MILAN POPOVIĆ: ‘Planiram izgraditi milijun kvadrata stanova i logistički park u Zagrebu, a želja mi je i kupiti Hanza Mediju’

Srbijanski poduzetnik Milan Popović, javnosti poznat ponajviše kao bivši partner Severine Vučković, prvi put radi i veliki poslovni iskorak u Hrvatskoj, a za Nacional otkriva zašto je kupio bivšu tvornicu Pan papir, kao i što misli o optužnici protiv svog prijatelja Gzima Redžepija

Srbijanski poduzetnik Milan Popović, koji je do sada u hrvatskoj javnosti bio uglavnom poznat kao bivši partner pjevačice Severine Vučković s kojom se spori oko skrbništva nad sinom Aleksandrom, prvi put će u Hrvatskoj napraviti ozbiljniji poslovni iskorak. Kapital koji je stekao međunarodnom trgovinom, prvenstveno bakrom, zbog čega ga tabloidi i nazivaju “srpskim kraljem bakra”, Popović je odlučio investirati u dvije parcele od 20-ak hektara na Radničkoj cesti u Zagrebu. Ekskluzivno za Nacional Popović je potvrdio da je nedavno kupio prostor tvornice Pan papir, kao i prostor tvornice Sila koja se nalazi točno preko puta, te otkrio da na jednoj parceli planira izgraditi kompletan novi zagrebački kvart, a na drugoj logistički centar.

Uz dugogodišnji posao u međunarodnoj trgovini bakrom i nekretninske projekte, Popović je nedavno pokazao i interes za medije. Spominjao se kao ozbiljan konkurent za kupnju RTL televizije, što je i potvrdio, ali i pojasnio zašto je tu “ispao iz igre” i zašto se zainteresirao za Hanza Mediju.

Sve to događa se usporedo s nastavkom pravosudne bitke za skrbništvo nad maloljetnim Aleksandrom, jer se ni Popović ni Severina nisu pomirili sa zajedničkim skrbništvom. Međutim, USKOK je u međuvremenu podignuo optužnicu protiv Popovićeva prijatelja Gzima Redžepija, pulmologa i bivšeg zastupnika u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, i to zbog sumnje da je pokušao utjecati na vještaka kako bi njegov nalaz išao u prilog Popoviću.

Takve optužbe prvi put je iznijela upravo Severina, dok Popović tvrdi da se cijela USKOK-ova teza temelji na jednoj aluziji te da bi zbog pokušaja utjecaja na vještaka zapravo trebala odgovarati Severina.

NACIONAL: Je li točno da ste pokrenuli novi stambeni projekt u Zagrebu? Možete li pojasniti o kakvom je projektu riječ i znači li to da vam, kao poslovnom čovjeku koji živi na više adresa, Zagreb postaje glavna baza?

Došao sam u Hrvatsku da bih mogao živjeti sa sinom koji u Zagrebu ide u školu. Moja druga dvojica sinova još su mala, još nisu stasala za školu. A kao netko tko ne može sjediti na mjestu i odmarati se, naravno da stalno gledam prilike i mogućnosti kojima bih se mogao dodatno baviti. Tako da sam posljednjih godina počeo intenzivno ulagati u zemlju i nekretninske projekte. Nedavno se u Zagrebu pojavila jedna takva prilika za dvije parcele na odličnoj lokaciji po izuzetno dobroj cijeni i tu sam priliku iskoristio. Iako ovaj projekt zbog svoje veličine možda neću sam uspjeti realizirati do kraja, vidim u njemu mogućnost da za svoju djecu napravim projekt koji će oni jednoga dana moći nastaviti razvijati i osigurati svoju egzistenciju.

NACIONAL: Govorimo o dvije lokacije na Radničkoj cesti u Zagrebu, na Žitnjaku?

