pridonijelo povećanju energetske neovisnosti Hrvatske te da bi moglo smanjiti ovisnost o uvozu inozemnog – uglavnom ruskog – plina, MOL kroz svoj utjecaj u Ini već godinama uspješno koči razvoj projekta i početak eksploatacije bušotine. “Iako je polje Zalata-Dravica otkriveno prije 12 godina, proces unitizacije, odnosno zajedničke razrade ležišta koje se rasprostire na teritoriju Hrvatske i Mađarske, nikada nije započeo i nikada se nije postigao dogovor o načinu raspodjele eksploatiranog plina”, objasnio je Nacionalu isti izvor.
NO ZAŠTO MOL NASTOJI ZAKOČITI POČETAK EKSPLOATACIJE na plinskom polju koje je i te kako vrijedno za Hrvatsku? Naime, ukupne dokazane rezerve plina na polju Zalata-Dravica kreću se oko 2,75 milijardi kubnih metara. Ta se količina dijeli između Hrvatske i Mađarske pa Hrvatskoj pripada 47,3 posto ili 1,3 milijarde kubnih metara plina, no samo pod uvjetom da se rezerve dokažu i na preostalom, trećem plinskom polju na hrvatskoj strani na kojem to još nije učinjeno….
Komentari