‘MEDICINSKU OPREMU nisu donirali tajanstveni šeici ili ulagači u Manhattan na Savi, već vlada UAE-a’

RAVNATELJ ROVINJSKE BOLNICE ‘MARTIN HORVAT’ i član Kriznog stožera grada Rovinja Marinko Rade otkriva kako je sa svojim prijateljem Ninom Peranom sudjelovao u organizaciji humanitarne pomoći iz Ujedinjenih Arapskih Emirat

Iza donacije vrijedne medicinske opreme iz Ujedinjenih Arapskih Emirata ne stoje nikakvi tajanstveni šeici ili potencijalni ulagači u projekt ‘’Manhattan na Savi’’, već vlada UAE-a“, izjavio je za Nacional ravnatelj županijske bolnice „Martin Horvat“ i član Kriznog stožera grada Rovinja Marinko Rade. Baš je ovaj mladi znanstvenik iz Rovinja, sa svojim prijateljem Ninom Peranom napravio prvi kontakt s ljudima iz arapske države te je pokrenuo cijelu priču oko nabave 11,5 tona medicinske opreme zbog koje je Vlada uštedjela nekoliko milijuna kuna koliko je planirala potrošiti za medicinski materijal neophodan u trenucima kada se pandemija koronavirusa u Hrvatskoj bliži vrhuncu. Dok je u fokusu javnosti bila borba protiv opasnog virusa i potresa u Zagrebu, u pozadini su Marinko Rade i Nino Peran uz, kako kaže Rade, veliku pomoć Vlade, Nacionalnog stožera i ministra zdravstva Vilija Beroša obavili veliki posao kako bi Hrvatskoj osigurali prijeko potreban materijal.

Drugi zrakoplov iz Ujedinjenih Arapskih Emirata u zagrebačku zračnu luku sletio je početkom prošloga tjedna, a u njemu je bila zaštitna oprema koja je Hrvatskoj prijeko potrebna za borbu s koronavirusom. Nekoliko dana ranije, na sjednici održanoj 19. ožujka, Vlada je donijela odluku o odobrenju sredstava na teret Proračunske zalihe Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2020. godinu za nabavu zaštitnih maski za potrebe sprečavanje širenja koronavirusa, ali je samo dan kasnije Vlada odustala od te odluke djelomično i zbog potvrde donacije Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Marinko Rade je 37-godišnji ravnatelj rovinjske bolnice „Martin Horvat“, a riječ je o iznimnom stručnjaku koji je do povratka u Rovinj prije šest godina imao uspješnu znanstvenu karijeru u inozemstvu. Studirao je u Padovi pa otišao na daljnje školovanje u London, a onda je dobio rijetku priliku u Finskoj, gdje je godinama radio s vrhunskim europskim stručnjacima. Kad je imao 31 godinu, vratio se u Hrvatsku i ovdje vodi bolnicu, no pritom je i dalje dio međunarodnog tima koji postiže vrlo uspješne rezultate. Da se trenutno ne nalazimo u vremenu pandemije koronavirusa vjerojatno bi o njemu pisali kao ravnatelju koji je rovinjsku bolnicu u samo nekoliko godina od velikog gubitaša pretvorio u uspješnu bolnicu za ortopediju i rehabilitaciju, dok istovremeno surađuje na međunarodnim projektima koji su mu donijeli brojna priznanja poput onog na Svjetskom kongresu fizikalne i rehabilitacijske medicine, gdje je 2018. osvojio nagradu za najbolje istraživanje. Osim toga, on je dvostruki dobitnik nagrade „Spine Young Investigator Award“ za najboljeg mladog istraživača bolesti kralježnice koju mu je dodijelio Spine te je i dobitnik godišnje nagrade Finskog društva za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu.