Da, to je lokacija bivše tvornice papira Pan papir i objekt preko puta te tvornice koji se zove Sila. S jedne strane je industrijska zona, a s druge planiramo stanove i zasad smo u procesu izrade projekata i idejnih rješenja, jer riječ je o cijelom kvartu koji će tu jednoga dana niknuti tako da ga treba dobro i pažljivo osmisliti. Naravno, i uz pomoć gradskih vlasti i lokalnih arhitekata koji poznaju prilike u Zagrebu i što je za Zagreb prihvatljivo, poželjno i potrebno.

Milan Popović kapital je stekao međunarodnom trgovinom, prvenstveno bakrom, zbog čega ga tabloidi i nazivaju ‘srpskim kraljem bakra’, a sada je odlučio investirati u dvije parcele od 20-ak hektara na Radničkoj cesti u Zagrebu. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Jeste li te projekte počeli razvijati još u vrijeme uprave pokojnog gradonačelnika Milana Bandića?

Ne, to sam kupio u kolovozu prošle godine.

NACIONAL: Jeste li onda uspostavili već neku komunikaciju s novom gradskom vlasti, s obzirom na to da i sami kažete kako je to projekt iz kojeg će nastati cijeli novi kvart?

Ne, još nisam. Sad smo u procesu izrade idejnih rješenja projekta. Nismo još ni s kim stupili u kontakt jer je sve još u ranoj fazi.

NACIONAL: Sve se smije rušiti, zgrade u toj tvornici nisu zaštićene?

Ništa nije zaštićeno, to je stara tvornica papira. Inače, jako vodimo računa o zaštiti. Primjerice, za projekt Sila, gdje planiram izgradnju logističkog centra, arhitekti su mi predložili da srušim 50-ak starih stabala koja se nalaze na parceli, odbio sam i tražio da projektiraju oko stabala kako bismo ih sačuvali. To izgleda skoro kao park i želio sam to sačuvati. Arhitekti su me gledali u čudu jer kažu da bi netko drugi to sve srušio.

NACIONAL: Možete li pobliže reći što ste zamislili na jednoj, a što na drugoj parceli?

S jedne strane, na prostoru Sile koja spada u industrijsku zonu, bio bi logistički park, s obzirom na to da u Zagrebu vlada ogromna potražnja za skladišnim prostorima bliže gradu, a ova lokacija dosta je blizu centra, praktična je zbog prometne povezanosti, a koliko sam shvatio iz projekta koji je napravljen, po sredini ceste trebao bi prolaziti i tramvaj koji bi vozio sve do zračne luke. S druge strane, na lokaciji Pan papira, ideja je izgraditi stambeni kvart koji bi imao i školu, i vrtić, i sportsku dvoranu, i druge atraktivne javne sadržaje, jer se po nekim preliminarnim proračunima tu može izgraditi milijun kvadrata BRP-a. To je ogroman prostor, bukvalno cijeli kvart. Naravno, zasad je riječ tek o mojoj viziji, o izgradnji tihog i ugodnog stambenog kvarta na odličnoj lokaciji.

NACIONAL: Koji rang cijena planirate za te stanove?

Stanovi će biti jeftiniji i dostupni praktički svima. Znate i sami da se cijene cijelo vrijeme mijenjaju i dok se projekt napravi, cijene će vjerojatno već biti neke druge, ali ideja je da stanovi budu kvalitetni, ali jeftiniji od prosječnih tržišnih cijena.

NACIONAL: To bi trebale biti visoke zgrade ili neboderi?

Ako gledamo po visinama koje su odobrene za neke zgrade u blizini, poput zgrade od 22 kata koja je odobrena na obližnjoj parceli, to bi bile visoke, moćne i stabilne zgrade, otporne na potrese, naravno.

NACIONAL: Koja bi bila vrijednost ukupne investicije?

