MARKOTIĆ: “Sigurno će naš život dulje vrijeme biti drugačiji, i uređeniji”

Autor:

02.04.2020., Zagreb - Nacionalni stozer civilne zastite odrzao je konferenciju za medije o najnovijim detaljima sirenja koronavirusa u Hrvatskoj. Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljevic" Alemka Markotic. Photo: POOL/FAH

POOL/FAH

Ravnateljica Klinike za infektivne bolesti ‘dr. Fran Mihaljević’ Alemka Markotić gostovala je jutros na N1 televiziji, gdje je odgovarala na pitanja o epidemiji koronavirusa.

Kazala je da će se u postupno ublažavanje mjera ići kada ćemo imati pad od pet do sedam dana.

“Nije svaki frizerski salon isti, niti trgovina. Bit će date epidemiološke upute kako gdje postupiti, kako prilagoditi mjere”, kaže Markotić i napominje kako razumije nestrpljenje u populaciji, kako bi svi htjeli da sve to što brže prođe.

“Mi smo ljude korektno, postepeno upućivali u to kako ćemo što uvoditi. Objasnit ćemo kako ćemo prilaziti tom problemu i dalje. Naši ljudi to dobro prihvaćaju, a ne da im se olako obećava nešto što se ne može ispoštovati”, dodala je. “Mislim da je korektnije da se ne obećava ljudima nešto što nismo sigurni da možemo ispuniti…”, rekla je.

Javni se prijevoz, naravno, jdnom mora početi vraćati, a Markotić upozorava da mora biti dobro isplaniran. “Sigurno će naš život dulje vrijeme biti drugačiji, i uređeniji. Bit će sigurno puno ugodnije kada ne budemo natiskani u javnom prijevozu. Naravno da se razmišlja o povratku javnog prijevoza. Ova će pandemija jednom proći”, kazala je Markotić.

Govorila je i o povjerenju u Stožer. “”Dok god budemo shvaćeni od velikog broja ljudi da imamo dobre namjerne i da smo iskreni u informacijama koje prenosimo dalje, mislim da će biti povjerenja. Građani su pokazali visoku razinu zrelosti i ozbiljnosti. Šveđani uzimaju model da nisu strogo odredili, ali su masu toga propisali i očekuju da se građani drže toga, a čini se da se ne drži. Mi imamo osjećaj manje vrijednosti u odnosu na druge zemlje, a puno puta smo pokazali koliko smo snažni i organizirani i mislim da je to vrijeme da to shvatimo”, rekla je.

Ravnateljica Zarazne govorila je i o proboju virusa u staračke domove. “Svaka zemlja ima svoju statistiku. U Njemačkoj ima 800.000 korisnika ljudi u domovima, samo u Bergamu je umrlo 600 ljudi u jednom domu. Mi nismo savršeni, svjesni smo loših scenarija, pokušavamo odmah reagirati i zasad se držimo dobro”, kazala je.

Podsjetila je da je dosad ozdravilo više od 400 ljudi te da je sveukupno oko 900 bilo u nekoj vrsti oporavka doma. “Većina oboljelih je s blažim oblikom bolesti i može biti doma i liječiti se doma i ne opterećivati sustav”, podsjetila je Markotić.

Markotić je govorila i o serološkim testovima. “Sad ispitujemo jedan drugi test, i tu je opet slično, pozitivitet se javlja 7 do 10 dana, dobar je za pretraživanje u široj populaciji, jesu li ljudi preboljeli virus može otkriti… “Mora se biti racionalan. Struka nije da ja idem pa testiram koga stignem. Svaki test se planira sa simptomima i populacijom koja se testira. Naravno da se testiraju ljudi sa simptomima i koji imaju respiratornih problema. Jako je porastao naš broj testiranja. Svi koji su imali dišne tegobe i temperaturu su se testirali. Sad ima smisla serološkim testovima testirati populaciju. Iz Njemačke stižu kvalitetni testovi, sad se nude testovi i iz drugih zemalja. Tu treba biti jako pametan, treba napraviti panele različitih uzoraka i onda sve testirati i odlučiti koji je bolji. Cijene su uvijek visoke, mislim da to nije presudno. Sada se pokušava poduprijeti sve što dijagnostika traži. Ne treba novce bacati na testiranje, treba testirati odgovorno. Različiti testovi, ovi koji se rade na pločicama su po jednom testu, 50, 60 pa i 70 eura. Ali cijene će padati jer se pojavljuje sve više takvih testova”, kazala je.

Ako koronavirus postane uobičajena bolest gdje se možete ići testiranje bez indikacije liječnika u privatnim laboratorijima, onda će se moći obaviti testiranje na zahtjev. “U situaciji pandemije. U ovoj situaciji kada je poplava testova, nema potrebe za samoinicijativnom testiranju gdje će netko dobiti negativan test i misliti da je nešto riješio. Oni koji imaju simptome i razloga se testirati mogu se besplatno testirati kroz zdravstveni sustav”, rekla je.

Kaže i kako se nada da nam kapaciteti iz Arene neće biti potrebni. “Ostanimo doma i čuvajmo drugoga. To ne može politika, stručnjaci, udruge i slično, to moramo svi mi. Dok se naši sugrađani budu odgovorno ponašali bit ćemo daleko od bilo kakav Arene”, poručila je.

Prognoze američkog institua da će vrhunac epidemije u Hrvatskoj biti od 18. do 24. travnja, Markotić, kaže, ne može komentirati. “Virus je obišao veliki broj zemalja, virus ima svoju biologiju, statsistiku, može iznenaditi i u dobrom i u lošem smislu, smanjivati se…”, ističe.

Maske s filterom trebale bi se koristiti samo u bolnicama, one štite onoga tko je nosi, a ne one okolo. Kod izdisanja se zrak ne filtrira i takve maske su samo za u bolnicama, poručuje Markotić i otkriva da ne nosi rukavice. “Savjet je da je puno važnije prati dobro ruke i dezinficirati ruke. Uvijek imam malu bočicu dezinficijensa sa sobom, još od prije. Sad kad uđem da bih zaštitila osoblje stavim masku”, naglašava.

PITANJA ČITATELJA

Vidimo da se u Južnoj Koreji pojavljuje sve više pacijenata koji ponovno imaju koronavirus, nakon što su izliječeni. Kakva je situacija kod nas, imamo li mi takvih slučajeva?

Zasad kod nas nema takvih situacija, sve pažljivo pratimo.

Je li ijedno dijete na respiratoru? Ili mlađa osoba?

Trenutno nije niti jedno dijete na respirtatorui.

Liftovi su veliki rizik od zaraze, rekli su mnogi stručnjaci. Preporuča se dezinfekcija. Zašto to nije proglašeno obvezom. Deseci tisuća ljudi izloženi su riziku koristeći lifotve.

Svaka zgrada ima svoje koordinatore. Ne može se svaki detalj prepisati mjerama, preporukama.

Zašto liječnici i medicinsko osoblje mogu normalno ići u dućan, nisu u izolaciji, a cijelo vrijeme su u kontaktu s osobama oboljelima od koronavirusa ili potencijalnim oboljenim osobama, a ja koji sam vozač kamiona, čim uđem u Hrvatsku odmah moram u izolaciju?

Sanitarni inspektori imaju propise. Zdravstveno osoblje je zaštićeno opremom dok radi s pacijentima. Zasad su većinom izvana donijeli inspekciju.

Zašto je zabranjeno raditi salonima za šišanja za pse, kad funkcioniraju isto kao veterinarske ambulante – pas se preda i vlasnik ode?

Prenijet ću pitanje epidemiolozima.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.