Ministar Radovan Fuchs u posebnoj emisiji: “Reforma školstva nije stala, ona je samo usporena”

“Reforma školstva nije stala, ona je samo usporena i ide po zacrtanim trasama. Uvođenjem cjelodnevne nastave bit će preslagivanja nastavničkog dijela zaposlenika. Vjerojatno bi došlo i do racionalizacije i koncentracije a u konačnici bi učitelji i nastavnici dobili veće plaće”, izjavio je u četvrtak ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs u posebnoj emisiji o školstvu ‘Ima li što novo?’, uoči još jedne neizvjesne pandemijske školske godine.

Na pitanja su odgovarali ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić, zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Suzana Hitrec, ravnatelj srednje škole Petrinja Milan Orlić, ravnatelj XV. gimnazije Nikola Dmitrović te nastavnice Tamara Šoić iz Rijeke i Maja Kassa iz Osijeka.

“Očito nije dosadno u mandatu, ali se ne bih složio da idemo dva koraka naprijed, korak natrag, odgovorio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs na konstataciju Sunčice Findak da reformu sustava obrazovanja ‘zaustavlja’ pandemija, pa dva potresa. Ide se naprijed, samo su veliki izazovi – a zdravlje učenika, nastavnika i naroda nam je na prvom mjestu, kazao je. Svi ti podaci prikrivaju sve ono što se čini u školstvu – reforma nije stala, ona je samo usporena idemo dalje po zacrtanim trasama. Vjerujem da ćemo u tome uspjeti i molimo vas novinare da nam u tome pomognete, da ne brojimo samo oboljele, dodao je.

Dodao je kako se završavaju kurikularne promjene u 4. i 5. razredu čime će svi kurikulumi u osnovnoj školi biti promijenjni, a osiguran je i snažan izvor financiranja u dogradnji škola i vrtića kako bi sva djeca, barem u osnovnom školstvu u cjelodnevnu nastavu te da b se osigurala predškola.

‘Nije u školstvu sve tako sivo’

Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Boris Jokić poručio je u srijedu da škole nužno moraju ostati otvorene, predstavljajući rezultate istraživanja koji pokazuju da je pandemija negativno utjecala na veliku većinu učenika, njihovu motivaciju i mentalno zdravlje.

“Pandemija je negativno utjecala na živote mladih ljudi, naročito u osnovnoj školi – na tjelesno zdravlje, a kod srednjoškolaca na psihičko zdravlje dok je nastavnicima poremećen balans između profesionalnog i privatnog života. Međutim pozitivno je da su svi međuljudski odnosi poboljšani, kao i digitalne vještine”, poručio je Jokić.

Međutim, dodao je, mora se poraditi na psihosocijalnom stanju učenika i zaposlenih, saniranju odgojno-obrazovnih nedostataka i povećanju motivacije za rad te krpanju rupa u znanju koje su se pojavile u predmetima iz tzv. STEM područja. Naglasio je pritom da treba zahvaliti prosvjetnim radnicima koji su “stup ove zemlje i koji su učenicima i roditeljima ovaj period učinili podnošljivima”.

Suzana Hitrec, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja komentirala je navode o ‘nestručno pokrivenoj nastavi’ i činjenici da npr. svaki šesti nastavnik matematike nije kvalificiran. Kazala je kako ravnatelji na to upozoravaju već desetak godina. Za rješenje tog problema potrebni su i volja i novac, promjena upisnih politika na nastavničkim studijima i stipendiranje. Potrebno je i drugačije vrednovati rad nastavnika jer mlade osobe nisu motivirane raditi za male plaće. Dobrom smatra mogućnost da se u škole mogu vratiti umirovljenici.

Na natječajima nijedan informatičar i 19 geografa

Nikola Dmitrović, ravnatelj zagrebačke XV. gimnazije kazao je kako od studenata PMF-a čuje kako oni ne bi željeli raditi u školama. Svi iz STEM područja traže izlaz. Znamo kolika su početna primanja u informatičkim tvrtkama, kaže Dmitrović koji putem natječaja traži dva nastavnika informatike – i gotovo da nema prijavljenih. Za razliku od toga – na natječaj za geografiju prijavilo se 19 kvalitetnih kandidata.

Ministar Radovan Fuchs odgovorio je kako to nije samo problem Hrvatske, nego svugdje u svijetu. Na pitanje što će napraviti po tom pitanju. Najavio je da će se ići sa stipendijama koje bi možda bile uvjetovane radom u školama. Razgovara se, dodao je i o povećanju plaća.

Uvođenje cjelodnevne nastave i preslagivanje zaposlenih

“Zbog cjelodnevnih nastava koje će se događati bit će i preslagivanja nastavničkog dijela zaposlenika. Za neke bi se osigurao posao na nekim drugim mjestima unutar obrazovnog sustava. Vjerojatno bi došlo i do racionalizacije i koncentracije. Ima tu prostora, mogli bi razgovarati o normama opterećenja i dalje. Sve u svemu ide se prema tome da se stvar završi tako da bi učitelji i nastavnici dobili veće plaće”, kazao je Fuchs.

Boris Jokić upozorio je kako nije problem samo STEM područje, već i strani jezici te razredna nastava. Smatra kako je novac samo jedan dio motivacije, te da ljudi koji rade u školama nisu trošak i ‘uhljebi’. Oni su, kaže Jokić – jedni od najkonstruktivnijih činilaca u ovoj zemlji i treba ih staviti na društveni pijedestal.

“Djeca više ne iščekuju početak godine, danas je situacija kaos” 

“Smatram da su ministar i ova postava u Ministarstvu učinili pozitivan korak ukinuvši mogućnost anonimnog prijavljivanja. Dio nastavnika nije zadovoljan jer prijavitelj može ostati anoniman pred onim koga prijavljuje. Međutim ja smatram da je to dobro, jer bi ljude bilo strah prijaviti nepravilnosti, kazala je profesorica hrvatskog jezika Tamara Šoić. Dodala je kako je početak školske godine sve stresniji i stresniji. Današnja djeca više ne iščekuju s pozitivnim osjećajem početak nastave, nego se sve pretvorilo u atmosferu kaosa”, kazala je. Tome je doprinjela i gospođa Pavić Šimetin nekim svojim izjavama, dodala je.

‘Cijepljenje nastavnika osigurava nastavu u školama’

“Maske će morati nositi učenici viših razreda osnovne škole i srednjoškolci i to ako nema distance od 1,5 m u osnovnoj ili 2 metra u srednjoj školi”, kazala je Ivana Pavić Šimetin, zamjenica ravnatelja HZJZ-a. Dodala je kako će lokalni stožeri moći mijenjati mjere ovisno o epidemiološkoj situaciji. Procijepjeno je, dodala je, 58 posto prosvjetnih radnika, a trebalo bi ih biti više. To osigurava nastavu u školama i u Hrvatskoj se ne razmišlja o prisili, zaključila je.

Komentiraj