Marinko Rade kaže da nije imao namjeru istupati u medijima i da ne želi da na kraju javnost smatra kako su on i Peran najzaslužniji za cijeli posao, ali je zbog nekih pogrešnih informacija u medijima odlučio ispričati cijelu priču kako je došlo do cijelog posla i tko stoji iza ove donacije. O tome kako su on i Peran došli na ideju da od vlade UAE-a zatraže humanitarnu pomoć Rade kaže:

„Kao ravnatelj županijske bolnice ‘Martin Horvat’ i član Kriznog stožera grada Rovinja uvidio sam da će nedostajati jednokratne robe brze potrošnje kao što su jednokratne maske, zaštitna odjela, rukavice i dezinficijensi, što je izuzetno bitno u prvoj fazi borbe protiv epidemije bolesti uzrokovane covidom-19. Prateći medije i izravne informacije iz Hrvatske, do sličnog zaključka je došao i prijatelj Nino Peran koji se u tom trenutku nalazio u Ujedinjenim Arapskim Emiratima. U tom smo trenutku počeli u raznim smjerovima kontaktirati svoja međunarodna poznanstva kako bismo zatražili pomoć za Hrvatsku“.

Nakon toga je Nino Peran kontaktirao odgovorne osobe u UAE-a, a nakon što su se uvjerili da doista postoji mogućnost da njihova vlada usmjeri donaciju hrvatskoj vladi, Rade kaže da su bili sigurni da su na pravome putu te su podijelili poslove. Rade je preuzeo kontakte u Hrvatskoj, a Peran kontakte u UAE-u te su se koordinirali na dnevnoj bazi. U tom trenutku je Rade kontaktirao i ministra zdravstva Vilija Beroša koji se taman pripremao na sastanak s ministrima zdravstva susjednih država radi dogovaranja zajedničkih mjera protiv širenja koronavirusa. On je vijest primio jako srdačno te je odmah počeo djelovati. Osim od Beroša, velika pomoć je stigla i od lokalnog kriznog stožera civilne zaštite Istarske županije.

‘Vjerujem da će vlada UAE-a opet pomoći Hrvatskoj jer je to ono što vlade rade: surađuju i međusobno si pomažu. Kada lijepo pitamo, često se iznenadimo koliko brzo pomoć može stići’, kaže Marinko Rade

Iako se u hrvatskim medijima pisalo kako pomoć šalju ljudi koji stoje iza projekta ‘’Manhattan na Savi’’ ili šeik koji često ljeto provodi na jahti ispred Dubrovnika, Rade kaže kako je pomoć poslala vlada Ujedinjenih Arapskih Emirata te da je riječ o pomoći koja je jedna vlada poslala drugoj vladi. Marinko Rade je o cijeloj situaciji još i rekao:

„U medijima je predstavljena kriva informacija koja nije mogla biti izvučena iz ijedne izjave. Time se dobra namjera i gesta devalvirala i potencijalno se uvrijedilo donatora, državu Ujedinjene Arapske Emirate i njene dobre namjere. Jednostavno se loše osjećate kada vaša lijepa gesta nije prepoznata.“

Ravnatelj županijske bolnice „Martin Horvat“ iz Rovinja kazao je kako je taj posao bio vrlo zahtjevan, ali da su na kraju ipak uspjeli. Nino Peran je iskoristio svoje dugogodišnje kontakte u UAE-u, a Rade je u Hrvatskoj spojio sve koji su bili potrebni da se cijela priča realizira i s hrvatske strane.

Rade napominje i da su donacije prijeko potrebne opreme u slučaju kriza inače uobičajene u poslovnom i diplomatskom svijetu i da se šalju s iskrenom i dobrom humanitarnom namjerom te da je bitno uspostaviti kanal komunikacije s potencijalnim donatorima. Tako primjerice u SAD-u bogate obitelji doniraju čak cijele zgrade bolnicama, što se može vidjeti u klinici u Clevelandu koju je Marinko Rade službeno posjetio u rujnu 2019. ili kada se knjižnice doniraju fakultetima koje potom nose imena donatora, no nitko ne očekuje za to dobročinstvo neku protuuslugu. Rade je za Nacional i naveo što je točno donacijom iz UAE-a stiglo u Hrvatsku:

„Stiglo je oko 11 tona robe koja je jedva stala u dva aviona Croatia Airlinesa. Kao što smo rekli, radilo se o jednokratnim maskama, zaštitnim odijelima, rukavicama i dezinficijensima, to jest o zaštitnoj opremi koja nam je u tom kritičnom inicijalnom trenutku borbe protiv koronavirusa bila prijeko potrebna. To je roba brze potrošnje koju je u tom trenutku bilo skoro nemoguće nabaviti na tržištu jer je Kina, kao najveći proizvođač jednokratne zaštitne opreme, bila pod karantenom. To ja kao da tijekom maratona, kada je najteže, dobijete jedan pozitivan stimulans koji će vam pomoći prebroditi najteži dio utrke i dati motivaciju da istrčite maraton do kraja.“