Uzimamo li u obzir samo potencijal stambenih kvadrata, milijun BRP-a, najmanje milijardu eura. Projekt će se dijelom financirati novcem budućih kupaca. Jedan dio bih, naravno, ja sam financirao, poput ovih javnih sadržaja koje bih poslije davao u najam. A ostalo ćemo krenuti graditi ovisno o prodaji. No riječ je o projektu koji ću osmisliti i do kraja postaviti u narednih nekoliko godina, kada očekujem i početak realizacije. Takvi projekti ne mogu se raditi preko noći, ali vjerujem da će i većina hrvatskih državljana koji su otišli na rad u inozemstvo željeti investirati u nekretnine u svojoj domovini i osigurati si stambeno pitanje za vrijeme kad se odluče vratiti. Mislim da će potražnja za stanovima biti ogromna. I sada je tako, ne možete tako lako kupiti stan. Čim se stavi nešto na prodaju ili kad se pojavi neki projekt, trenutno se sve rasprodaje.

NACIONAL: Kako tumačite taj fenomen? S jedne strane imamo pad broja stanovnika, ljudi se žale da teško žive, proizvodnje gotovo da nema, otkud tolika potražnja za stanovima?

Hrvatska ima veliku turističku industriju i puno ljudi koji rade u inozemstvu. Svi oni kad zarade neki novac, žele osigurati vrijednost tom novcu, a najbolji način je kroz kupovinu nekretnina. Sad posebno jer ima jako puno jeftinog novca na tržištu, ne sjećam se kad su kamate bile tako niske.

NACIONAL: Imate li slične projekte i u Srbiji ili samo u Hrvatskoj i je li to isključivo vezano uz vaše privatne razloge?

U Srbiji je konkurencija ogromna tako da osim u svom rodnom gradu, gdje intenzivno investiram, u Beogradu još nisam uspio doći do lokacije jer ima jako puno konkurencije, cijene su nenormalno visoke i jednostavno ne mogu doći na red da nešto kupim po razumnoj cijeni.

 

‘Nadmetao sam se za RTL, ali postoje konkurenti kojima je utjecaj mnogo važniji od zarade. Mene bi medij poput RTL-a interesirao kao biznis. No pročitao sam u Nacionalu da se prodaje Hanza Media i želim je kupiti’

 

NACIONAL: U Beogradu je skuplje nego u Zagrebu?

Mnogo skuplje. Ovo zemljište koje sam ovdje kupio u Beogradu bi koštalo doslovce duplo. S tim da je ovo bila izvanredna prilika, nije bilo nešto što se standardno prodaje. Imao sam slobodnih sredstava u tom trenutku i iskoristio sam priliku jer se takvo što ne događa često.

NACIONAL: A što je bilo s prilikom za kupnju RTL-a? Naime, vaše ime spominjalo se među potencijalnim kupcima.

Da, postojala je želja za učešćem, međutim, u razgovoru s bankom koja se bavi prodajom RTL-a shvatili smo i banka i ja da postoje konkurenti u tom nadmetanju kojima je utjecaj mnogo važniji od zarade. A mene kao nekog tko bi bio zainteresiran za medij kao što je RTL, u prvom bi redu to interesiralo kao biznis, kao nešto zanimljivo čime bih se mogao baviti u sljedećih nekoliko godina, probati podignuti vrijednost i jednoga dana preprodati, jer me utjecaj ne zanima.

NACIONAL: Teško da će to netko vjerovati, da kupujete medij, a da vas ne zanima utjecaj.

Ne zanima me utjecaj, već izazov da poslovni model nekog medija učinim profitabilnim.

NACIONAL: Možda je to ponukano vašom situacijom sa Severinom?

Ta situacija mi je dala mogućnost uvida u to kako mediji funkcioniraju, što je u medijima bitno i kako se mediji mogu organizirati da budu društveno korisni, relevantni i profitabilni. Svakako vidim budućnost u medijima i njihovoj transformaciji u vremenima koja dolaze. Čuo sam s nekoliko strana, a nedavno sam i u Nacionalu pročitao da se navodno prodaje Hanza Media. To mi je zanimljiva kompanija i želim je kupiti ako se zaista bude prodavala.

