Ogroman je nerazmjer minimalnih plaća unutar država članica Europske unije. Kad je riječ o minimalnom nacionalnom dohotku države članice možemo podijeliti u tri skupine.

Na čelu prve skupine nalazi se Luksemburg sa zakonski određenom minimalnom plaćom u bruto iznosu od 2387 eura, slijedi Njemačka s 1981 eura, Belgija s 1955 eura, Nizozemska s 1934 eura, Irska s 1910 eura i Francuska s 1709 eura. U drugoj skupini nalaze se Slovenija s minimalnom plaćom od 1304 eura te Španjolska s 1260  eura. U trećoj skupini nalaze se države članice čija zakonski određena nacionalna minimalna plaća iznosi manje od 1000 eura. To su Portugal s 887 eura, Cipar s 885 eura, zatim Litva s 840 eura, Malta s 835 eura, Grčka s 832, Poljska s 746 eura, Estonija s 725 eura, Češka s 717 eura. Slijede Slovačka i Hrvatska s 700 eura, Latvija s 620 eura, Rumunjska s 606 eura, Mađarska s 579 eura i Bugarska s 399 eura. Postoji i pet država članica koje u svom zakonu ne poznaju minimalnu plaću, ali zato imaju dobre socijalne programe s kojima pomažu siromašnim građanima. To su Danska, Italija, Austrija, Finska i Švedska.

Hrvatska se nalazi na 18. mjestu po visini zakonski regulirane minimalne plaće, a iza nje su samo Latvija, Rumunjska, Mađarska i Bugarska. Minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi 560 eura neto, a prema podacima iz listopada 2022.  na “minimalcu” je radilo oko 35 tisuća zaposlenih. Procjene su da se je sa zadnjim povećanjem minimalne plaće, koje je nastupilo 1. siječnja ove godine, taj broj povećao za oko 15 tisuća.

Trenutno u riziku od siromaštva u Europskoj uniji živi više od 100 milijuna ljudi, a više od 700 tisuća njih živi u Hrvatskoj, u što se svakako mogu ubrojiti i radnici na “minimalcu”, njih oko 50 tisuća.

“S obzirom da se u čitavom svijetu pa tako i Europskoj uniji događa velika ekonomska kriza, Europski parlament traži modalitete s kojima nastoji što više smanjiti socijalne razlike među ljudima te im omogućiti dostojanstven život. Time se želi osigurati  stabilnost i mir, odnosno spriječiti  nezadovoljstvo koje bi moglo kulminirati na ulicama”, kazala je u Strasbourgu za nacional.hr zastupnica Biljana Borzan.

FOTO: Robert Anic/PIXSELL

“Minimalna plaća je jedna od tih mjera i u tom segmentu Europska unija nema ovlasti narediti državama članicama koliku će imati minimalnu plaću zato što su razlike među nama ogromne. Ako uzmemo u obzir da je minimalna bruto plaća u Luksemburgu gotovo 2400 eura, a u Bugarskoj 400 eura, onda je posve jasno da je nemoguće napraviti zakon koji će u istu ravan staviti ove dvije zemlje. Dakle, nemoguće je napraviti zakon koji će nas sve staviti u isti koš jer su razlike među nama  ogromne, ali se kroz preporuke Europskog parlamenta nastoji utjecati na države članice da po tom pitanju, a u skladu sa svojim zakonima, poduzimaju sve što mogu kako bi zaštitile socijalno najugroženije građane. Time se šalje snažna poruka da je način funkcioniranja u kojem će se zaštiti najslabiji i najranjiviji, a preko čijih leđa se do sada svaka kriza lomila, upravo sada prijeko potreban. Činjenica je da se u zadnjih deset godina u većini zemalja Europske unije minimalna plaća znatno povećala,  povećana je i u Hrvatskoj, ali smo još uvijek u skupini zemalja sa najnižim minimalnim plaćama. Stoga je ovo dobar signal da se poduzmu svi koraci kako bismo zaštiti naše najranjivije građane”, poručila je Biljana Borzan.

“Minimalne plaće odraz su stanja u kojem se nalazi gospodarstvo pojedine zemlje, a naročito one najniže. Stoga svakako treba jačati kohezijsku politiku zato što je zbroj mjera koje donosi nacionalna država i onih koje donosi Europska unija izuzetno značajan u rješavanju ovog problema”, dodala je hrvatska europarlamentarka.

“Upravo zato su važna ulaganja u kohezijsku politiku jer se jedino na taj način može uspostaviti ravnoteža unutar Unije. Ako smo u zajedničkom tržištu, a jedan dio tržišta pati, onda to može u konačnici djelovati kao požar koji se širi na ostale dijelove Unije. Upravo zato Unija nastoji nekako smanjiti te razlike no u ovom trenutku ne možemo očekivati određeno zakonsko rješenje koje će biti za sve jednako. Između ostalog i zato što ima zemalja koje imaju iznadprosječno visoke minimalne plaće te bi se u tom slučaju one trebale izjednačiti s jednom Bugarskom ili Hrvatskom. To je potpuno nerealno, ali u svakom slučaju vrijedi pozivati države članice i slati im iz Europskog parlamenta poruku da trebaju poduzimati sve moguće mjere kako bi poboljšale socijalni status svojih građana.”

Biljana Borzan je istaknula kako se u korona krizi stvorio ogroman broj bogataša – milijardera, da je svakih 30 minuta nastajao novi milijunaš. “Također je u tom razdoblju povećana i prodaja najluksuznijih automobila, što znači da su se neki jako okoristili, a kriza prouzrokovana ratom u Ukrajini samo je još više pospješila taj proces. Stoga smatram da ako sada ne djelujemo s mjerama s kojima ćemo smanjiti te razlike u društvu, i ako dopustimo da se one tako vrtoglavo povećavaju, to će u budućnosti donijeti vrlo negativne, da ne kažem fatalne posljedice”, zaključila je.