Rade i Peran imali su veliku podršku Vlade i ministra Beroša koji je, kazao je Rade, prihvatio inicijativu i preuzeo odgovornost te je bio ključna osoba u cijelom poslu. Zanimljivo je i da je cijeli posao bila i utrka s vremenom jer se puno država ‘’trgalo’’ za takvim paketom pomoći i vlada UAE-a je bila pod pritiskom kome je dodijeliti. Rade kaže i kako mora pohvaliti i cijelu liniju zapovijedanja, od Kriznog stožera Istarske županije do Nacionalnog kriznog stožera i Vlade jer su se nakon koordinacije i provjere svi spremno angažirali u realizaciji ovog projekta. Ravnatelj bolnice u Rovinju kaže i da bi javnost trebala znati da cijeli postupak nije uopće bio lagan te se radilo o izuzetnom zajedničkom angažmanu. Na pitanje hoće li kontrolirati što će Vlada raditi s materijalom doniranim iz UAE-a, Rade odgovara:

„Nećemo. To ćemo prepustiti predstavnicima Vlade i Kriznog stožera jer im vjerujemo. Drago nam je da smo mogli pomoći jer u tom je trenutku svega falilo i nije se imalo gdje dobaviti, no naš posao oko pristigle donacije time je gotov te ostajemo na raspolaganju. Kad je teško svatko se okrene oko sebe i razmišlja što može uraditi i kako pomoći. Tako su i naše vrijedne žene u praonici Bolnice Rovinj, u svoje slobodno vrijeme, od bolničkih plahti šivale maske jer ih nismo imali dovoljno i morali smo se snaći. Ovo je donacija koju je vlada UAE-a darovala Vladi, što znači da je ušla u državne rezerve i raspoređivat će se po institucijama kojima je najpotrebnije.“

Zanimljivo je da je Marinko Rade posao dogovorio u trenucima dok je u Istri i Rovinju aktivno sudjelovao u borbi protiv koronavirusa kao ravnatelj rovinjske bolnice „Martin Horvat“, ali i kao član Kriznog stožera grada Rovinja. On kaže kako se u Hrvatskoj struka vrlo intenzivno i efikasno bori protiv ove epidemije te da se u odnosu na susjedne zemlje Hrvatska iskače kao pozitivan primjer. Rade smatra kako građani nisu na početku shvatili situaciju ozbiljno, ali da se u međuvremenu i to promijenilo, ali i napominje da nam još predstoji dosta borbe. O borbi protiv koronavirusa, ali i mogućoj novoj pomoći iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, Marinko Rade je još rekao:

„Kao ravnatelj zdravstvene ustanove suočen sam dnevno s teškim odlukama, od kojih su neke iako opravdane, potencijalno nepopularne, ali to je dio naših zajedničkih napora. Mišljenja sam da u ovo vrijeme moramo vjerovati našim mogućnostima, ali i našim zaposlenicima i građanima. Ako svatko napravi svoj dio, pobijedit ćemo. Pohvalio bih Vladu, rad Nacionalnog stožera civilne zaštite na čelu s ministrom i potpredsjednikom vlade Davorom Božinovićem, ravnateljicu Infektivne klinike Alemku Markotić, ravnatelja Zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka, ministra zdravstva Vilija Beroša koji svakodnevno u borbi epidemijom koronavirusa nose odgovornost te smireno i kompetentno donose odluke važne za sve nas. Vjerujte, nije ni njima lako. Moramo mi svi biti takvi, iskreno to mislim i sanjam o Hrvatskoj koja će napredovati kroz takve ljude koji stručno i samoprijegorno rade svoj posao te uspijevaju napraviti razliku koja ima utjecaj na sve nas. Do tada, apeliram na sve sugrađane da budu odgovorni i ostanu kod kuće. U ovom trenutku sve zemlje u svijetu trebaju pomoć, ali vjerujem da će vlada UAE-a opet pomoći Hrvatskoj jer je to ono što vlade rade: surađuju i pomažu si u teškim vremenima. Kada lijepo pitamo, često se iznenadimo koliko brzo može stići pomoć.“

 

Komentiraj