NACIONAL: Jeste li već imali neke preliminarne razgovore ili poduzeli bilo kakvu inicijativu, bilo prema RTL-u ili Hanza Mediji?

O RTL-u vam ne mogu reći puno detalja osim, što sam već rekao, da postoje druge zainteresirane kompanije kojima ja ne mogu konkurirati. No mogu vam ispričati i anegdotu. Jedna novinarka s RTL-a me nekidan nazvala i u šali rekla: “Dobro jutro, šefe, kako ste?”

NACIONAL: Mislite li da ste unaprijed ispali iz igre bez obzira na svoj interes?

Da, mislim da je besmisleno trošiti i njihovo i svoje vrijeme provjeravajući nešto ako već u startu imam takve konkurente koji su spremni ponuditi daleko više no što to zaista tržišno vrijedi. Ja gledam koliko to vrijedi kao biznis koji se može reorganizirati i preprodati, dok oni to gledaju kao nešto što im daje i utjecaj. Postoji taj faktor dodane vrijednosti koji se zove kupovina utjecaja, što mene ne zanima.

NACIONAL: Pa ste se zato okrenuli prema Hanza Mediji?

Hrvatska nema puno velikih i interesantnih medijskih kompanija. Mene ne zanima kupnja neke lokalne stanice, već nešto veće, a tih većih medijskih kuća i projekata zaista nema puno. Zanima me i poslovna suradnja s medijima kroz dokapitalizaciju, kupnju određenog poslovnog udjela nekog medija.

NACIONAL: Možda da pokušate s HRT-om, da nas riješite problema. Da se malo našalimo… Kakva bi bila vaša vizija vezana uz Hanza Mediju, Jutarnji list i njihova izdanja? I kako će uopće sadašnji vlasnici reagirati na vašu ponudu?

Sadašnji vlasnici znaju da sam zainteresiran, ali nisam još izravno razgovarao s njima, već preko određenih brokera.

NACIONAL: Mislite li da će i oni imati prevelika očekivanja?

Pazite, tržište je takvo da imate stvarno velike igrače koji imaju, neću reći neograničenu količinu novca, ali postoji njih nekoliko koji su spremni platiti značajne iznose za kupnju medija. Ja sam spreman platiti onoliko koliko procijenim da taj medij tržišno vrijedi. Ali ako se pojavi netko tko je spreman dodatno platiti za taj utjecaj, onda ću opet ispasti iz igre. Međutim, situacija se stalno mijenja, tržište je živo i nikad ne znaš u kojem trenutku će nešto biti dostupno.

‘Nikad ni od koga nisam ništa tražio niti sam na bilo koga vršio pritisak, a nije za to bilo ni potrebe’, rekao je Milan Popović novinarki Nacionala o tome je li utjecao na postupak za skrbništvo nad sinom. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Dosta se govori o prodiranju medija pod srpskim vlasništvom u Hrvatsku i o tome koliko to ima veze s politikom predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Jeste li vi u tim sferama ili nastupate kao neki solo igrač?

Nemam nikakve veze s politikom Aleksandra Vučića ili s politikom bilo koje druge političke opcije, nastupam neovisno i radim za sebe, a moj kapital i njegovo porijeklo skroz su transparentni.

NACIONAL: U svakom slučaju, može se zaključiti da se vama zapravo sviđa biti u medijima. Zanimljivo je da u situaciji kad je dosta medija u krizi, vi medije vidite kao priliku za zaradu. A u medijima nije baš tako unosno kao u neka druga vremena.

Kriza vam je uvijek i prilika u biznisu. Postoje brojni primjeri uspješnih medija. Ja vidim uspješne medije kroz digitalnu transformaciju njihovih proizvoda i proširenja, gdje je to god moguće i gdje to ima smisla s obzirom na format tih medijskih proizvoda i na okolna regionalna tržišta. Pogledajte Novu TV, koja je profitabilna, a prisutna je na svim tržištima u regiji. Kada pregovarate za oglašivačke budžete, onda ne pregovarate s pozicije četiri milijuna gledatelja, nego s pozicije 15 milijuna gledatelja ili više ako gledate regiju.

