Mjeda: “Volio bih da fotografije mog Zagreba prije potresa traju vječno”

Luka Mjeda govori zašto u njegovoj fotomonografiji nema razrušenog Zagreba te se nada da će za neko vrijeme netko drugi objaviti fotografije obnovljenih fasada i trgova
Istaknuti hrvatski fotograf Luka Mjeda upravo je objavio svoju novu raskošnu foto-monografiju „Zagreb, u izdanju Hrvatskog fotografskog centra, posvećenu motivima i lokacijama grada Zagreba. U nakladi od 1000 primjeraka, na 264 stranice niže se 148 crno-bijelih fotografija Zagreba s motivima prije potresa, uz predgovor Edde Dubravec na hrvatskom i engleskom jeziku.
Neke moje fotografije nakon protresenog Zagreba bile su izložene na izložbi Biografija grada 2020 u listopadu prošle godine u Galeriji Modulor u Zagrebu. Inače, ne volim fotografirati loše prilike ili događaje pa takve fotografije nisam želio ni u ovoj knjizi. Nadam se da će za desetak godina netko drugi ponovo moći snimiti Zagreb bez skela, porušenih dijelova kuća, dimnjaka… ali obnovljenih fasada i trgova. Do tada svima želim ostaviti ovu knjigu kao podsjetnik da je Zagreb prelijep i veoma ugodan za življenje. U mojem pristupu monografiji o Zagrebu svakako je važno da je ona prikazana u crno-bijeloj tehnici. Koliko god to nekomu zvučalo paradoksalno, smatram da dugoročno ne pamtimo boje nego tonove pa su stoga za naš mozak sva sjećanja (pa time i slike) u bezbroj crno-bijelih nijansi. Zagreb prikazujem kroz arhitekturu trgova, zgrada, parkova, spomenika… Ne pišem o tome već fotografiram. Nadam se će svatko naći svoje riječi za opis grada prema mojim fotografijama. Na svojim fotografijama izbjegavam prikazivati ljude kako bi one trajale vječno, odnosno koliko i ti trgovi, zgrade, ambijenti… Želim da ovaj Zagreb traje vječno — bez da se godina nastanka prepoznaje po odjeći, vozilima ili nekim drugim detaljima, pojasnio je Luka Mjeda za Zagreb News.
Istaknuo je da je dugo radio na konceptu ove monografije i da nije nastala brzo, spontano, „u jednom dahu; precizno je razmišljao o lokacijama, ambijentima, značajnim spomenicima, zgradama i vizurama — svemu onomu što Zagrepčanima, ali i stranim posjetiteljima, čini prepoznatljivost lokacije i arhitektonsko-urbanističko-povijesnih obilježja Zagreba.
„Prije dvadeset godina završio sam fotografiranje Zagreba za tadašnju monografiju C/B ZAGREB. Otada sam u dva navrata (2010. i 2015.) pokušao snimiti i publicirati novu monografiju o mojem Zagrebu. Obilazio sam grad po nekoliko mjeseci, ali nekako nije išlo. Tijekom tih deset godina nastajale bi neke pojedinačne izvrsne fotografije zagrebačkih veduta, ali tek sam prošle godine za vrijeme blagog lockdowna uspio snimiti Zagreb kakav želim i drugima prikazati — nije bilo mnoštvo stolova, stolaca ni grozomornih suncobrana mnogih kafića koji zauzimaju cijele ulice, nije bilo parkiranih vozila na pločnicima, dostavna vozila nisu ulazila u pješačke zone, auti nisu jurili po ulicama, prolaznici su mirno šetali, zgrade nisu bile prekrivene nepotrebnim oglasnim plakatima/plahtama, ulice su bile vrlo čiste. U ovih dvadeset godina mnogo toga se uredilo i izgradilo u Zagrebu. Sve sam to uočavao i pamtio te sam prošle godine dočekao fotoaparatom zabilježiti Zagreb za sljedećih dvadeset godina. Naprosto sam uživao u otkrivanju novih i zanimljivih vizura, pojasnio je umjetnik.
Fotografije odlikuje oštrina, jasni crno-bijeli kontrasti s malo sivih zamućenih prijelaza i česta upotreba drugačijih očišta koja nisu u visini ljudskih očiju, poput žablje ili ptičje perspektive.
Od 1980. godine moj se studio, kasnije i dom, nalazi u dijelu palače Bana Petra Zrinskog iz 17. stoljeća na Gornjem gradu, pa je time Gornji grad i najvažniji u mojem sjećanju. Osim toga, tu se nalaze neke od najstarijih hrvatskih građevina i institucija — Banski dvori, Sabor RH, crkva Sv. Marka, palača Dverce i mnogi muzeji. Zagreb se može ponositi i mnogim donjogradskim zgradama iz 19. i 20. stoljeća, zanimljivim interpolacijama i novim kvartovima izvedenima u 20. i 21. stoljeću, zelenim oazama u gradu (Zrinjevac, Trg kralja Tomislava, Sveučilišna livada, Botanički vrt, Jarun) i izvrsnim spomenicima. To je zapravo naš Zagreb — spoj svih razdoblja, jednoga pokraj drugoga, rekao je  Luka Mjeda.
Osobitost monografije — što će zasigurno privući mlade generacije — jest karta Zagreba s oznakama pojedinih lokacija te će svatko moći pametnim telefonom očitati QR-code karte i na svom mobitelu povećavati kartu te online slijediti put do svih lokacija uz prikaz snimljenih fotografija.

Komentiraj