Mesić: “Hrvatska politika prema BiH nije dobra, međunarodna zajednica mora se oglasiti”

Premda je većina hrvatskih eurozastupnika – njih osam od dvanaest – u četvrtak u Bruxellesu glasala protiv rezolucije Europskog parlamenta o BiH jer u njoj nije spomenut pojam “konstitutivnih naroda”, ne može se tvrditi da u Hrvatskoj postoji potpuni politički konsenzus o tome kako susjednoj državi pomoći da harmonizira svoje unutrašnjopolitičke odnose, što je obveza Hrvatske po Daytonskom sporazumu.

Plenković:  “Za harmonično funkcioniranje Bosne i Hercegovine dobro je da se sva tri konstitutivna naroda i drugi građani dobro osjećaju”

Europski parlament usvojio je u četvrtak rezoluciju o napretku BiH prema EU, u kojoj nije prihvaćen amandman Europske pučke stranke (EPP) i HDZ-a, koji je zahtijevao da se u tekst ubaci odredba o “konstitutivnim narodima” u BiH.

HTV je izvijestio da je protiv rezolucije glasalo osam eurozastupnika – Karlo Ressler, Tomislav Sokol, Sunčana Glavak i Željana Zovko iz HDZ-a te Romana Jerković, Predrag Fred Matić, Biljana Borzan i Tonino Picula iz SDP-a. Zastupnica Hrvatske konzervativne stranke Ruža Tomašić te nezavisni Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić bili su suzdržani, dok je za usvajanje rezolucije glasao samo Valter Flego iz IDS-a.

Hrvatski zastupnici tako nisu postigli ono što je djelomice uspio hrvatski predsjednik Zoran Milanović, koji je s članicama NATO-a prije deset dana postigao dogovor da se u završnoj deklaraciji summita Saveza spomene Daytonski sporazum, premda “konstitutivni narodi” nisu izrijekom navedeni.

Milanović zabrinut zbog otpora nekih članica NATO-a da se spomene Dayton

U hrvatskim političkim krugovima sada vlada uvjerenje kako je hrvatska politika postigla konsenzus o BiH. Iskusni hrvatski diplomat, koji nije želio biti imenovan, ovih je dana za nacional.hr ustvrdio kako “Hrvatska sada, prvi put poslije 2000. godine, ima usuglašenu i konzistentnu državnu politiku prema BiH”.

Hrvatska politika prema BiH vrlo je jasna u ovom trenutku. To znači, prvo, podršku teritorijalnim integritetu i suverenitetu BiH; drugo, podršku reformama; treće, podršku euroatlantskom putu BiH; četvrto, svaku podršku BiH od strane EU; i peto, podršku Daytonskom sporazumu, a to znači – suverenitetu i konstitutivnosti sva tri naroda, uključujući i odluke Europskog suda za ljudska prava i mišljanja Vijeća Europe. Govorim, dakako, o poznatoj presudi ‘Sejdić-Finci’, da svaki građanin može biti biran. Zašto ne bi bio Židov kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ili bilo tko drugi – ali ga moraju moći birati Hrvati. Isto to vrijedi i za Dom naroda Federacije BiH. Hrvatska politika prema BiH vrlo je jasna u ovom trenutku”, ustvrdio je Nacionalov sugovornik.

Taj sugovornik tvrdi da u današnjoj EU “problem BiH razumije mali broj država i lidera”. Dapače, “većina ne zna ništa”. “Da nije aktivne uloge Hrvatske, problem BiH uopće ne bi bila tema, kao što nije bila ni na nedavnom susretu Biden – Putin. U Nizozemskoj, na primjer, o tome se uopće ne razgovara. Francuskoj je najvažnije jačanje kohezije unutar EU, a tek potom jačanje europskog puta u nečlanicama. Njemačka razumije problem, ali sve donedavno nije bila lider. Hrvatska, dakle, za tu se temu u međunarodnoj diplomaciji mora izboriti”, tvrdi sugovornik Nacionala.

Postoje, međutim, i vjerodostojni kritičari današnje hrvatske politike prema Bosni i Hercegovini. Jedan je od njih bivši predsjednik Republike Stjepan Mesić. “Današnja hrvatska politika prema BiH nije dobra”, kazao je Mesić za nacional.hr. “Moja je osnovna i principijelna primjedba da bi s BiH trebalo komunicirati kao i sa svim drugim zemljama: predsjednik s predsjednikom, vlada s vladom, premijer s premijerom, ministri s nadležnim ministrima… Poznato je kako se vodi politička komunikacija”, podsjeća Mesić.

No, za razliku od toga, hrvatski dužnosnici ne poštuju i ignoriraju Predsjedništvo BiH, iskazujući neprimjerenu pažnju Miloradu Dodiku, a istodobno demonstrativno zaobilaze člana Predsjedništva BiH iz redova hrvatskog naroda Željka Komšića.

Hrvatska i Srbija ne trpe da se netko miješa u njihovu unutarnju politiku, a u odnosu prema BiH vidimo procese koje na svojoj strani ne želimo”, ocjenjuje Mesić. Izlaz bi, kaže, bio da međunarodna zajednica, kao što vrši pritisak za dogovorom Srbije i Kosova, da isto tako traži i dogovor u BiH. “Znam da BiH nije bila u fokusu međunarodnih institucija, ali ovo amorfno stanje može samo štetiti. Zato bi bilo važno da se međunarodna zajednica oglasi, i da dobijemo čiste odnose.”

Za sadašnje stanje, tvrdi Mesić, “dobrim dijelom odgovornost snosi i EU te međunarodne institucije, koje su uskratile podršku Visokom predstavniku međunarodne zajednice u BiH. Ali ako stvari ne funkcioniraju, međunarodna zajednica mora se oglasiti i reći ‘popu pop, a bobu bob’”, kaže Mesić.

I bivši hrvatski veleposlanik u Moskvi Božo Kovačević, jedan od utemeljitelja Hrvatske socijalno liberalne stranke, kritičan je prema sadašnjoj politici Hrvatske prema BiH. “Interes Hrvatske trebao bi biti stabilna BiH, čije granice ne bi smjele biti dovedene u pitanje. Umjesto toga, Hrvatska je postala zagovornica interesa HDZ-a BiH”, kazao je za nacional.hr Kovačević, sadašnji predavač međunarodnih odnosa na Sveučilištu Libertas.

Paradoks sadašnje hrvatske politike prema BiH, prema uvidima Bože Kovačevića, jest u tome da, preko HDZ-a BiH, podržava Milorada Dodika, koji otvoreno priziva raspad BiH. “Paradoks je takve situacije da je ključni saveznik Dodiku Ruska Federacija, s kojom je EU u vrlo zategnutim odnosima. Istodobno, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović dobro surađuje i s Dodikom i s Ruskom Federacijom, dok, s druge, Hrvatska u EU zastupa politiku HDZ-a BiH. Tako se Hrvatska, na neki čudan način, pojavljuje kao članica EU koju Rusija može instrumentalizirati kako bi oslabila EU. To je jedan od apsurda današnje politike Hrvatske prema BiH”, analizira Božo Kovačević.

Komentiraj