NACIONAL: Znači li to da biste, primjerice, posebno izdanje Jutarnjeg lista izdavali u Beogradu?

Ne, naravno. To što sam rekao se više odnosi na televizijske formate i neke specifične medijske formate i proizvode, nego na tiskane medije.

NACIONAL: Možete li usporediti stanje medija, medijskih sloboda i ozbiljnosti medija u Srbiji i u Hrvatskoj?

Otkad je u Hrvatskoj uveden Zakon o zaštiti osobnih podataka, mediji su postali mnogo ograničeniji i teže im je raditi. U Srbiji, koliko vidim, objavljuje se sve i svašta. Ne ulazim u vlasničke strukture.

NACIONAL: Ali smatra se da predsjednik Vučić kontrolira sve medije.

O tome nemam informacije, a da se priča, svašta se priča.

NACIONAL: Dobro, priča se i u Hrvatskoj da Plenković kontrolira veliki dio medija.

Opet kažem, medije gledam više kao odličan biznis nego kao politiku i utjecaj.

NACIONAL: Je li vam to ulaganje u medije netko sugerirao ili ste sami došli na tu ideju i poznajete li dovoljno funkcioniranje medija iznutra?

Upoznao sam jako puno ljudi koji su na vodećim funkcijama u medijima – i vlasnika medija, i direktora, i menadžera – s mnogima sam razgovarao i imam dobar uvid. Recimo, u posljednjih ne znam koliko godina ni jedna televizija nije otišla u bankrot ili prestala s radom, unatoč problemima i unatoč tome što svi kukaju. A vrijednosti koje su te televizije ostvarile bile su veće od onog koliko je taj biznis-model zadovoljavao.

NACIONAL: Drugim riječima, ako bi se to sve realiziralo, vi biste postali ozbiljan igrač u Hrvatskoj?

Ne bih to tako gledao. Moj posao je međunarodna trgovina, putujem po cijelom svijetu i radim taj svoj osnovni posao koji mi donosi zaradu. Radim to što znam raditi, a ove investicije i novi projekti su mi izazov u novim poslovnim područjima koja me zanimaju i koja vjerujem da s mojom vizijom razvoja i mogućnošću financiranja mogu biti uspješna.

NACIONAL: Koliko biste bili spremni uložiti u medije i hoćete li to moći vlastitim sredstvima?

Sam svojim sredstvima jer radim isključivo sa svojim novcem. Koliko procijenim da vrijedi, koliko tržište procijeni da vrijedi, toliko bih uložio. Ali ne moram pod svaku cijenu investirati.

 

‘Redžepi je vještaku rekao da sam dobar otac. A što su DORH ili USKOK poduzeli nakon što su svi mediji u Hrvatskoj objavili sadržaj prijetećih poruka koje je Severina Kojić upućivala sudionicima postupaka?’

 

NACIONAL: Mislite li da će sve što se događalo s vašom bivšom partnericom Severinom utjecati na vaše poslovne pothvate?

Ne vidim kako bi to moglo utjecati na moj posao.

NACIONAL: USKOK je podigao optužnicu protiv pulmologa i bivšeg zastupnika u Gradskoj skupštini Gzima Redžepija, kojeg se sumnjiči da je utjecao na vještaka kako bi vama pomogao. Jeste li tražili od Redžepija da vam pomogne?

Nikad ni od koga nisam ništa tražio niti sam na bilo koga vršio pritisak, a uostalom, nije za to bilo ni potrebe. Sudske postupke ne želim komentirati, s obzirom na to da se oni vode na sudovima. Prema javno iznesenim tvrdnjama odvjetnika Ljube Pavasovića Viskovića, optužnica se svodi na to da je Gzim Redžepi rekao da sam ja dobar otac, navodno aludirajući time da bi vještak trebao napisati nalaz u moju korist. Naglašavam, aludirajući. Pavasović je izjavio kako je vrlo hrabro od USKOK-a što podiže optužnicu na temelju navodnog aludiranja. Gzim Redžepi je moj prijatelj koji godinama, otkad se poznajemo, svima govori da sam ja dobar otac.

