Milanović predložio Plenkoviću da Vlada zakonom regulira obavezu cijepljenja protiv korone

Pitao je Plenkovića kako će se Vlada postaviti prema ljudima koji se neće htjeti cijepiti protiv korone i smatra to prvorazrednim izazovom

Predsjednik Zoran Milanović suočio je tijekom sjednice VNS-a premijera Andreja Plenkovića s nekoliko ozbiljnih pitanja i otvorio diskusiju o po njemu jednim od ključnih izazova u suočavanju s pandemijom korone. Milanović je pitao Plenkovića kako onim građanima Hrvatske koji nemaju tu namjeru, planira narediti da se cijepe protiv korone. Milanović to smatra izuzetno osjetljivim te je otvorio pitanje trebaju li oni koji se ne žele cijepiti proći bez posljedica. U tom smislu otvorio je diskusiju treba li takvim ljudima uskratiti neka druga prava te kako to zakonski regulirati, prvenstveno zbog opasnosti za širu zajednicu koja može proizići iz situacije ako se pokaže da se jedan veći broj ljudi nema namjeru cijepiti.

A Milanoviću se čini da bi se nešto takvo doista moglo i dogoditi. Izvor upućen u sadržaj onoga što je Milanović na sjednici govorio, ovako je to prepričao:

„Rekao je da postoje posljedice ako roditelji ne šalju djecu u školu te da je to zakonom jasno regulirano. Pa je povukao paralelu s pandemijom korone, navodeći kako je jako bitno tu povući jasnu granicu. Podsjetio je na to tko i kako može inicirati određene zakonske promjene. Milanović misli unaprijed i smatra da je to izazov s kojim će se Vlada vrlo brzo suočiti te upozorava da se za njega treba znati adekvatno pripremiti.“

Milanović vjerojatno smatra da Vlada treba nametnuti građanima obavezu da se cijepe protiv korone te da to treba pravovremeno pravno regulirati. Izvor blizak hrvatskom predsjedniku navodi da su novinari krivo prenijeli njegove ranije izjave oko cijepljenja protiv korone i da će on prvi stati u red za cijepljenje „ako nekim usijanim glavama treba primjerom pokazati koliko je važno cijepiti se u pandemiji kada se cjepivo pojavi“.

Plenković nije negativno komentirao Milanovićevo izlaganje o toj temi. Bilo je još sličnih trenutaka tijekom te sjednice. Milanović je inicirao intrigantnu diskusiju i u dijelu u kojem se referirao na mjere Koordinacije za sustav domovinske sigurnost za sprječavanje radikalizacije društva. Kao jedna od predloženih mjera spomenuta je i potreba da se istrage u slučajevima terorizma dovrše u roku od šest mjeseci. Milanović je okupljene podsjetio da je on slično govorio kada je javno predložio da se prvostupanjske presude moraju donijeti u roku od nekoliko mjeseci, podsjetivši da je o tomu javno govorio i Radimir Čačić. Njega zanima brzo saznati pravosudni epilog i drugih intrigantnih predmeta iz domene ekonomskog kriminala, a naročito onih slučajeva u koje su involvirane i poznate javne osobe, poput Dragana Kovačevića iz afere JANAF. Potom je Milanović konstatirao da zapravo o brojnim temama on misli gotovo isto što i predstavnici Vlade. Povela se diskusija o tome bi li to bilo u skladu s Ustavom te kako bi na to reagirali sudionici sudskih postupaka koji već godinama traju. Zaključeno je da javnosti treba poslati poruku o tome što se i u kom roku očekuje te da je bitno čemu se teži.

Milanovića su iziritirali prvi medijski izvještaji koji su se u ponedjeljak navečer pojavili na internetu vezano uz sadržaj sjednice. Naročito mu smeta to što neki novinari sugeriraju da je on na toj sjednici umalo prvi put rekao da napad na Banske dvore u sebi ima elemenata terorizma.