NACIONAL: Iako je Gzim Redžepi optužen da je trgovao utjecajem kako bi vama pomogao, protiv vas se postupak službeno ne vodi, zasad. Jeste li ispitani u tom postupku?

Zašto kažete zasad? Pa ja nisam sudionik tog postupka.

NACIONAL: Severina je prva iznijela te optužbe, da ste vi preko Gzima Redžepija i Milana Bandića utjecali na rad gradskih institucija u procesu dodjele skrbništva.

Upoznat sam s tim Severininim neistinama i manipulacijama, međutim, u tom postupku Grad i gradske strukture ne sudjeluju ni na koji način, već sud. Riječ je o ničim potkrijepljenim izmišljotinama.

NACIONAL: Severina je tvrdila i da je Gzim Redžepi s vama dolazio u Polikliniku za zaštitu djece i mladih te da se bez njenog znanja tamo vještačilo vaše dijete. Jeste li išli u Kliniku bez njezina znanja da bi se vještačilo dijete?

Ne, naravno da nisam. Dijete se uopće nije vještačilo u Poliklinici. Štoviše, zbog Severinina pritiska na Polikliniku za zaštitu djece Grada Zagreba mom djetetu nisu pružene adekvatna pomoć i zaštita, a nekoliko puta Severina nije bila prijavljena policiji za zanemarivanje i emotivno zlostavljanje djeteta, sve zbog straha ljudi u Poliklinici da će biti medijski prozivani i smijenjeni, što se na kraju i dogodilo. Drugo, postoji poruka u kojoj Severina piše ravnateljici kako je u sudskom postupku sve bilo protiv nje – i sud, i posebna skrbnica, i vještaci, i Centar za socijalnu skrb – ali ih je ona sve pobijedila i usporedila se s „imperijom koja uzvraća udarac“.

Pitamo se moji odvjetnici i ja kako joj je to uspjelo? Nemojte zaboraviti da nalaz potpisuje dvoje vještaka. Kakvo god da je bilo mišljenje jednog vještaka, drugi vještak se s tim morao ili nije morao složiti. U našem slučaju oba vještaka su se složila. A imate i druge institucije, posebnu skrbnicu i Centar za socijalnu skrb, koji su isto imali mogućnost očitovati se na taj nalaz vještaka i koji su ga podržali zbog svih činjenica u njemu navedenih. Dakle, nije sve počivalo na jednom vještaku, već su u svom postupanju institucije bile usklađene. Onaj koji nije bio usklađen je Županijski sud u Splitu, koji je, ne znam na osnovu čega, potpuno protivno mišljenju i preporuci struke donio odluku kakvu je donio. Ali to je sad predmet posebnog postupanja.

NACIONAL: Je li točno da ste podnijeli 60 prijava protiv Severine Vučković, kako ona tvrdi?

Ne, to nije točno. To je njezina manipulacija, da se mene u javnosti prikaže kao nekoga tko se bjesomučno parniči. Ja bih prije postavio pitanje koliko je lažnih prijava Severina podnijela protiv mene. Uvijek je ona bila ta koja je pokretala sudske postupke, a svi moji postupci, kao i istupanje u medijima, bili su moja obrana od njezinih dezinformacija i napada.

Milan Popović kupio je dvije lokacije na radničkoj cesti, jednu preko puta druge. Na prostoru Pan papira gradio bi novi stambeni kvart, a s druge strane, na prostoru tvornice Sila, logistički centar. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Severina je i nama u Nacionalu i kasnije za H-Alter izjavila kako je pokojni Milan Bandić, kad ga je molila da kaže Gzimu Redžepiju i Ivici Lovriću „da maknu ruke od njezina djeteta“, počeo vikati da ćete vi Gradu dati 50 milijuna eura. Možete li protumačiti tu izjavu, u kakvim ste odnosima bili s Bandićem?

Već sam rekao da su to nebulozne izmišljotine.

NACIONAL: Neke od tih „izmišljotina“, kao što smo vidjeli, USKOK je ipak uzeo ozbiljno.

Nisam siguran da je USKOK uzeo u obzir ono što Severina priča. Za mene je osnovno pitanje što su Državno odvjetništvo ili USKOK poduzeli nakon što su svi mediji u Hrvatskoj objavili sadržaj prijetećih poruka koje je Severina Kojić upućivala sudionicima postupaka. Mogao bih vam nabrojiti desetero utjecajnih ljudi za koje sam čuo da su pokušavali pomoći Severini Kojić i koji su trgovali utjecajima. I pritiskali na institucije da se donesu odluke u njezinu korist.

NACIONAL: Je li riječ o istom vještaku za kojeg se tvrdilo da ga je Severina ucijenila objavom kompromitirajućih podataka iz njegova privatnog života?

Da, to je cijelo vrijeme taj isti vještak. Dakle, imamo situaciju da u srpnju 2020. idemo na vještačenje koje se završava negdje krajem srpnja 2020., vještaci pišu nalaz, imaju rok. Početkom rujna Severina se obraća vještaku, ugovara s njime sastanak i onda se nalazi s njim u Maksimirskom parku i nosi mu u torbi navodne dokaze da se tata derao na dijete. U parku, u devet sati navečer! Možemo samo njoj na riječ vjerovati što je bilo u torbi. Je li to pritisak na vještaka tijekom vještačenja? Taj vještak joj govori: “Ja sam tražio svoje izuzeće, neću ništa uzeti od vas.” Tako stoji u njezinu iskazu. O izuzeću vještaka odlučuje sud. Splitski sud nakon kratkog vremena donosi odluku da ne dozvoljava da se vještak izuzme. U međuvremenu ja dobivam neke informacije u vezi jednog i drugog vještaka i tražim njihovo izuzeće. Taj moj zahtjev za izuzećem vještaka bio je na sudu do posljednje sekunde. Zašto bih tražio izuzeće vještaka da sam imao bilo kakve tajne dogovore s bilo kime, a u vezi s vještakom? Tražio sam da se zahtjev povuče tek kad sam iz javno dostupnih izjava zaključio da taj nalaz zapravo ide meni u prilog. Međutim, vještak se nije pojavio na sudu kako bi potvrdio svoj nalaz i zbog toga je Županijski sud u Splitu donio onu spornu odluku. A kako smo mogli pročitati u medijima, nije se pojavio jer ga je Severina u porukama ucijenila detaljima iz njegova privatnog života, večer uoči rasprave u Splitu.

NACIONAL: Zašto osporavate tu odluku o zajedničkoj roditeljskoj skrbi?

Zato što su zajednička roditeljska skrb i zajedničko roditeljstvo mogući samo u uvjetima kad roditelji komuniciraju, kad se roditelji između sebe dogovaraju i kad zajednički postižu dogovor oko svih bitnih aspekata u životu djeteta. A u ovom slučaju druga strana ne želi dogovor. Smatram da radim u najboljem interesu svog djeteta, nikome se ne osvećujem, nisam ljubomoran na Severinine partnere i zanima me samo da naše dijete odraste u normalnog, sretnog i zdravog čovjeka.

NACIONAL: Vas sin Aleksandar nije više tako mali, nisam baš sigurna da mu se može svidjeti to loptanje između roditelja.

Na kraju će on odlučiti što će biti u njegovom životu. Na kraju. U ovom trenutku on je još premali da bi sam mogao donositi odluke o tome što je za njega najbolje. I zato su nam potrebne institucije koje bi, ako objektivno i korektno rade svoj posao, trebale donositi odluke koje su u njegovu najboljem interesu.

Komentiraj