On je to izjavio odmah nakon tog napada, čuo se s Plenkovićem istoga dana, praktički su se bili usuglasili oko te teme te prvotno zaključili da nema razloga sazivati sjednicu VNS-a. Ali sve se promijenilo nakon Plenkovićeva istupa pred novinarima u Bruxellesu, usred jačanja njihova međusobnog javnog prepucavanja. Dodatno mu je zasmetalo što se Plenković ironično nadovezao na te po njemu manipulativne novinarske komentare, navodeći da je sastanak bio sjajan i sugerirajući da se Milanović malo pomalo približava tome što on govori.

Premijer Plenković izvijestio je da je na sjednici VNS-a konstatirano i suglasje oko položaja Hrvata u BiH i zajedničkih napora u jačanju prava Hrvata kao konstitutivnog naroda, “osobito biranja Hrvata u predstavnička tijela BiH, uključujući Predsjedništvo BiH, kao i zalaganje za prava Hrvata u Srbiji i Crnoj Gori”.

„Ako postoji i jedna tema oko koje vlada konsenzus između predsjednika Republike i predsjednika Vlade, to je tema jačanja položaja Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH. Znamo da je njihov položaj u određenim situacijama drukčiji od onoga kakvi su i slovo i duh Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma“, rekao je Plenković. Dodao je da posebno zabrinjava problem načina izbora člana Predsjedništva BiH.

„Sve nas posebno zabrinjava, i tu smo vrlo jasno artikulirali svoj stav, problem izbora člana Predsjedništva BiH koji bi trebao biti legitimni predstavnik hrvatskog naroda. I s te strane, ova praksa koja se najedanput počela događati 2006. za nas je nešto što smatramo da nije ni dobro, ni korisno, ni funkcionalno za koheziju unutar BiH. I zbog toga tu imamo jedinstveni stav“, istaknuo je.

Zanimljivo je da je uoči premijerova nastupa pred novinare stiglo i zajedničko, potpuno jednako priopćenje iz Ureda predsjednika i Vlade RH, u kojem je ukratko navedeno koje su bile teme sastanka.

Milanović je na sjednici spomenuo i da nigdje ne piše da se članovi Vijeća ne mogu sastajati i više puta godišnje, a ne samo dvaput.

Predsjednik države odlučio je da neće iskoristiti sjednicu VNS-a za nastavak javnih prepucavanja prije svega jer je svjestan da se država nalazi u izuzetno zahtjevnoj situaciji, u kojoj nema smisla daljnje zaoštravati odnose.

U tom smislu sastanak Vijeća za Nacionalnu sigurnost bio je prvi korak prema normalizaciji odnosa između predsjednika države Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, a po riječima Nacionalova izvora, odluku da sjednicu neće koristiti za daljnja prepucavanja s premijerom donio je Milanović, i to prije svega jer je svjestan da se država nalazi u izuzetno zahtjevnoj situaciji u kojoj nema smisla daljnje zaoštravati odnose između vodećih ljudi države. Milanović je na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost doista bio suglasan sa svim točkama dnevnog reda i nije dodatno dizao tenzije između sebe i premijera Plenkovića, što je nakon sastanka potvrdio i predsjednik Vlade u razgovoru s novinarima.

Za razliku od premijera, predsjednik Milanović nakon sjednice nije davao izjave, već je iz njegova Ureda poslano priopćenje. S druge strane, premijer je pred novinarima potvrdio da nije bilo novih tenzija između njega i predsjednika. Izvor blizak hrvatskom predsjedniku navodi da je Milanoviću zasmetalo i to što je Plenković odmah nakon sjednice dao izjavu za novinare iako je bilo dogovoreno da to neće učiniti. Hrvatski predsjednik, navodi isti izvor, smatra to Plenkovićevim pomanjkanjem kućnog odgoja.

 

Komentiraj